Nakon što se 2024. godine rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8%, u 2025. i 2026. rast bi se mogao u prosjeku usporiti na približno 3%. Domaća potražnja mogla bi nastaviti snažno podupirati rast realnog BDP-a, ali uz manji doprinos nego 2024. godine. Početak ove godine mogla bi obilježiti stagnantna kretanja privredne aktivnosti, zbog slabljenja osobne potrošnje, što je povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca, navodi se između ostalog u saopštenju Hrvatske narodne banke o makroekonomskoj projekciji za ovu zemlju regiona.
Kako piše “takva kretanja, međutim, trebala bi biti privremenoga karaktera. U nastavku projekcijskoga horizonta očekuje da bi osobna potrošnja mogla ponovno ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava.
Makroekonomskim projekcije obuhvataju projekcije privrednog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine.
Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB).
Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u šestom i 12 mesecu. Takođe u trećem i devetom mesecu, ESB samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Na tržištu rada u Hrvatskoj i nadalje se u 2025. godini očekuje nastavak rasta zaposlenosti, no slabijeg intenziteta, uz pad stope nezaposlenosti ispod 5% i usporavanje rasta plaća. Nakon povećanja broja zaposlenih od 3,3% u 2024., razmjerno snažan rast zaposlenosti nastavio se početkom 2025. Na razini cijele 2025. godine zaposlenost bi mogla porasti za 2,5%, a u 2026. očekuje se postupno usporavanje na 1,8%.
U 2024. prosječna nominalna bruto plaća porasla je za 15% (slično kao i 2023.). Uz pretpostavku zadržavanja dinamike kretanja plaća s kraja 2024. i učinak potpisanog sporazuma sindikata javnog sektora s Vladom RH, prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti za 8,5% u 2025, a realna za 5,5%. U nastavku projekcijskoga horizonta očekuje se daljnji rast plaća, no slabijeg intenziteta.
Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na prosinačku projekciju, i nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije kroz projekcijski horizont. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše donijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini.
Usporavanje ukupne inflacije moglo bi u manjoj mjeri odražavati smanjenje prosječne godišnje inflacije cijena hrane. Nasuprot tome, prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla bi se u 2025. znatno ubrzati, uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina, električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove godine. Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije mogla bi se dodatno usporiti u 2026. godini, što bi moglo odražavati usporavanje svih njezinih glavnih komponenata.
Projekcija inflacije revidirana je blago naviše u usporedbi s prosinačkom, najprije zbog viših ostvarenja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. godine nego što se prije očekivalo. U manjoj je mjeri revizija naviše rezultat i nepovoljnijih pretpostavka o kretanju cijena energenata na svjetskom tržištu, iako su te cijene nakon zaključenja pretpostavka pale. Ukupna inflacija tako bi mogla biti viša za 0,2 postotna boda u 2025. i 0,1 postotni bod u 2026., zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije, dok bi inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža u odnosu na ono što se očekivalo u prosincu.
Foto K.Kutlesa /Unsplash
0 komentara