Nema ekonomskog rasta bez reforme pravosuđa

Biznis u regionu

04.05.2025.

Srbija krizu izazvanu uvođenjem visokih carina od strane SAD dočekuje spremnije nego mnoge druge zemlje, ali da bi se rast održao prioriteti su reforma radnog zakonodavstva i pravosuđa, a naročito digitalizacija sudova, poručeno je na panelu “Makroekonomski trendovi u 2025“, u organizaciji NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju.

Zoran Daljević, predsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i direktor Atlantik grupe u Srbiji, rekao je da domaća privrede s pažnjom prati kako će se dešavanja spolja, ali i na domaćem terenu odraziti na oblast građevinarstva, kreditnu politiku, cene sirovina i potrošnju, navodi se u saopštenju.

Neizvesnost pogađa sve subjekte u državi i privreda očekuje od nove Vlade Srbije ubrzanje u jačanju ekonomskih tokova i rešavanju problema, kako bi se početna prednost s kojom je zemlja ušla u nove izazove i održala, rekao je Daljević.

Iako su projekcije rasta za Srbiju u ovoj godini smanjenje sa 4,2 na 3,5 odsto, Lev Ratnovski, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji naglasio je da je to i dalje među većima stopama u Evropi.  Ističe da Srbija ima „amortizere“ za eventualne ekonomske šokove – umeren nivo javnog duga, nizak javni deficit  i visoka izdvajanja za infrastrukturne projekte – ali da bi se rast održao, potrebno je da se fiskalni deficit održi na zacrtanih tri procenta. 

– Usporavanje rasta na tržištima koja su Srbiji važna, EU pre svega, verovatno će se odraziti i ovde. Troškovi radne snage u Srbiji sada nisu niski. Zato  je važno i preusmeriti ulaganja u sofisticirane tehnologije, kako bi se povećala produktivnost, rekao je Ratnovski.

On je ukazuje da je za investitore i ekonomski rast jedan od ključnih faktora efikasnost i transparentnost pravosuđa, koja se može postići digitalizacijom procedura i onlajn komunikacijom sa sudovima.

Kao izazove ističe i rast zarada u javnom sektoru, što je jedan od najvećih fiskalnih rizika. Navodi da su potrebna dodatna ulaganja u sektor energetike i IT.

Da je efikasnost sudstva i predvidljivost poslovnog ambijenta prva stvar koju privrednici provere u jednoj zemlji, kao i da jeftina radna snaga više nije prednost Srbije u privlačenju stranih direktnih investicija, poručio je i Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke i član IO NALED-a. Istakao je da je neophodno da domaću radnu snagu učinimo konkurentnijom, kroz reformu obrazovanja, pre svega u osnovnim i srednjim školama, a da fakulteti treba da budu tržišno orijentisani i da programe razvijaju u konsultaciji sa privredom. 

– Kada je reč o bankarskom sektoru u Srbiji, trenutno imamo istorijske stope likvidnosti, sa oko 600 milijardi dinara viška u sistemu. Depoziti stanovništva su porasli, kreditna aktivnost raste, ali usporenim tempom. U bankama još ne vidimo smanjenje tražnje, trajna potrošna dobra su uvek prva na udaru, kao što su automobili ili turizam. Kada je reč o kamatnim stopama, NBS, po meni, pristupa veoma pravilno i oprezno, jer još imamo inflatorne pritiske koje moramo da adresiramo. Bitno je da se u Srbiji desi veća dinarizacija,  odnosno destimuliše evro kao valuta, pogotovo za interna plaćanja, što takođe pruža otpornost na spoljne potrese, u ovom slučaju devizne – navodi Vuletić, i ističe da banke uvode upitnike o poštovanju ESG principa za preduzeća koja traže kredite i da to sve više postaje deo kreditne politike i poslovne prakse banaka. 

Profesor Predrag Bjelić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da je Tampova tarifna politika dovela do najvećeg trgovinskog šoka u istoriji, i da se to oseća i u Srbiji:- Za sada nismo životno ugroženi, jer obim trgovine sa SAD nije veliki, ali jeste sa EU pa to sve može tim putem da se prelije i na nas. I nama bi odgovaralo da se oko toga postigne neki globalni dogovor. Još veći problem od carina, koje su izuzetno visoke, jeste nesigurnost. Sada niko ne zna ni da li će se to primeniti i u kom obimu. Firme koje izvoze u SAD čekaju da vide šta će se desiti. Zato se trgovinski režim nikada ne menja tako naglo, mora postojati otkazni rok od bar šest meseci, jer preduzeća moraju da se prilagode, da se ne desi da firma spakuje robu, dođe na granicu i tamo je obaveste da je carina 37 odsto.

