24 letnja sata u Budvi

Biznis u regionu

03.08.2022.

Da li ste znali da najlepša uspomena s mora i godišnjeg odmora može da nastane nekoliko stotina metara – iznad nivoa mora? Dok još koža ne zavapi za SPF kremom, pod zracima prvog, jutarnjeg sunca, hedonisti dan na budvanskoj rivijeri počinju s vidikovca Čelobrdo.

JUTRO: Pogled koji fascinira 

Pogled na beskraj Jadranskog mora, poluostrvo Sveti Stefan fascinira i trajno se urezuje u sećanje!

Pešake i motorizovane namernike na zaravni Paštrovske gore, nekoliko stotina metara iznad Miločera čeka odmorište. Tu je spomen obeležje borcima iz Drugog svetskog rata i česma iz koje teče ledena voda, za okrepu.

Do vidikovca se stiže uskom stazom prema manastiru Praskavica pa lagano naviše. Ili, uskim, krivudavim, ali dobrim asfaltnim putem.

Još nekoliko stotina metara, ka koti 674 metara gde je vrh Čelobrada, kroz tišinu povremeno prekinutu zujanjem pčela, stiže se do manastira Rustovo. Ušuškan u mirisu lavande i ruzmarina.

Izdaleka je orijentir sa dva zvonika pravoslavnih crkava: srpske posvećene Uspenju Presvete Bogorodice i ruske crkve skita Svete Matrone Moskovske. Jednako ga posećuju vernici, agnostici, turisti, lokalno stanovništvo.

KASNO PREPODNE: kupanje, kafa u Starom gradu  i čašica razgovora 

Na liniji uvek aktuelne podele verujem /ne verujem ovih dana u regionalnim medijima vodi se diskusija o sezoni.

Kome nedostaju radnici, a kome je ratna kriza u Ukrajini poremetila planove?

Gde letuju Rusi ?

Ko je uspeo da privuče goste iz regiona, a ko sa daljih tržišta?

Da li su turističke adrese na istočnoj obali Jadrana, od Pirana do Sarande, za ekskluzivni ili masovni turizam? 

Ove teme mogu ali i ne moraju – što je naša preporuka, da se pretresu uz kafu u nekom od brojnih kafea, barova u hladu zidina Starog grada.

-Sezona u Budvi nije loša kakvom se predstavlja u javnosti. Do negativnih medijskih napisa došlo je zbog nepostojanja zvanične metodologije kojom bismo u okviru brojnog stanja „računali“ i goste iz objekata za koje nije izdato rešenje o upisu u Centralni turistički registar. Zato je nemoguće, trenutno, praviti poređenje s prethodnim godinama – kaže Nemanja Kuljača, direktor TO opštine Budva.

Budva je već decenijama pozicionirana kao omiljena crnogorska destinacija brojnih turista. Ne bez razloga. Nosi epitet metropole turizma, jer je godinama unazad letnja adresa gostiju iz zemalja u okruženju, Evrope i drugih delova sveta.

Istine radi, ništa što nije neobično za bilo koju metropolu, obrisi Budve, najviše arhitektonski, promenili su se poslednjih godina.

Kako je zabeležio jedan hrvatski reporter “nije odolela apartmanizaciji”. Za neupućene – novom građevinskom trendu koji je jednako zapljusnuo i hrvatsku obalu i pitanje je trenutka kada će se preliti dalje ka jugu – još uvek neurbanizovanom primorju Albanije.

Nakon veoma dobrog početka leta na budvanskoj rivijeri, glavna turistička sezona od polovine sedmog meseca nije krenula tokom koji su turistički radnici očekivali.

Pre svega, izdavaoci privatnog smeštaja.

U laganom ćakulanju uz kafu, svaki govornik će imati svoj argument zašto je manje gostiju u privatnom smeštaju: te recidiv pandemije,  te rat u Ukrajini,  te najava katastrofične i ekonomski neizvesne zime …

Hotelski kapaciteti su u ovom trenutku popunjeni više od  90 odsto”, kaže Nemanja Kuljača.

Na osnovu praćenja broja gostiju iz registra info biroa TO Budva sedmično se beleži porast broja gostiju i naplata boravišne takse koja je već do kraja sedmog meseca bila za 46 procenata bolja u odnosu na 2021. godinu.

Prvi čovek budvanskog turizma kaže da upravo zbog ogromnog broja izgrađenih nerezidencijalnih stanova koji potencijalno ulaze u tzv. sivu zonu, a za koju  turistički poslenici nemaju nadležnost da je kontrolišu, od početka godine, u javnost izdaju isključivo podatke o prijavljenim gostima koji stignu iz turističkih info biroa.

-Svesni smo da je realna slika u gradu sigurno drugačija. U ovom trenutku u Budvi boravi više gostiju od registrovanog broja koji mi objavljujemo, kaže Nemanja Kuljača i dodaje da je avgust mjesec kada se svake godine izjednačavaju uporedni podaci, s obzirom na to da upravo tokom tog mjeseca najveći broj gostiju iz okruženja koristi godišnje odmore.

POPODNE: Plaže i mediteranske delicije

Posle kratkog predaha u srcu grada – Starom gradu potrebno je nekoliko minuta hoda do plaže Mogren. To je omiljeno kupalište samih Budvana. Postanite na nekoliko sati meštanin.

Pešice se na kupanje može i do Slovenske plaže ili uvek atraktivne plaže u Bečićima.

Do Jaza, plaža u uvalama Kamenovo, Pržno, ili Miločerskog „dueta“ Kraljičine i Kraljeve, potreban je prvoz. Sopstvenim automobilom, taksijem ili lokalnim autobuskim prevozom.

