Ako ste krenuli na put u električnom automobilu, baterija je pri kraju i slučajno ste u blizini sela Lazarevo, kraj Zrenjanina, možete da svratite kod porodice Batinić.
Na samom ulazu u dvorište, na kapiji, postavljen je punjač za e-automobile. Neobičan „detalj“ u vojvođanskom krajoliku. Domaćini će ljubazno pomoći vozačima-namernicima da napune e-automobil, ali pod jednim uslovom. Potrebno je da kupe teglu meda ili nekog drugog pčelinjeg proizvoda iz domaće radionice ove vredne familije.
Pčelarstvo se u porodici Batinić prenosi s kolena na koleno, više generacija. Iskorak od tradicionalnog ka održivom, organskom načinu rada, napravio je Darko Batinić koji je po formalnom obrazovanju – master inženjer ekologije.

–Organskim pčelarstvom se bavimo od 2019.godine i u toj specifičnosti videli smo izazov. Primera radi, košnice sa kojih vrcamo organski med i iz kojih pčele idu na pašu moraju da su udaljene od bilo kakve vrste zagađenja. Moraju da budu daleko od saobraćajnica ili njiva koje se tretiraju preparatima. Naša organska baza je u blizini Bele Crkve, u južnom Banatu, na poljima organskog proizvođača žita Eco Agri, kaže Darko.
Od 250 košnica – petina, odnos 50 košnica je za organsko pčelarstvo.
Primećuju da na prinose meda, bilo da se radi o konvencionalnoj ili organskoj proizvodnji, sve više utiču klimatske promene pa su godišnje količine od pet do sedam tona meda. Organskog meda bude oko jedne tone.
Kako kaže pčelar-inovator posebna opasnost po pčele je bolest – varoa. Jedan od njegovih izuma upravo je razvijao u cilju sprečavanja uginuća pčela od ove invazivne bolesti. Izum je bazirao na upotrebi toplote.
U porodični posao uključeni su svi: otac, majka Anica, brat Dejan. Složno dele sve obaveze koje zahtevaju pčele ali druge poslove u domaćinstvu. Darku je ustanovljena alergija na propolis pa se više usmerio na inovacije, marketinški i biznis deo.
-Radimo u punoj zaštitnoj opremi. Možete da završite sve na primer u 100 košnica ali ako niste u zaštitnom odelu kad priđete 101. pčele mogu da se uznemire i da vas izbodu. I ja idem na ispašu, kad treba da pomognem uđem u radionicu. Takođe, suprug i sinovi meni pomažu. Jedino se malo bune ako treba da se peru sudovi, kaže uz osmeh Anica Batinić koja je do skora bila jedina žena pčelar u ovom delu Srbije.
Nasmejana i vredna pčelarka glavni je „krivac“ što je ljubav prema pčelama prenela na sinove, a koju je ona nasledila od svog dede.
Osim organskog meda koji je zbog posebnih uslova, strogih procesa sertifikacije skuplji od konvencionalnog, porodica Batinić ima šumski, lipov, livadski, bagremov, med od uljane repci. Prave i medeni krem koji je bez šećar i bez palminog ulja. Recepturu su razvijali sami, uz dodatak samo kakao i lešnika.

Darko kaže da je godinu dana eksperimentisao. – Prve uzorke smo testirali tako što smo pravili palačinke i delili po komšiluku. Kada su deca počela da traže „još“ znali smo da smo dobili pravi proizvod. Na utiske odraslih nismo mogli da se oslonimo jer nismo bili sigurni koliko će iskreno da nam kažu da li im se sviđa plašeći se da nas ne uvrede, seća se Darko. Od meda prave i proizvode protiv alergije, propolis, rakiju.
Zbog većih troškova organskog načina proizvodnje meda prate konkurse i apliciraju za projekte podsticaja. Našli su se u grupi nagrađenih na konkursu NLB Organic koji tradicionalno organizuje NLB Komercijalna banka. Novčanu nagradu iskoristili su za kupovinu solarnih panela. Struju od sunca koriste kada vrcaju med iz košnica.https://biznisuregionu.com/ko-su-pobednici-12-nlb-organic-konkursa/
A punjač na kapiji su postavili nakon kupovine kineskog električnog autmobila nakon odluke da na ekološki način smanje troškove prevoza meda do potrošača u Beogradu ili Novom Sadu.
Aleksandra Mirković
Foto
0 komentara