Nema ekonomskog rasta bez reforme pravosuđa

Biznis u regionu

04.05.2025.

Srbija krizu izazvanu uvođenjem visokih carina od strane SAD dočekuje spremnije nego mnoge druge zemlje, ali da bi se rast održao prioriteti su reforma radnog zakonodavstva i pravosuđa, a naročito digitalizacija sudova, poručeno je na panelu “Makroekonomski trendovi u 2025“, u organizaciji NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju.

Zoran Daljević, predsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i direktor Atlantik grupe u Srbiji, rekao je da domaća privrede s pažnjom prati kako će se dešavanja spolja, ali i na domaćem terenu odraziti na oblast građevinarstva, kreditnu politiku, cene sirovina i potrošnju, navodi se u saopštenju.

Neizvesnost pogađa sve subjekte u državi i privreda očekuje od nove Vlade Srbije ubrzanje u jačanju ekonomskih tokova i rešavanju problema, kako bi se početna prednost s kojom je zemlja ušla u nove izazove i održala, rekao je Daljević.

Iako su projekcije rasta za Srbiju u ovoj godini smanjenje sa 4,2 na 3,5 odsto, Lev Ratnovski, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji naglasio je da je to i dalje među većima stopama u Evropi.  Ističe da Srbija ima „amortizere“ za eventualne ekonomske šokove – umeren nivo javnog duga, nizak javni deficit  i visoka izdvajanja za infrastrukturne projekte – ali da bi se rast održao, potrebno je da se fiskalni deficit održi na zacrtanih tri procenta. 

– Usporavanje rasta na tržištima koja su Srbiji važna, EU pre svega, verovatno će se odraziti i ovde. Troškovi radne snage u Srbiji sada nisu niski. Zato  je važno i preusmeriti ulaganja u sofisticirane tehnologije, kako bi se povećala produktivnost, rekao je Ratnovski.

On je ukazuje da je za investitore i ekonomski rast jedan od ključnih faktora efikasnost i transparentnost pravosuđa, koja se može postići digitalizacijom procedura i onlajn komunikacijom sa sudovima.

Kao izazove ističe i rast zarada u javnom sektoru, što je jedan od najvećih fiskalnih rizika. Navodi da su potrebna dodatna ulaganja u sektor energetike i IT.

Da je efikasnost sudstva i predvidljivost poslovnog ambijenta prva stvar koju privrednici provere u jednoj zemlji, kao i da jeftina radna snaga više nije prednost Srbije u privlačenju stranih direktnih investicija, poručio je i Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke i član IO NALED-a. Istakao je da je neophodno da domaću radnu snagu učinimo konkurentnijom, kroz reformu obrazovanja, pre svega u osnovnim i srednjim školama, a da fakulteti treba da budu tržišno orijentisani i da programe razvijaju u konsultaciji sa privredom. 

– Kada je reč o bankarskom sektoru u Srbiji, trenutno imamo istorijske stope likvidnosti, sa oko 600 milijardi dinara viška u sistemu. Depoziti stanovništva su porasli, kreditna aktivnost raste, ali usporenim tempom. U bankama još ne vidimo smanjenje tražnje, trajna potrošna dobra su uvek prva na udaru, kao što su automobili ili turizam. Kada je reč o kamatnim stopama, NBS, po meni, pristupa veoma pravilno i oprezno, jer još imamo inflatorne pritiske koje moramo da adresiramo. Bitno je da se u Srbiji desi veća dinarizacija,  odnosno destimuliše evro kao valuta, pogotovo za interna plaćanja, što takođe pruža otpornost na spoljne potrese, u ovom slučaju devizne – navodi Vuletić, i ističe da banke uvode upitnike o poštovanju ESG principa za preduzeća koja traže kredite i da to sve više postaje deo kreditne politike i poslovne prakse banaka. 

Profesor Predrag Bjelić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da je Tampova tarifna politika dovela do najvećeg trgovinskog šoka u istoriji, i da se to oseća i u Srbiji:- Za sada nismo životno ugroženi, jer obim trgovine sa SAD nije veliki, ali jeste sa EU pa to sve može tim putem da se prelije i na nas. I nama bi odgovaralo da se oko toga postigne neki globalni dogovor. Još veći problem od carina, koje su izuzetno visoke, jeste nesigurnost. Sada niko ne zna ni da li će se to primeniti i u kom obimu. Firme koje izvoze u SAD čekaju da vide šta će se desiti. Zato se trgovinski režim nikada ne menja tako naglo, mora postojati otkazni rok od bar šest meseci, jer preduzeća moraju da se prilagode, da se ne desi da firma spakuje robu, dođe na granicu i tamo je obaveste da je carina 37 odsto.

