Najveće zlatne rezerve u regionu ima…

Biznis u regionu

21.11.2023.

U 2022. godini centralne banke širom sveta kupile su više od  1.000 tona zlata. Da li je to znak da i građani razmisle o investiranju u plemenite metale.

Prema podacima Svetskog odbora za zlato, najveće zlatne rezerve u svetu imaju SAD – 8.133 tone, zatim Nemačka sa 3.355 tona, a na trećoj i četvrtoj poziciji su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tona

Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010 tona. 

Na Zapadnom Balkanu prvo mesto drži Srbija sa 38,5 tona, zatim Severna Makedonija  6,8 tona, slede Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, BiH sa 2,7 i Hrvatska sa dve tone zlata.

NBS vratila zlato u nacionalni trezor 

Poslednjih nekoliko godina Narodna banka  Srbije ubrzano je vratila sve zlato čuvano u inostranstvu i kupovinom na domaćem i stranom tržištu znatno uvećala zlatne fondove. Sa vrednošću od oko 2,3 milijarde evra, zlatne rezerve u ovoj zemlji regiona porasle su dva i po puta u odnosu na 2012. godinu. Sličan trend je u Holandiji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, a izuzetna tražnja za plemenitim metalom vlada u Nemačkoj, Kini, Americi gde se zlato smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija.

Ekonomski analitičari kažu da to i ne treba da čudi, jer je upravo zlato ključni element u jačanju ekonomske stabilnosti zemlje, ali i poručuju da je vreme da i naši građani razmisle o čuvanju i investiranju u plemenite metale.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije premašile su rekordnih 22,5 milijardi evra. Zlato, kao deo strukture ovih rezervi, u vreme globalnih kriza, nestabilnosti, inflacije, ima poseban značaj. Proces vraćanja zlata u zemlju završen je sredinom 2021. godine, u jeku pandemije korona virusa.

U NBS kažu da je razlog pre svega zbog povećanja sigurnosti i raspoloživosti zlatnih rezervi u periodima globalne neizvesnosti. Ova inicijativa sledi primer drugih centralnih banaka koje su takođe vratile svoje zlatne zalihe radi osnaživanja domaćih ekonomija, poput nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke.

Povećanjem deviznih rezervi na rekordne nivoe, pojačava se otpornost domaćeg finansijskog sistema na eksterne šokove. Vodi se računa i o pravilnom rasporedu i strukturi deviznih rezervi. Dokaz tome je povećanje rezervi zlata na rekordno visoke nivoe – kažu iz Narodne Banke Srbije. Sredinom ove godine, zlatne rezerve težile su 38,5 tona, što je dva i po puta više nego krajem 2012. godine, kada je ta količina iznosila 15,3 tone. Sve domaće zlato sada se čuva u srpskim trezorima i takva je situacija od jula 2021. godine, kada je uneta i poslednja tona zlata koja je stajala u inostranstvu. 

Kako iz Narodne banke Srbije podvlače, u ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, vraćeno je u zemlju svih 13 tona zlata. 

Na ovaj način želeli smo da dodatno povećamo sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata – kažu u NBS. – Iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, zlato je i garancija poverenja u centralnu banku

Šta ovo znači za građane? 

Stručnjaci sugerišu da bi sada moglo biti vreme da i građani razmisle o čuvanju i investiranju u zlato. 

Kupovina i vraćanje zlata u svoje trezore globalni je trend poslednjih nekoliko godina. Osim što predstavlja sigurnu aktivu u turbulentnim vremenima, služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok – kaže Drago Matović iz “Tavex zlato & srebro” vodeće svetske kompanije koja se bavi investicionim zlatom. 

Nedavno istraživanje Invesco-a pokazalo je da 96 odsto centralnih banaka i suverenih fondova smatra zlato sigurnom investicijom

Tražnja za zlatom od strane centralnih banaka u 2022. bila je najviša od 1950. godine. Ove institucije kupile su ukupno 1.140 tona žutog metala. 

Veliki interes za zlatom bio je rezultat geopolitičke neizvesnosti i visoke inflacije širom sveta. Isti trend se nastavlja u prva tri kvartala 2023, jer količina zlata kupljena od strane centralnih banaka iznosi 800 tona, što je za 14 procenata više nego u istom periodu prošle godine.

Pojedinci imaju istu korist od zlata za svoje lične finansijske portfolije kao i banke – smatra Matović. – Zbog toga ljudi u zemljama sa veoma visokim stopama inflacije kupuju zlato kako bi zaštitili svoju kupovnu moć. 