Gužve su uobičajene na Jadranskoj magistrali. Cene goriva se kao u drugim zemaljama regiona, usled energetske krize, menjanju na 15 dana.  Cene plažnog mobilijara su na nivou prošlogodišnjih, ležaljke od 10 do 25 evra.  https://biznisuregionu.com/u-budvi-najvise-gostiju-iz-bih-i-srbije/

I posle kupanja, kada se ogladni i potraži hlad od jakog sunca, najbolje je ručati. Gastro ponuda na budvanskoj rivijeri, za sada, nije ovenčana Mišelinovim zvezdama, ali će i najprobirljivi naći obrok po svom ukusu. Ponuda street food-a, takođe, je raznovrsna, a cene na nivu cena brze hrane kao u svim većim gradovima regiona

Lagane salate, morski plodovi: lignje, rakovi i školjke, orada i druga riba, velike i male pice, hladna jela od testenina, ali i tradicionalne delicije: priganice, pršut, sir, paštrovski makaruli, pašticada, slatke ruštule, sirnice… Nema kraja uživanju po restoranima budvanske obale.

VEČE: Bogat noćni život

Dnevna morska avantura u Budvi s mrakom postaje još uzbudljivija. Gradske pjacete, letnja pozornica na Trgu pjesnika, šetališta u Petrovcu, Rafailovićima, diskoteke i noćni klubovi budvansku rivijeru  pretvaraju u veliku scenu na kojoj se odvija najšareniji kaleidoskop noćnog provoda: od programa namenjenih deci, koncerata za mlade i predstava vrhunskih umetnika, svih umetničkih pravaca.

Tokom čitavog leta traje program Budvanskih večeri na tri lokacije: platou ispred hotela Avala, šetalištu u Petrovcu-ispred Crvene komune i na šetalištu u Rafailovićima u okviru kojih se predstavlja i neguje lokalno kulturno nasleđe. Pod otvorenim nebom nastupaju klape, Gradska muzika, folklorne grupe.

Budva Grad teatar je za 36 godina izgradio respektabilni status međunarodnog festivala. A svi koji žele da se uvere da Budva nikad ne spava mogu da se zapute u noćne klubove u kojima nastupaju regionalne zvezde popularne muzike. 

NOĆ: Mediteran, isti i različit

„Najpre odabiremo polazište: zalijev ili prizor, luku ili događaj, plovidbu ili priču. Manje je važno odakle smo krenuli, više dokle smo stigli – šta i kako smo vidjeli. Nekada se čini, dok plovimo, da su sva mora jednaka, nekad svako izgledaju drukčije. Mediteran je isti i različit, na početku i na kraju“ – citat iz knjige „Mediteranski brevijar“ , Predrag Matvejević.

Foto TO Budva/ Biznis u regionu

Povezani tekstovi

Cene smeštaja u Budvi za predsezonu i leto 2026.

Cene smeštaja u Budvi za predsezonu i leto 2026.

Na predstojećem Sajmu turizma u Beogradu (19.02 - 22.02) svoju ponudu predstaviće i Turistička organizacija opštine Budva. Nastup Budve na jednom od najznačajnijih turističkih događaja u regionu posebno je važan imajući u vidu da je tržište Srbije tokom prethodne...

Neradna nedelja u prodavnicama Crne Gore sada neustavna

Neradna nedelja u prodavnicama Crne Gore sada neustavna

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, ukinuo je kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedelju u trgovinama. Kako piše u zvaničnom saopštenju objavljenom na sajtu Suda, ocenjeno je da se navedenom odredbom krši sloboda...

Praznik mimoze po 57.put u Herceg Novom 

Praznik mimoze po 57.put u Herceg Novom 

U gradovima regiona u toku je promocija 57. Praznika mimoze koji se tradicionalno održava u Herceg Novom, u Crnoj Gori.  Otvaranje manifestacije je 13.02. defilom Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i maškara, a u večernjim časovima na platou u Igalu nastupiće...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Od 10.04. puna primena EES prilikom ulaska u EU

Od 10.04. puna primena EES prilikom ulaska u EU

Nakon delimične primene EES , koja je počela prošle jeseni, za putnike iz 59 zemalja, među kojima je i Srbija, od 10. 04.počinje potpuna primena mera prilikom ulaska u EU. Sistem ulaska i izlaska ( Entry-Exit System) EES, odnosi se na sve državljane zemalja van EU...

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Kompanija Aman kupila DIS

Kompanija Aman kupila DIS

Kako prenose svi srpski mediji, vest dana je prodaja 100 posto udela kompanije PTP DIS d.o.o. iz Krnjeva, kompaniji Aman doo iz Beograda. Kompanija Aman doo, od prve prodavnice u Zemunu, posluje punih tridesetpet godina na srpskom tržištu i za to vreme preuzela je niz...

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Reporteri Biznisa u regionu na Sajmu nautike. U Beogradu, glavnom gradu Srbije, održava se 46. Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova. Ponudu izlagača, skoro 80 kompanija proizvođača i distributera iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Turske, Belgije i...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Uskrs je period u godini koji karakteriše sezonska prodaja. To je i ujedno prilika malim biznisima da dopru do većeg broja ljudi i postignu bolje rezultate u svom poslovanju. Evo nekoliko saveta za vlasnike mikro i malih kompanija da predstojeće sedmice i dane, uoči...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

Film „Mačji krik“ rediteljke Sanje Živković, nastalog prema poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića, nakon specijalne projekcije održane 26. 02. u Dvorani Kulturnog centra Beograda, na repertoaru je narednih nedelju dana. Osim Beograda, „Mačji krik“ će biti prikazan...

Share This