Povezani tekstovi

Tribina o proizvodnji od sekundarnih sirovina

Tribina o proizvodnji od sekundarnih sirovina

Kakve su mogućnosti proizvodnje savremenih proizvoda iz sekundarnih sirovina kao što su jestivo ulje, plastična ambalaža, i građevinski otpad? U kakvom su položaju neformalni sakupljači otpada u društvu, i kako može da se njihov status poboljša, neke su od tema o...

25. po redu Sinergija 26. i 27.11. u Beogradu

25. po redu Sinergija 26. i 27.11. u Beogradu

Jubilarna Sinergija25 održaće se 26. i 27. 11. u Sava Centru, u Beograd. Posebno izdanje donosi mnoštvo inovacija, ekskluzivne govornike i zanimljive sesije. Pod sloganom „Let’s AI!“, Sinergija istražuje kako veštačka inteligencija oblikuje industrije, društvo i način...

U Srbiji oko 370.000 registrovanih preduzetnika

U Srbiji oko 370.000 registrovanih preduzetnika

Danas je počela Globalna nedelja preduzetništva. U Srbiji se ova sedmica obeležava s ohrabrujućim brojkama, ali i starim izazovima. Preduzetništvo u poslednjih pet godina konstantno raste. Ipak, od skoro 370.000 registrovanih preduzetnika, tek oko dve trećine je...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Evropska nedelja smanjenja otpada je počela 22.11. i traje do 30.11. To je ujedno idealna priliku za mlade u Srbiji da razmisle o svom ekološkom otisku i preduzmu konkretne korake. EU Youth Cinema: Green Deal (EUYC:GD) je jedinstven obrazovni program zasnovan na filmu...

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Proglašeni su pobednici jubilarne 5. po redu manifestacije Kampanje sa svrhom 2025. Najbolje društveno odgovorne kampanje u Srbiji proglašene su u tri kategorije: Gender, Eco i Social, a prvi put je u okviru Festivala uručen Zlatni grand prix. Festival je...

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

-Takmičarski program je godinama definisan tako da predstavlja mlađe autore i autore manje poznate srpskoj publici, a ne isključivo debitantske filmove. Reč je o stvaraocima za koje selektori festivala veruju da će u budućnosti biti vodeći glasovi savremene...

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

U okviru Glavnog i Takmičarskog programa 31. Festivala autorskog filma koji se održava u Beogradu od 21.11 do 28.11, donosi pažljivo birani program i ostvarenja autora iz Srbije. Autori i autorke iz ove zemlje regiona poslednjih godina sve snažnije osvajaju svetske...

Film „Kako je ovde tako zeleno?“ otvara 31. FAF

Film „Kako je ovde tako zeleno?“ otvara 31. FAF

Jedan od najuglednijih i najuticajnijih filmskih festivala u regionu, Festival autorskog filma (FAF),31. po redu, biće održan od 21.11 do 28.11. u Beogradu i gradovima širom Srbije. Raznovrstan program spaja pobednike svetskih filmskih festivala, nove autora koje...

Koji si ti FRIENDS iz McDonald’s-a

Koji si ti FRIENDS iz McDonald’s-a

Koji ti je omiljeni lik iz serije FRIENDS? Rejčel? Monika? Fibi? Ros? Čendler? Džoi? Kolekcionarske figure inspirisane likovima iz kultnog ostvarenja dostupne su fanovima, u ograničenom vremenskom periodu, u određenim McDonald’s restoranima u Srbiji i uz aplikaciju...

Modeli sestara Proković posle Ljubljane u Beogradu(foto)

Modeli sestara Proković posle Ljubljane u Beogradu(foto)

Ručni rad, reciklaža i održivost akcentovani su na svakom komadu nove kolekcije WO/MAN, dizajnerki, sestara Jelene i Svetlane Proković. Poreklom iz Srbije , renomirane dizajnerke koje stvaraju u regionu na relaciji Slovenija Srbija, novu unisesk kolekciju...

Radno vreme božićnih pijaca u Beču od 10 do 21h

Radno vreme božićnih pijaca u Beču od 10 do 21h

U glavnom gradu Austrije, po tradiciji pred Božić, otvaraju se brojne božićne pijace. Ove godine prva pijaca otvara se 06.11, ispred dvorca Šenbrun, a od 21.11 biće otvorene sve ostale božićne pijace u Beču. Gradsko odeljenje za pijace, izdaće dozvole za sve božićne...

Share This