Najveće zlatne rezerve u regionu ima…

Biznis u regionu

21.11.2023.

U 2022. godini centralne banke širom sveta kupile su više od  1.000 tona zlata. Da li je to znak da i građani razmisle o investiranju u plemenite metale.

Prema podacima Svetskog odbora za zlato, najveće zlatne rezerve u svetu imaju SAD – 8.133 tone, zatim Nemačka sa 3.355 tona, a na trećoj i četvrtoj poziciji su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tona

Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010 tona. 

Na Zapadnom Balkanu prvo mesto drži Srbija sa 38,5 tona, zatim Severna Makedonija  6,8 tona, slede Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, BiH sa 2,7 i Hrvatska sa dve tone zlata.

NBS vratila zlato u nacionalni trezor 

Poslednjih nekoliko godina Narodna banka  Srbije ubrzano je vratila sve zlato čuvano u inostranstvu i kupovinom na domaćem i stranom tržištu znatno uvećala zlatne fondove. Sa vrednošću od oko 2,3 milijarde evra, zlatne rezerve u ovoj zemlji regiona porasle su dva i po puta u odnosu na 2012. godinu. Sličan trend je u Holandiji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, a izuzetna tražnja za plemenitim metalom vlada u Nemačkoj, Kini, Americi gde se zlato smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija.

Ekonomski analitičari kažu da to i ne treba da čudi, jer je upravo zlato ključni element u jačanju ekonomske stabilnosti zemlje, ali i poručuju da je vreme da i naši građani razmisle o čuvanju i investiranju u plemenite metale.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije premašile su rekordnih 22,5 milijardi evra. Zlato, kao deo strukture ovih rezervi, u vreme globalnih kriza, nestabilnosti, inflacije, ima poseban značaj. Proces vraćanja zlata u zemlju završen je sredinom 2021. godine, u jeku pandemije korona virusa.

U NBS kažu da je razlog pre svega zbog povećanja sigurnosti i raspoloživosti zlatnih rezervi u periodima globalne neizvesnosti. Ova inicijativa sledi primer drugih centralnih banaka koje su takođe vratile svoje zlatne zalihe radi osnaživanja domaćih ekonomija, poput nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke.

Povećanjem deviznih rezervi na rekordne nivoe, pojačava se otpornost domaćeg finansijskog sistema na eksterne šokove. Vodi se računa i o pravilnom rasporedu i strukturi deviznih rezervi. Dokaz tome je povećanje rezervi zlata na rekordno visoke nivoe – kažu iz Narodne Banke Srbije. Sredinom ove godine, zlatne rezerve težile su 38,5 tona, što je dva i po puta više nego krajem 2012. godine, kada je ta količina iznosila 15,3 tone. Sve domaće zlato sada se čuva u srpskim trezorima i takva je situacija od jula 2021. godine, kada je uneta i poslednja tona zlata koja je stajala u inostranstvu. 

Kako iz Narodne banke Srbije podvlače, u ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, vraćeno je u zemlju svih 13 tona zlata. 

Na ovaj način želeli smo da dodatno povećamo sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata – kažu u NBS. – Iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, zlato je i garancija poverenja u centralnu banku

Šta ovo znači za građane? 

Stručnjaci sugerišu da bi sada moglo biti vreme da i građani razmisle o čuvanju i investiranju u zlato. 

Kupovina i vraćanje zlata u svoje trezore globalni je trend poslednjih nekoliko godina. Osim što predstavlja sigurnu aktivu u turbulentnim vremenima, služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok – kaže Drago Matović iz “Tavex zlato & srebro” vodeće svetske kompanije koja se bavi investicionim zlatom. 

Nedavno istraživanje Invesco-a pokazalo je da 96 odsto centralnih banaka i suverenih fondova smatra zlato sigurnom investicijom

Tražnja za zlatom od strane centralnih banaka u 2022. bila je najviša od 1950. godine. Ove institucije kupile su ukupno 1.140 tona žutog metala. 

Veliki interes za zlatom bio je rezultat geopolitičke neizvesnosti i visoke inflacije širom sveta. Isti trend se nastavlja u prva tri kvartala 2023, jer količina zlata kupljena od strane centralnih banaka iznosi 800 tona, što je za 14 procenata više nego u istom periodu prošle godine.

Pojedinci imaju istu korist od zlata za svoje lične finansijske portfolije kao i banke – smatra Matović. – Zbog toga ljudi u zemljama sa veoma visokim stopama inflacije kupuju zlato kako bi zaštitili svoju kupovnu moć. 

U Turskoj pet puta povećana tražnja za polugama 

Primer je Turska, gde godišnja stopa inflacije iznosi neverovatnih 60 odsto. Zato se turska domaćinstva okreću investicionom zlatu i tražnja za kovanicama i polugama u prvoj polovini ove godine je pet puta veća nego pre godinu dana

Slično je u Kini, Nemačkoj i na Balkanu gde je tražnja za investicionim zlatom takođe veoma jaka. 

Nemci i Austrijanci poseduju oko 200 grama zlata po glavi stanovnika, nadmašujući čak i Švajcarce. Istraživanje među Amerikancima pokazalo je da oni zlato smatraju jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija. Kako naš sagovornik kaže, prethodne godine mnogo više su se kupovale male pločice od jednog do pet grama, zbog straha izazvanog ratom u Ukrajini i logike da se manji proizvodi mogu lako zameniti za druge potrepštine. 

