Najveće zlatne rezerve u regionu ima…

Biznis u regionu

21.11.2023.

U 2022. godini centralne banke širom sveta kupile su više od  1.000 tona zlata. Da li je to znak da i građani razmisle o investiranju u plemenite metale.

Prema podacima Svetskog odbora za zlato, najveće zlatne rezerve u svetu imaju SAD – 8.133 tone, zatim Nemačka sa 3.355 tona, a na trećoj i četvrtoj poziciji su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tona

Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010 tona. 

Na Zapadnom Balkanu prvo mesto drži Srbija sa 38,5 tona, zatim Severna Makedonija  6,8 tona, slede Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, BiH sa 2,7 i Hrvatska sa dve tone zlata.

NBS vratila zlato u nacionalni trezor 

Poslednjih nekoliko godina Narodna banka  Srbije ubrzano je vratila sve zlato čuvano u inostranstvu i kupovinom na domaćem i stranom tržištu znatno uvećala zlatne fondove. Sa vrednošću od oko 2,3 milijarde evra, zlatne rezerve u ovoj zemlji regiona porasle su dva i po puta u odnosu na 2012. godinu. Sličan trend je u Holandiji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, a izuzetna tražnja za plemenitim metalom vlada u Nemačkoj, Kini, Americi gde se zlato smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija.

Ekonomski analitičari kažu da to i ne treba da čudi, jer je upravo zlato ključni element u jačanju ekonomske stabilnosti zemlje, ali i poručuju da je vreme da i naši građani razmisle o čuvanju i investiranju u plemenite metale.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije premašile su rekordnih 22,5 milijardi evra. Zlato, kao deo strukture ovih rezervi, u vreme globalnih kriza, nestabilnosti, inflacije, ima poseban značaj. Proces vraćanja zlata u zemlju završen je sredinom 2021. godine, u jeku pandemije korona virusa.

U NBS kažu da je razlog pre svega zbog povećanja sigurnosti i raspoloživosti zlatnih rezervi u periodima globalne neizvesnosti. Ova inicijativa sledi primer drugih centralnih banaka koje su takođe vratile svoje zlatne zalihe radi osnaživanja domaćih ekonomija, poput nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke.

Povećanjem deviznih rezervi na rekordne nivoe, pojačava se otpornost domaćeg finansijskog sistema na eksterne šokove. Vodi se računa i o pravilnom rasporedu i strukturi deviznih rezervi. Dokaz tome je povećanje rezervi zlata na rekordno visoke nivoe – kažu iz Narodne Banke Srbije. Sredinom ove godine, zlatne rezerve težile su 38,5 tona, što je dva i po puta više nego krajem 2012. godine, kada je ta količina iznosila 15,3 tone. Sve domaće zlato sada se čuva u srpskim trezorima i takva je situacija od jula 2021. godine, kada je uneta i poslednja tona zlata koja je stajala u inostranstvu. 

Kako iz Narodne banke Srbije podvlače, u ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, vraćeno je u zemlju svih 13 tona zlata. 

Na ovaj način želeli smo da dodatno povećamo sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata – kažu u NBS. – Iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, zlato je i garancija poverenja u centralnu banku

Šta ovo znači za građane? 

Stručnjaci sugerišu da bi sada moglo biti vreme da i građani razmisle o čuvanju i investiranju u zlato. 

Kupovina i vraćanje zlata u svoje trezore globalni je trend poslednjih nekoliko godina. Osim što predstavlja sigurnu aktivu u turbulentnim vremenima, služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok – kaže Drago Matović iz “Tavex zlato & srebro” vodeće svetske kompanije koja se bavi investicionim zlatom. 

Nedavno istraživanje Invesco-a pokazalo je da 96 odsto centralnih banaka i suverenih fondova smatra zlato sigurnom investicijom

Tražnja za zlatom od strane centralnih banaka u 2022. bila je najviša od 1950. godine. Ove institucije kupile su ukupno 1.140 tona žutog metala. 

Veliki interes za zlatom bio je rezultat geopolitičke neizvesnosti i visoke inflacije širom sveta. Isti trend se nastavlja u prva tri kvartala 2023, jer količina zlata kupljena od strane centralnih banaka iznosi 800 tona, što je za 14 procenata više nego u istom periodu prošle godine.

Pojedinci imaju istu korist od zlata za svoje lične finansijske portfolije kao i banke – smatra Matović. – Zbog toga ljudi u zemljama sa veoma visokim stopama inflacije kupuju zlato kako bi zaštitili svoju kupovnu moć. 

U Turskoj pet puta povećana tražnja za polugama 

Primer je Turska, gde godišnja stopa inflacije iznosi neverovatnih 60 odsto. Zato se turska domaćinstva okreću investicionom zlatu i tražnja za kovanicama i polugama u prvoj polovini ove godine je pet puta veća nego pre godinu dana

Slično je u Kini, Nemačkoj i na Balkanu gde je tražnja za investicionim zlatom takođe veoma jaka. 

Nemci i Austrijanci poseduju oko 200 grama zlata po glavi stanovnika, nadmašujući čak i Švajcarce. Istraživanje među Amerikancima pokazalo je da oni zlato smatraju jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija. Kako naš sagovornik kaže, prethodne godine mnogo više su se kupovale male pločice od jednog do pet grama, zbog straha izazvanog ratom u Ukrajini i logike da se manji proizvodi mogu lako zameniti za druge potrepštine. 

