Mladi u regionu teže nalaze posao u odnosu na vršnjake iz EU

Biznis u regionu

09.02.2022.

Zabrinjava broj NEET mladih, osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se, niti usavršavaju kroz obuke i treninge (NEET engl – Not in Education, Employment or Training )

Stopa nezaposlenosti osoba do 25 godina, u EU u decembru je iznosila 14,9 odsto, podaci su Eurostata. Ovaj problem je izraženji u regionu Zapadnog Balkana. Prema podacima Svetske banke stopa nezaposlenosti mladih je duplo viša u odnosu na broj nezaposlenih drugih starosnih kategorija.

Statistika u državama regiona nepovoljnija je u odnosu na ostatak kontinenta. U pojedinima zemljama regiona nema precizne statistike, podaci se razlikuju od institucije do institucije, ali su svuda visoko dvocifreni.

Stopa nezaposlenosti od 22 do 60 procenata

U Srbiji stopa nezaposlenih mladih iznosi 22,2 procenta u zavisnosti od obradjenog kvartala.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih u poslednjem kvartalu 2021. iznosila 16,6 procenata. U istom razdoblju godinu dana ranije bila je 22,2 procenta, navodi Eurostat, uz napomenu da mesečne podatke o broju nezaposlenih mladih nisu obavezne da dostavljaju Hrvatska, Slovenija, Belgija, Kipar i Rumunija.

U Bosni i Hercegovoni živi oko 770.000 osoba uzrasta izmedju 15 i 30 godina. Nakon školovanja, više od 60 procenata ne može da nađe posao. Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u pregledu stanja na dan 31. januar 2021. saopštava da stopa registrovane nezaposlenosti opšte populacije iznosi 31,2 odsto. Za osobe u dobi od 15 do 30 godina taj procenat je duplo veći. To znači da skoro pola miliona stanovnika ove zemlje ili 462. 000 mladih ne radi.

Jedna petina mladih u BiH traži posao duže od pet godina, 50 procenata su nazaposleni duže od dve godine, a 13,4 odsto ne može da nadje radni angažman 12 meseci od okončanja školovanja.

Severna Makedonija čeka podatke novog popisa

Tokom marta, trebalo bi da budu objavljeni novi podaci popisa stanovništva Severne Makedonije, sprovedenog oktobra 2021. i to nakon dve decenije od poslednjeg popisa. Stopa nezaposlenosti mladih i dalje je visoka. Iznoslia je 28,3 u prvoj polovini prošle godine što je, ipak, pomak u odnosu na period od pre nekoliko godina kada je bila iznad 40 procenata.

Na Kosovu stopa nezaposlenosti medju mladima je viša od 30 procenata.

U Crnoj Gori, problem vršnjaka regiona deli, takođe, veliki broj mladih jer po okončanju školovanja ne može da nađe mesto na tržištu rada. Mladi u dobi od 18 do 30 godina u ovoj državi čine četvritinu – nešto više od 24 procenta od ukupnog broja svih nezaposlenih u Crnoj Gori.

Problem radne snage

Ovaj problem stvara višeslojni, negativni efekat u državama regiona. Najpre se odražava na sam kvalitet života mladog čoveka. Utiče nepovoljno na nacionalne privrede, kompanije koje posluju u ovim zemljama suočavaju se sa sve ozbiljnijim problemom nedostatka radne snage.

Zabrinjava da se u regionu povećava procenat NEET mladih. To su mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se, niti usavršavaju u okviru nekih obuka i treninga (NEET engl Not in Education, Employment or Training)

Biram uspeh

Nedavno je u Beogradu, u Srbiji, predstvaljen program za Unapređenje zapošljivosti mladih kroz radne prakse – Biram uspeh https://rs.gigroup.com/

Sprovodi ga UNICEF u saradnji s NZS-om, nadležnim Minstarstvom za rad i stručnu podršku i partnerstvo s GI Group, internacionalnom kompanijom koja pruža konsultantske usluge u oblasti ljudskih resursa.

Program omogućava najmanje dvomesečnu, plaćenu praksu za praktikante. Pre nego što se nađu u nekoj kompaniji mladi prolaze online obuku koja sa sastoji iz pet modula, postavljenih na  e-learning platformi Biram uspeh.

Nakon toga prave svoj profil.

Kompanije se obavezuju da obezbede mentora za svakog praktikanta i na istoj platformi procesom online selekcije nalaze kandidata za svoju firmu. Kada se medjusobno povežu, potpisuje se ugovor o praksi i mlada osoba dobija šansu da u kompaniji stekne znanja, iskustvo, poslovne veštine.

Program je počeo novembra 2021, ugovori s praktikantima moći će da se potpisuju do 31. avgusta i praksa obavi do kraja 2022. godine.

2.000 mladih na praksi u 500 kompanija

Na konferenciji održanoj početkom febuara na kojoj su promovisani ciljevi i dosadašnji potezi čulo se da je više od 230 mladih pokazalo interesovanje. Njih 180 prošlo je tri od pet modula i kako su rekli organizatori očekuje se da će prvi ugovori o praksi biti potpisani sredinom februara.

Cilj je prema rečima Stanislave Vučković, specijaliste za razvoj mladih i adolescenata UNICEF-a da bude obuhvaćeno 2.000 mladih u oko 500 kompanija.

Doprinos Gi Group

Bisera Gajić, direktorka Gi Group kancelarije u Beogradu, koja pokriva tržišta Hrvatske, Crne Gore i Srbije za Biznis u regionu, kaže da Program predstavlja inovativni pristup u osmišljavanju dobrih praksi. Posebno ističe saradnju s UNICEF-om. – Nigde do sada nismo radili ovakav program“.

