Nema ekonomskog rasta bez reforme pravosuđa

Biznis u regionu

04.05.2025.

Srbija krizu izazvanu uvođenjem visokih carina od strane SAD dočekuje spremnije nego mnoge druge zemlje, ali da bi se rast održao prioriteti su reforma radnog zakonodavstva i pravosuđa, a naročito digitalizacija sudova, poručeno je na panelu “Makroekonomski trendovi u 2025“, u organizaciji NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju.

Zoran Daljević, predsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i direktor Atlantik grupe u Srbiji, rekao je da domaća privrede s pažnjom prati kako će se dešavanja spolja, ali i na domaćem terenu odraziti na oblast građevinarstva, kreditnu politiku, cene sirovina i potrošnju, navodi se u saopštenju.

Neizvesnost pogađa sve subjekte u državi i privreda očekuje od nove Vlade Srbije ubrzanje u jačanju ekonomskih tokova i rešavanju problema, kako bi se početna prednost s kojom je zemlja ušla u nove izazove i održala, rekao je Daljević.

Iako su projekcije rasta za Srbiju u ovoj godini smanjenje sa 4,2 na 3,5 odsto, Lev Ratnovski, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji naglasio je da je to i dalje među većima stopama u Evropi.  Ističe da Srbija ima „amortizere“ za eventualne ekonomske šokove – umeren nivo javnog duga, nizak javni deficit  i visoka izdvajanja za infrastrukturne projekte – ali da bi se rast održao, potrebno je da se fiskalni deficit održi na zacrtanih tri procenta. 

– Usporavanje rasta na tržištima koja su Srbiji važna, EU pre svega, verovatno će se odraziti i ovde. Troškovi radne snage u Srbiji sada nisu niski. Zato  je važno i preusmeriti ulaganja u sofisticirane tehnologije, kako bi se povećala produktivnost, rekao je Ratnovski.

On je ukazuje da je za investitore i ekonomski rast jedan od ključnih faktora efikasnost i transparentnost pravosuđa, koja se može postići digitalizacijom procedura i onlajn komunikacijom sa sudovima.

Kao izazove ističe i rast zarada u javnom sektoru, što je jedan od najvećih fiskalnih rizika. Navodi da su potrebna dodatna ulaganja u sektor energetike i IT.

Da je efikasnost sudstva i predvidljivost poslovnog ambijenta prva stvar koju privrednici provere u jednoj zemlji, kao i da jeftina radna snaga više nije prednost Srbije u privlačenju stranih direktnih investicija, poručio je i Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke i član IO NALED-a. Istakao je da je neophodno da domaću radnu snagu učinimo konkurentnijom, kroz reformu obrazovanja, pre svega u osnovnim i srednjim školama, a da fakulteti treba da budu tržišno orijentisani i da programe razvijaju u konsultaciji sa privredom. 

– Kada je reč o bankarskom sektoru u Srbiji, trenutno imamo istorijske stope likvidnosti, sa oko 600 milijardi dinara viška u sistemu. Depoziti stanovništva su porasli, kreditna aktivnost raste, ali usporenim tempom. U bankama još ne vidimo smanjenje tražnje, trajna potrošna dobra su uvek prva na udaru, kao što su automobili ili turizam. Kada je reč o kamatnim stopama, NBS, po meni, pristupa veoma pravilno i oprezno, jer još imamo inflatorne pritiske koje moramo da adresiramo. Bitno je da se u Srbiji desi veća dinarizacija,  odnosno destimuliše evro kao valuta, pogotovo za interna plaćanja, što takođe pruža otpornost na spoljne potrese, u ovom slučaju devizne – navodi Vuletić, i ističe da banke uvode upitnike o poštovanju ESG principa za preduzeća koja traže kredite i da to sve više postaje deo kreditne politike i poslovne prakse banaka. 

Profesor Predrag Bjelić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da je Tampova tarifna politika dovela do najvećeg trgovinskog šoka u istoriji, i da se to oseća i u Srbiji:- Za sada nismo životno ugroženi, jer obim trgovine sa SAD nije veliki, ali jeste sa EU pa to sve može tim putem da se prelije i na nas. I nama bi odgovaralo da se oko toga postigne neki globalni dogovor. Još veći problem od carina, koje su izuzetno visoke, jeste nesigurnost. Sada niko ne zna ni da li će se to primeniti i u kom obimu. Firme koje izvoze u SAD čekaju da vide šta će se desiti. Zato se trgovinski režim nikada ne menja tako naglo, mora postojati otkazni rok od bar šest meseci, jer preduzeća moraju da se prilagode, da se ne desi da firma spakuje robu, dođe na granicu i tamo je obaveste da je carina 37 odsto.

