Nakon tri godine rada platforme i aplikacije za prijavu sezonskih radnika u Srbiji, na koju se do sada prijavilo više od 60.000 sezonaca u poljoprivredi, Vlada Severne Makedonije rešila je da usvoji srpski model i istu reformu sprovede u svojoj zemlji. 

Aplikaciju za prijavu šire na druge delatnosti

U Severnoj Makedoniji  idu korak dalje . Od samog početka pojednostavljenu elektronsku prijavu otvaraju i za druge delatnosti: turizam, ugostiteljstvo, poslove čišćenja i čuvanja dece, a što još u Srbiji nije  ponuđeno. 

Delegacija Severne Makedonije boravila je sredinom četvrtog meseca u Beogradu. Iz prve ruke upoznali su se o zakonima i podzakonskim akatima koji su pratili reformu u Srbiji, rešenjima Poreske uprave koja su omogućila da se proces prijave značajno skrati, i o mogućnostima koje softver nudi korisnicima.

Manja prilagođavanja procedura 

– Dopala im se ponuda dve opcije za prijavu radnika, putem portala i mobilne aplikacije. Najčešća pitanja bila su vezana za ponudu radova i stepen potražnje za radnom snagom, a trenutni podaci pokazuju da najveći broj tj. oko trećine prijavljenih sezonaca radi na poslovima čišćenja, pakovanja i sortiranja, branju jabučastog voća, pripremi zemljišta, sadnji, setvi i žetvi, kaže Jelena Radnović Vukčević, šefica Jedinice za poljoprivredu iz NALED-a.

Uz manja prilagođavanja, procedura prijave u Severnoj Makeodinji biće ista kao u Srbiji . Dovoljno je na na portalu uneti JMBG radnika (EBS broj u slučaju stranaca), vrstu posla koji se obavlja i period angažovanja.

Dobro rešenje za radnike angažovane na nekoliko dana

Model pojednostavljenog angažovanja sezonskih radnika u poljoprivredi, sličan je proceduri kakva je od ranije poznata u Hrvatskoj i Mađarskoj. – Cilj je da se zaštite i iz sive zone prevedu radnici koji obavljaju povremene poslove i često su angažovani na nekoliko dana u mesecu. Za kratke angažmane, poslodavci ranije nisu sklapali ugovore o privremenim i povremenim poslovima, na određeno ili neodređeno vreme, zbog čega su radnici nastavljali da budu nevidljivi sistemu, ističe Radnović Vukčević.

Aplikacija osigurava pravno na penzijski staž, zdravstvenu zaštitu

Najveći benefiti ovakvo regulisanog angažovanja radnika, jesu osigurana prava na penzijski staž za dane tokom kojih su radili, zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu i zadržavanje prava na socijalnu pomoć i druga novčana davanja koja su gubili u slučaju angažovanja po nekoj drugoj vrsti ugovora zbog čega su često i sami tražili da ne budu prijavljeni.

Prednost za poslodavce je efikasnija procedura prijave i predvidljivi troškovi jer plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa od 380 dinara po danu angažmana za jednog radnika.

U Srbiji najviše neprijavljenih u poljoprivredi, ugostiteljstu, fizičkim poslovima

U Srbiji je najviše rada na crno registrovano u poljoprivredi. Nije zanemarljiva ni činjenica da u turizmu i ugostiteljstvu 15 procenata zaposlenih radi u sivoj zoni, dok na kućnim i pomoćnim poslovima čuvanja dece, starih, čišćenja i održavanja svaka druga osoba za svoj rad prima zaradu „na ruke“. Veliki broj radnika na građevini je neprijavljeno, a bavi se pomoćnim fizičkim poslovima: utovar i istovar, prenošenje materijala i građevinskog alata, ručni iskop i nasipanje zemlje, čišćenje gradilišta.

Zato bi u Srbiji trebalo da bude uvođenje određenih povremenih poslova u ovim sektorima u sistem koji važi u poljoprivredi, kako bi i prava tih radnika bila zaštićena. Bolji radni uslovi doprineli bi i većoj potražnji poslova, usred velike fluktuacije radnika, a prihodovala bi i država od poreza i doprinosa, na čiji račun je samo za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi dosad uplaćeno više od milijardu dinara. 

Foto Pixabay