Sagledavajući trenutak ulaska mladih u lavirint tržišta rada, u ove tri zemlje, ocenjuje da su podsticajni projekti za sticanje radnih praksi i iskustava u Crnoj Gori dosta skromne. – Malo je inicijativa, stvari su formalne. Oslanjaju se na programe koje potpisuje država i za to daje naknade.

Srbija je ozbiljnije iskoračila.

– Već postoji svest poslodavaca da plaćena praksa nije nikakvo ograničenje već definitvno nešto što ne bi trebalo da ih sprečava da idu u susret mladima. Traže prečicu da dodju do novih kadrova. Naročito je dobro što se sve više prihvataju EU standardi novčane nadoknada, iako zakon ne definiše koliko bi trebalo da bude, kaže Bisera Gajić.

U programu Biram uspeh opredelili su se za iznos od 20.000 dinara , izdvajaju ga same kompanije, jer istovremeno s praktikantima dele svoje resurse u vidu znanja, vremena zaposlenih…

Direktorka za region Gi Group dodaje da je u Hrvatskoj dosta toga pokrenuto kroz programe i fondove EU. – Najviše se programa i stimulacija obuka u toj zemlji obavlja upravo pod pokroviteljstvom EU, kaže Bisera Gajić.

Program Biram uspeh u Srbiji trebalo bi da nakon završetka ostavi za sobom bazu podataka, kako bi kompanije imale u ponudi i profile kandidata u budućem regrutovanju potencijalnih kolega.

U Srbiji se sprovode i drugi programi plaćenih praksi i podsticajne akcije za lakši izlazak mladih na tržište rada; Moja prva plata i Znanjem do posla, u saradnji državnih institucija, medjunarodnih organizacija, poslovnih kompanija i NGO.

Foto Srđan Janjuš

Povezani tekstovi

Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Rok za pripejd registraciju istekao je, a svi neregistrovani korisnici imaju vremena da do 25.05 to obave. U ovom periodu, mogu da pozivaju samo hitne službe sa pripejd brojeva.  Tokom navedenog roka, ukoliko korisnici žele da broj, ipak, zadrže, mogu to lako učiniti...

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Jedinstveni ekološki turnir u basketu, ECOCOURT BUSINESS 3x3, biće održan u subotu, 17.05. u Beogradu, na terenima JP „Ada Ciganlija“.  Četiri godine zaredom na događaju se okupljaju društveno odgovorne kompanija koje kroz sport i reciklažu promovišu ekološku...

Nema ekonomskog rasta bez reforme pravosuđa

Nema ekonomskog rasta bez reforme pravosuđa

Srbija krizu izazvanu uvođenjem visokih carina od strane SAD dočekuje spremnije nego mnoge druge zemlje, ali da bi se rast održao prioriteti su reforma radnog zakonodavstva i pravosuđa, a naročito digitalizacija sudova, poručeno je na panelu ''Makroekonomski trendovi...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Rok za pripejd registraciju istekao je, a svi neregistrovani korisnici imaju vremena da do 25.05 to obave. U ovom periodu, mogu da pozivaju samo hitne službe sa pripejd brojeva.  Tokom navedenog roka, ukoliko korisnici žele da broj, ipak, zadrže, mogu to lako učiniti...

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Jedinstveni ekološki turnir u basketu, ECOCOURT BUSINESS 3x3, biće održan u subotu, 17.05. u Beogradu, na terenima JP „Ada Ciganlija“.  Četiri godine zaredom na događaju se okupljaju društveno odgovorne kompanija koje kroz sport i reciklažu promovišu ekološku...

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Umetnik Uroš Ogrizović, predstaviće se multimedijalnom izložbom slika i skulptura „Deset ljubavnih priča za kišu“, čije je otvaranje planirano za subotu, 26.04.2025. u beogradskoj galeriji Štab. Izložba je nastavak prethodne serije radova – "Priče Meseca i Kiše", na...

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

Od pravljenja savršenih replika naših prepoznatljivih Zlatnih Lukova i svetski poznatih proizvoda, pa potom slažući blokove jedan na drugi i pravljenja čitavih restorana, ljubitelji Meka su godinama gradili svoju ljubav prema McDonald's-u u Minecraft svetu....

Više sporta na Yettel TV

Više sporta na Yettel TV

Korisnici Yettel-a mogu preko Arena Sport kanala da prate sve domaće i svetske sportske lige, takmičenja i događaje. Na raspolaganju su od Premijer lige i UEFA Lige šampiona, preko Evrolige, NBA, ABA lige, Formule 1, do NFL-a, ATP turnira i Moto GP-a, i mnogi drugi...

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Dino Merlin, Vlado Georgiev, Lexington bend, Haris Džinović, neki su od izvođača sa kojima će gosti i stanovnici Budve, u ambijentu Starog grada, dočekati Novu 2025. godinu. Kako najavljuju organizatori nezaboravna atmosfera očekuje se na 25. po redu organizovanom...

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

Sky Showtime striming servis dostupan je Yettel korisnicima u okviru mesečne pretplate za odabrane pakete mobilne telefonije i TV usluga. Korisnicima je na raspolaganju veliki broj blokbastera najvećih svetskih studija, popularne TV serije na srpskom jeziku, dok je...

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Prema istraživanju Bečke privredne komore spremnost Bečlija da kupuju poklone za Božić je sa 87 odsto veoma visoka. Od 10 Bečlija, njih devet planira da kupi u proseku osam  poklona u vrednosti od oko 320 evra.  Zaključak istraživanja je da sve više Bečlija...

Share This