Povezani tekstovi

Solidarna podrška za prosvetare u Srbiji i dalje aktuelna

Solidarna podrška za prosvetare u Srbiji i dalje aktuelna

Za tri nedelje solidarne podrške zaposlenima u prosveti, građani Srbije i kompanije uplatili su na namenski račun Fondacije „Alek Kavčić“ više od  100 miliona dinara i u 6.000 isplata prosvetnim radnicima je uplaćeno kao solidarna pomoć.  Zbog novonastalih...

Koliko u BiH ima velikih preduzeća?

Koliko u BiH ima velikih preduzeća?

Samo 285 velikih preduzeća posluje u Bosni i Hercegovini, prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA). Ove godine je zaprimljeno, kontrolisano i obrađeno ukupno 27.996 godišnjih finansijskih izvještaja, što predstavlja povećanje od 8.467 izvještaja u odnosu...

Putovanja najpoželjniji način za kreiranje uspomena

Putovanja najpoželjniji način za kreiranje uspomena

Godišnja anketa kompanije Mastercard, Experience Economy, otkrivaju nove trendove u potrošačkim navikama. Dve trećine ispitanika želi da uloži u ispunjenje svojih želja sa zacrtane „bucket liste“, birajući nezaboravne trenutke koji će im obezbediti trajne uspomene,...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Poslednji dani za registraciju pripejd brojeva

Rok za pripejd registraciju istekao je, a svi neregistrovani korisnici imaju vremena da do 25.05 to obave. U ovom periodu, mogu da pozivaju samo hitne službe sa pripejd brojeva.  Tokom navedenog roka, ukoliko korisnici žele da broj, ipak, zadrže, mogu to lako učiniti...

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Eko turnir u basketu na Adi Ciganliji

Jedinstveni ekološki turnir u basketu, ECOCOURT BUSINESS 3x3, biće održan u subotu, 17.05. u Beogradu, na terenima JP „Ada Ciganlija“.  Četiri godine zaredom na događaju se okupljaju društveno odgovorne kompanija koje kroz sport i reciklažu promovišu ekološku...

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Umetnik Uroš Ogrizović, predstaviće se multimedijalnom izložbom slika i skulptura „Deset ljubavnih priča za kišu“, čije je otvaranje planirano za subotu, 26.04.2025. u beogradskoj galeriji Štab. Izložba je nastavak prethodne serije radova – "Priče Meseca i Kiše", na...

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

Od pravljenja savršenih replika naših prepoznatljivih Zlatnih Lukova i svetski poznatih proizvoda, pa potom slažući blokove jedan na drugi i pravljenja čitavih restorana, ljubitelji Meka su godinama gradili svoju ljubav prema McDonald's-u u Minecraft svetu....

Više sporta na Yettel TV

Više sporta na Yettel TV

Korisnici Yettel-a mogu preko Arena Sport kanala da prate sve domaće i svetske sportske lige, takmičenja i događaje. Na raspolaganju su od Premijer lige i UEFA Lige šampiona, preko Evrolige, NBA, ABA lige, Formule 1, do NFL-a, ATP turnira i Moto GP-a, i mnogi drugi...

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Dino Merlin, Vlado Georgiev, Lexington bend, Haris Džinović, neki su od izvođača sa kojima će gosti i stanovnici Budve, u ambijentu Starog grada, dočekati Novu 2025. godinu. Kako najavljuju organizatori nezaboravna atmosfera očekuje se na 25. po redu organizovanom...

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

Sky Showtime striming servis dostupan je Yettel korisnicima u okviru mesečne pretplate za odabrane pakete mobilne telefonije i TV usluga. Korisnicima je na raspolaganju veliki broj blokbastera najvećih svetskih studija, popularne TV serije na srpskom jeziku, dok je...

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Prema istraživanju Bečke privredne komore spremnost Bečlija da kupuju poklone za Božić je sa 87 odsto veoma visoka. Od 10 Bečlija, njih devet planira da kupi u proseku osam  poklona u vrednosti od oko 320 evra.  Zaključak istraživanja je da sve više Bečlija...

Share This