U Turskoj pet puta povećana tražnja za polugama 

Primer je Turska, gde godišnja stopa inflacije iznosi neverovatnih 60 odsto. Zato se turska domaćinstva okreću investicionom zlatu i tražnja za kovanicama i polugama u prvoj polovini ove godine je pet puta veća nego pre godinu dana

Slično je u Kini, Nemačkoj i na Balkanu gde je tražnja za investicionim zlatom takođe veoma jaka. 

Nemci i Austrijanci poseduju oko 200 grama zlata po glavi stanovnika, nadmašujući čak i Švajcarce. Istraživanje među Amerikancima pokazalo je da oni zlato smatraju jednim od najsigurnijih čuvara vrednosti među svim kategorijama investicija. Kako naš sagovornik kaže, prethodne godine mnogo više su se kupovale male pločice od jednog do pet grama, zbog straha izazvanog ratom u Ukrajini i logike da se manji proizvodi mogu lako zameniti za druge potrepštine. 

Ove godine stvari su drugačije – ljudi kupuju više poluge zlata od 50 i 100 grama za veća ulaganja. U Srbiji su i dalje najpopularniji austrijski dukati Franc Jozef, bez obzira na cenu i uprkos povoljnijoj ponudi. Ipak sve ovo ukazuje na to da ne samo institucionalni investitori i centralne banke veruju u zlato, već i pojedinci – dodaje sagovornik iz kompanije “Tavex zlato & srebro”. – Postoji dobar razlog za to. Takvo poverenje proizilazi iz snažnog istorijskog performansa zlata, koje je u poslednje 52 godine ostvarilo rast cene od 5.500 odsto, i koje se pokazalo kao čuvar vrednosti i zaštitnik od inflacije, uključujući i tokom kriznih perioda, svakako je investicija koju bi domaćinstva i pojedinci trebalo da razmotre, kako kao oblik štednje, tako i kao dugoročnu investiciju. 

Foto Zlataky/Unsplash

Povezani tekstovi

Panic Skilling umesto produktivnosti vodi direktno do gubitaka

Panic Skilling umesto produktivnosti vodi direktno do gubitaka

Konsultantska HR kuća HR Xcel upozorava na kritičan porast fenomena „Panic Skilling-a“ na  tržištu regiona. Reč je o paničnom sakupljanju digitalnih veština usled straha od tehnološkog zaostatka, koji umesto obećane produktivnosti donosi direktan finansijski gubitak....

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor za dodelu nagrade u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026. Svake godine, Global Water Intelligence...

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Uredbom o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini, koju je donela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poslodavci će moći s radnicima da isplatite do 300 KM mjesečno, kako bi ublažili posljedica povećanja troškova života. Kako se navodi u...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Beldocs od 20. do 26. 05. u Beogradu

Beldocs od 20. do 26. 05. u Beogradu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Kompanija Aman kupila DIS

Kompanija Aman kupila DIS

Kako prenose svi srpski mediji, vest dana je prodaja 100 posto udela kompanije PTP DIS d.o.o. iz Krnjeva, kompaniji Aman doo iz Beograda. Kompanija Aman doo, od prve prodavnice u Zemunu, posluje punih tridesetpet godina na srpskom tržištu i za to vreme preuzela je niz...

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Reporteri Biznisa u regionu na Sajmu nautike. U Beogradu, glavnom gradu Srbije, održava se 46. Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova. Ponudu izlagača, skoro 80 kompanija proizvođača i distributera iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Turske, Belgije i...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Uskrs je period u godini koji karakteriše sezonska prodaja. To je i ujedno prilika malim biznisima da dopru do većeg broja ljudi i postignu bolje rezultate u svom poslovanju. Evo nekoliko saveta za vlasnike mikro i malih kompanija da predstojeće sedmice i dane, uoči...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

Film „Mačji krik“ rediteljke Sanje Živković, nastalog prema poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića, nakon specijalne projekcije održane 26. 02. u Dvorani Kulturnog centra Beograda, na repertoaru je narednih nedelju dana. Osim Beograda, „Mačji krik“ će biti prikazan...

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Beogradska premijera igrano-dokumentarnog filma „Mileva Ajnštajn“ rediteljke Andrijane Stojković biće održana u petak, 27.02, u 19 časova u mts Dvorani, u okviru osmog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma - DOK #8. Film prati život Mileve Marić,...

Share This