Povezani tekstovi

Ko je novi predsednik Nemačko–srpske privredne komore

Ko je novi predsednik Nemačko–srpske privredne komore

Najveća bilateralna privredna komora u Srbiji, sa  više od 460 članova, Nemačko – srpska privredna komora (AHK Serbien) ima novog predsednika. U godini obeležavanja 25 godina rada i intenzivne nemačko – srpske privredne saradnje, novo rukovodstvo predvodiće Filip...

Na dodeli UEPS nagrada jedna agencija je osvojila 17 priznanja

Na dodeli UEPS nagrada jedna agencija je osvojila 17 priznanja

Na ovogodišnjoj UEPS ceremoniji, New Moment New Ideas Company je poneo priznanje Agencija godine čime je potvrđena višedecenijska pozicija agencije među najvažnijim nosiocima kreativne prakse u Srbiji i regionu. Osim centralnog priznanja, New Moment je ove godine...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Koliki će biti ekonomski rast u Sloveniji

Koliki će biti ekonomski rast u Sloveniji

Inflacija će se, prema pognozi makroekonomskih kretanja u Sloveniji, koju je objavila centralna banka ove zemlje regiona, postepeno stabilizovati na ciljanih 2 odsto. Za 2026. godinu očekuje se porast stope ekonomskog rasta u odnosu na 2025. kada je iznosio jedan...

Bečka Albertina obeležava 250 godina

Bečka Albertina obeležava 250 godina

Jedna od omiljenih destinacija za konzumaciju kulture za sve  žitelje država regiona, godinama je glavni grad Austrije. I tokom ove godine Beč će biti mesto gde će moći da se pogledaju značajne svetske izložbe.  Ova godina je godina jubileje nekih od najpoznatijih...

Poziv za startapove iz regiona za ViennaUP

Poziv za startapove iz regiona za ViennaUP

I ove, 2026. godine, u periodu od 18.05. do 22.05,održaće se u Beču startap festival „ViennaUP“ „Vienna Business Agency“ poziva startape iz celog sveta da se prijave do 15.03.2026. godine i iskoriste priliku da dobiju podsticaj i učestvuju na događaju. Učesnici...

Šta smo slušali u 2025?

Šta smo slušali u 2025?

Malo je onih koji su prošle godine ostali imuni na pesme, nastupe i uspeh jednog broja globalnih i regionalnih izvođača. Prema izboru Mascom i Warner Music to su pre svega Teddy Swims, nove kolaboracije David Guetta sa pevačicom Sia, potom pesma koja je po mnogim top...

Izabran najbolji neobjavljeni roman

Izabran najbolji neobjavljeni roman

Na Konkurs za najbolji neobjavljeni roman izdavačke kuće Booka, koji se realizuje uz podršku OTP banke Srbija,pristiglo je više od 300 rukopisa. Među njima se izdvojio, nekonvencionalan, razigran i emotivno snažan, roman Hristine Radović Andrić „Arjačkinje...

Stojadinom davne 1975.godine kroz srce Afrike

Stojadinom davne 1975.godine kroz srce Afrike

Muzej afričke umetnosti u Beogradu poziva ljubitelje avanture i putopisne literature, 22.12. u 18 časova, na razgovor o knjizi „U srcu Afrike - Ekspedicija Kragujevac-Kilimandžaro 1975“, autora Milana Rakočevića. Poduhvat se desio pre 50. godina a izvelo ga je 11...

Otključani Premium TV kanali u vreme praznika

Otključani Premium TV kanali u vreme praznika

Počev od danas, SBB korisnici imaju u ponudi 13 novih TV kanala, a Yettel korisnici-22. Tokom novogodišnjih praznika, do 31.12, TV kanali iz Premium ponude biće otključani u okviru paketa obe kompanije bez dodatne naknade.  Yettel korisnici od danas na raspolaganju...

Sve što treba da znate o Bečkom novogodišnjem koncertu

Sve što treba da znate o Bečkom novogodišnjem koncertu

Svake godine 01.01, u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Predstojećim koncertom 01.01.2026. dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen (Yannick Nézet-Séguin). Koncert...

Share This