Ove godine stvari su drugačije – ljudi kupuju više poluge zlata od 50 i 100 grama za veća ulaganja. U Srbiji su i dalje najpopularniji austrijski dukati Franc Jozef, bez obzira na cenu i uprkos povoljnijoj ponudi. Ipak sve ovo ukazuje na to da ne samo institucionalni investitori i centralne banke veruju u zlato, već i pojedinci – dodaje sagovornik iz kompanije “Tavex zlato & srebro”. – Postoji dobar razlog za to. Takvo poverenje proizilazi iz snažnog istorijskog performansa zlata, koje je u poslednje 52 godine ostvarilo rast cene od 5.500 odsto, i koje se pokazalo kao čuvar vrednosti i zaštitnik od inflacije, uključujući i tokom kriznih perioda, svakako je investicija koju bi domaćinstva i pojedinci trebalo da razmotre, kako kao oblik štednje, tako i kao dugoročnu investiciju. 

Foto Zlataky/Unsplash

Povezani tekstovi

Privrednici Čačka duže od decenije ujedinjeni

Privrednici Čačka duže od decenije ujedinjeni

ProCredit banka podržala je organizaciju 14. Foruma privrednika Čačka, jednog od najznačajnijih poslovnih događaja u ovom delu Srbije, koji je okupio predstavnike privrede, lokalne samouprave i poslovne zajednice sa ciljem jačanja saradnje i unapređenja lokalnog...

Rezultati MOL Group u prvom kvartalu

Rezultati MOL Group u prvom kvartalu

MOL Group je za prvi kvartal 2026. godine ostvarila dobit pre oporezivanja od 212 miliona američkih dolara i sledeće rezultate: U segmenta Istraživanja i proizvodnje (Upstream) bili su podržani višim cenama ugljovodonika, zatim, Rezultati Downstream segmenta bili su...

Svetski ekonomisti sledećeg meseca u Beogradu

Svetski ekonomisti sledećeg meseca u Beogradu

Prvi put u regionu jugoistočne Evrope i  posle dve decenije ponovo na evropskom tlu, narednog meseca, od 22.06 do 26.06. u Beogradu, glavnom gradu Srbije, biće održanXXI Svetski kongres ekonomista Međunarodne ekonomske asocijacije (IEA).  Domaćin i organizator...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Festival SOLA od 29.05. u Beogradu

Festival SOLA od 29.05. u Beogradu

Šesti Međunarodni festival savremene solo igre „Festival SOLA 2026“ biće održan od 29. do 31.05. u Beogradu i okupiće umetnike iz Austrije, Belgije, Grčke, Slovenije i Srbije. U središtu festivala nalazi se solo forma – umetnički čin u kom jedan izvođač na sceni...

Izložba Andreja Bjelića u Kragujevcu

Izložba Andreja Bjelića u Kragujevcu

U Aleksić galeriji savremene umetnosti u Kragujevcu u toku je izložba Andreja Bjelića, pod nazivom „Skoro letenje“, koja će biti pred publikom sve do 19.05. 2026. godine. Bjelić je ovom izložbom predstavio novu seriju koju čini 15 radova, koji nose njegov...

Svi programi za 18. Molijerove dane u Srbiji besplatni

Svi programi za 18. Molijerove dane u Srbiji besplatni

Francuski institut u Srbiji najavljuje 18. izdanje festivala “Molijerovi dani” od 11.-26.05. koji svakog proleća, u gradovima Srbije, nudi prostore susreta sa savremenim frankofonim književnim stvaraocima i njihovim prevodiocima, izdavačima, čitaocima. Program počinje...

Zašto građani štede i zašto ne štede

Zašto građani štede i zašto ne štede

Kakve su navike građana kada je reč o štednji, pokazuje istraživanje AikBanke sprovedeno na 500 ispitanika, korisnika bankarskih usluga iz Srbije. Rezultati prvog godišnjeg istraživanja AikBank Puls štednje pokazuju da najveći broj ispitanika 60% štedi tako što...

Cene karata za voz od Srbije do Crne Gore

Cene karata za voz od Srbije do Crne Gore

Od prvog ponedeljka ovog meseca počela je prodaja karata za letnju sezonu za voz između Srbije i Crne Gore. Kako se navodi u saopštenju na sajtu Srbija voza noćni polasci će biti  433/432 „Lovćen“ i sezonski dnevni voz 1131/1130 „Tara“. Voz broj 433 Zemun/Beograd...

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

VIBE Festivala, po trinaesti put, biće održan od 23.07. do 25.07. u Kragujevcu, Srbija. Prostor festivala je autentičan industrijski kompleks Knežev arsenal u četvrtom po veličini gradu ove zemlje regiona. Publika će moći da prati program na više muzičkih bina, uz...

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Promocija trećeg i završnog toma dnevnika Pavla Ugrinova „Nulta egzistencija: Dnevnik 1990–2006“, u izdanju izdavačke kuće Agora, održana je u Biblioteci grada Beograda.  O knjizi su govorili Nenad Šaponja, urednik izdanja, književna kritičarka Slađana Ilić i...

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Film Yugo ide u Ameriku (Yugo Goes to America), rediteljski prvenac Filipa Grujića i Alekse Borkovića, otvara 19. po redu Međunarodni festival dokumentarnog filma BELDOCS, koji će biti održan od 20. do 26.05. u glavnom gradu Srbije. Film Yugo ide u Ameriku, kome će...

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

„Niko ništa nije rekao“ i „Preko praga“ u konkurenciji glavnog programa kratkog filma i La Cinef selekcije. Međunarodni filmski festival u Kanu, 79. po redu, ove godine počinje 12.05 i traje do 23.05. U glavnom takmičarskom programu kratkog filma i La Cinef su dva...

Share This