Ove godine stvari su drugačije – ljudi kupuju više poluge zlata od 50 i 100 grama za veća ulaganja. U Srbiji su i dalje najpopularniji austrijski dukati Franc Jozef, bez obzira na cenu i uprkos povoljnijoj ponudi. Ipak sve ovo ukazuje na to da ne samo institucionalni investitori i centralne banke veruju u zlato, već i pojedinci – dodaje sagovornik iz kompanije “Tavex zlato & srebro”. – Postoji dobar razlog za to. Takvo poverenje proizilazi iz snažnog istorijskog performansa zlata, koje je u poslednje 52 godine ostvarilo rast cene od 5.500 odsto, i koje se pokazalo kao čuvar vrednosti i zaštitnik od inflacije, uključujući i tokom kriznih perioda, svakako je investicija koju bi domaćinstva i pojedinci trebalo da razmotre, kako kao oblik štednje, tako i kao dugoročnu investiciju. 

Foto Zlataky/Unsplash

Povezani tekstovi

Samit privrednih asocijacija se širi van regiona

Samit privrednih asocijacija se širi van regiona

U organizaciji Poslovnog kluba „Stena“ i Srpske izvozno - razvojne asocijacije, u Beogradu će se 26.02.2026, na Samitu privrednih asocijacija ponovo okupiti privrednici iz regiona, ali ovoga puta će im se pridružiti i kolege iz Evrope i ostalih zemalja iz sveta....

Atmosfera božićnih marketa Beča svratila u Beograd

Atmosfera božićnih marketa Beča svratila u Beograd

Kancelarija grada Beča u Beogradu održala je tradicionalni godišnji koktel u prazničnoj atmosferi božićnog marketa beogradskog hotela „Radisson Collection“. Gostima, predstavnicima grada Beograda, austrijske ambasade, medija, partnerima i dugogodišnjim saradnicima...

Preduzetnice na Erste Bazaru u Botaničkoj bašti

Preduzetnice na Erste Bazaru u Botaničkoj bašti

Treći put zaredom  Erste Bazar ženskog preduzetništva #verujusebe biće organizovan 13.12. u Beogradu, u Botaničkoj bašti „Jevremovac“. U godini kada Erste Banka obeležava jubilej – 20 godina poslovanja u Srbiji , ovaj, praznični Bazar nosi dodatnu simboliku mesta...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Kika nastupa u Beogradu i Novom Sadu

Kika nastupa u Beogradu i Novom Sadu

Beogradski bend KIKA održaće dva prednovogodišnja koncerta, u četvrtak, 11.12. u beogradskom klubu Sprat i 26.12. u novosadskoj pivnici Mamurni ljudi.  Beogradska publika je sa nestrpljenjem očekivala KIKIN povratak u klub „Sprat" (Cetinjska 15). Na kraju godine...

NLB Komercijalna banka praznični budžet donira  NURDOR-u

NLB Komercijalna banka praznični budžet donira NURDOR-u

NLB Komercijalna banka ove godine neće kupovati praznične poklone za klijente, već će u njihovo ime donirati skoro šest miliona dinara Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka (NURDOR). Donacija će biti iskorišćenja za dva projekta NURDOR-a: nabavku...

Novogodišnja trka u Beogradu

Novogodišnja trka u Beogradu

Beograd će 27. decembra dočekati Novu godinu u duhu rekreacije, zajedništva i dobrog raspoloženja!  Beogradska tvrđava biće domaćin trećeg izdanja rekreativne trke Resolution Run, događaja koji simbolično zatvara staru i otvara novu trkačku godinu. Start je...

Nagrađeno 10 studenata umetničkih fakulteta

Nagrađeno 10 studenata umetničkih fakulteta

U Beogradu je potpisan novi trogodišnji Protokol o saradnji između umetničkih fakulteta u Srbiji i Erste Banke, čime je ozvaničen nastavak partnerstva koje već tri godine podržava istaknute mlade umetnike i umetnice pod sloganom #verujusebe. Protokol su sa Erste...

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Srpska glumica Milica Janevski, poznata po brojnim ulogama na filmu, televiziji i u pozorištu (film „Otac“, serija „Deca zla“ i dr.), osvojila je nagradu za najbolju glumačku interpretaciju na upravo završenom inauguralnom Filmskom festivalu u Dohi (Katar), za ulogu u...

Novi filmski festival u Beogradu

Novi filmski festival u Beogradu

Beograd Film Festival (Belgrade Film Festival) biće održan od 30.01. do 06.02.2026. godine. Posebna najava predstojećeg festivala je projekcija novog filma čuvenog italijanskog reditelja Paola Sorentina –„La Grazia“. Publika će imati priliku da premijerno pogleda film...

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

U Muzeju afričke umetnosti u Beogradu otvorena je izložba „Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“. Postavka prikazuje putovanje ekspedicije iz 1962. godine kroz zemlje istočne Afrike, u trenutku velikih društvenih i političkih promena....

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Evropska nedelja smanjenja otpada je počela 22.11. i traje do 30.11. To je ujedno idealna priliku za mlade u Srbiji da razmisle o svom ekološkom otisku i preduzmu konkretne korake. EU Youth Cinema: Green Deal (EUYC:GD) je jedinstven obrazovni program zasnovan na filmu...

Share This