Šta građani Srbije ostavljaju u zalagaonicama

Biznis u regionu

31.07.2023.

Ljudi koji vode zalagaonice kažu da imaju  šaroliku klijentelu, od sportista i poslovnih ljudi, do onih kojima treba novac da „premoste od prvog do prvog“ i plate sve račune.

Najčešće se zalaže zlato, satovi i umetnine.

Ređe automobili, najređe nekretnine. Ističu i da je diskrecija uvek zagarantovana, kao i da konačne uslove dogovaraju „oči u oči“ sa klijentom. Dok vlasnici zalagaonica tvrde da se njihov posao zasniva na obligacionom pravu, kao i na Zakonu o založnom pravu, nadležni odgovaraju da on nije regulisan domaćim propisima, piše u tekstu novog broja časopisa Biznis i finansije.https://bif.rs/2023/07/sta-gradjani-ostavljaju-na-cuvanje-u-domacim-zalagaonicama-od-ikona-do-fotografske-opreme/

„Založite brzo i efikasno. Za dva minuta, bez dugotrajne procedure. Vaše zlato, zlatni nakit i skupoceni satovi, uz pravnu sigurnost. Nemojte prodavati vaše dragocenosti, založite ih“!

Naši stručnjaci će zalog proceniti na licu mesta kako bi postigli dogovor o troškovima čuvanja zaloga, a mi vam garantujemo potpunu sigurnost i diskretnost“.

Ovo su samo neke od poruka na lokalnim radio stanicama ili društvenim mrežama, gde vlasnici zalagaonica reklamiraju svoj posao. U najvećem broju slučajeva sve što se zna o poslovanju zalagaonica zna se iz reklama. O tome kako posao zaista izgleda, ko su im klijenti i šta donose kao zalog, vlasnici zalagaonica ne žele da govore javno.

U neformalnim razgovorima kažu da imaju šaroliku klijentelu, od sportista i poslovnih ljudi, do onih kojima treba novac da „premoste od prvog do prvog“ i plate sve račune. Najčešće se zalaže zlato, satovi i umetnine. Ređe automobili, najređe nekretnine. Ističu da je diskrecija uvek zagarantovana, a da uslovi pod kojima odobravaju pozajmice zavise od nekoliko faktora i da se dogovaraju „oči u oči“ sa klijentom.

Od lap topova do e-trotineta sve za keš

„Cash Help“ zalagaonica iz Niša aktivna je na društvenim mrežama, gde ih prati čak 1.200 ljudi. Reklame postavljaju na nedeljnom nivo, i objašnjavaju zainteresovanima šta prihvataju kao zalog za koji može da se dobije novac. Tako se do novca može doći zalogom zlata, satova luksuznih brendova, motornih vozila, antikviteta, umetničkih slika, pa čak i tehničke robe kao što su lap topovi, oprema za snimanje i fotografisanje, mobilni telefoni, PC računari… Mogu se „zameniti“ za pozajmicu i električni trotineti, kao i motori. Garantuju stručne procenitelje, obavezno potpisivanje ugovora, ali i potpunu diskreciju.

„Predmeti zaloga se vraćaju vlasniku nakon uplate pozajmljenog iznosa uvećanog za troškove čuvanja. Rok otplate je moguće produžiti, uz plaćanje administrativnih troškova“, navode u „Cash Help“ zalagaonici.

U zalagaonici „Royal“ sa Novog Beograda kažu da posluju dugo godina sa fizičkim i pravnim licima i takođe ističu da je diskrecija zagarantovana, odnosno sem ljudi koji pozajme novac i njih, za to niko drugi neće saznati. U reklami na svom sajtu jasno navode zašto misle da su njihove usluge najbolje za sve one koji su u trenutnom novčanom „škripcu“.

„Ne gubite nadu i dostojanstvo zbog finansijskih problema. Iz dugogodišnjeg iskustva u ovom poslu, znamo da je vrlo nezahvalno pozajmiti novac od prijatelja i poznanika. Takođe, nije potrebno da iko zna da ste u novčanim problemima. Tu nastupamo mi… U potpunosti spremni da vam pomognemo“, preporučuju svoje usluge u „Royal“ zalagaonici. Objašnjavaju da se kod njih ugovori sklapaju na 30 dana, mogu se obnavljati mesečno ili raskidati na pola meseca. Dragocenosti su na sigurnom, odnosno u sefovima banaka.

Osim pozajmica, ova zalagaonica radi i otkup zlata, srebra, satova antikviteta, a na svom sajtu navodi i sledeće: „Ukoliko antikvitet ne otkupimo mi, naš cilj je da klijente zastupamo na aukcijama ili pronađemo kupca putem veza sa međunarodnim kolekcionarima“.

Zalagaonica „Centar“ iz Beograda se reklamira kao mesto koje ima najpovoljnije cene zaloga i otkupa u Beogradu. Tvrde da im je svaka procena realna, da odražava pravo stanje na tržištu, kao i da nemaju skrivenih namera. Naravno, kao i kod ostalih, diskrecija im je na prvom mestu. Osim zlata, satova, tehnike, ova zalagaonica prihvata u zajam i daje novac čak i za staro ordenje, vojnu opremu i druge predmete iz Prvog i Drugog svetskog rata.

Niko nije nadležan za zalagaonice

Ljudi koji vode zalagaonice kažu da je njihov posao regularan, jer se zasniva na obligacionom pravu, kao i na Zakonu o založnom pravu. Međutim, nije poznato ko tačno kontroliše njihov rad, niti kome odgovaraju za svoje poslovanje. U Narodnoj banci Srbije kažu za B&F da delatnost zalagaonica nije regulisana propisima ove institucije.

„Narodna banka Srbije nije ovlašćena za davanje saglasnosti i dozvola za obavljanje delatnosti zalagaonica, određivanje uslova za obavljanje ovih delatnosti, kao ni za registraciju ovih privrednih subjekata“, objašnjavaju u NBS i dodaju da ne vrše nadzor nad radom zalagaonica, kao i da ne poseduju podatke o poslovanju takvih privrednih subjekata.

„U Srbiji se davanjem kredita mogu baviti samo banke i pod određenim uslovima institucije elektronskog novca i platne institucije, kao i posebni entiteti određeni posebnim zakonom, na primer Fond za razvoj Republike Srbije, Fond za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije. Ukazujemo na to da važećim propisima, odnosno nijednim posebnim zakonom nije dato ovlašćenje zalagaonicama da se bave davanjem kredita (pozajmica), te da je Zakonom o bankama propisano da će se za krivično delo kaznom zatvora od tri meseca do pet godina kazniti onaj ko se bez dozvole za rad Narodne banke Srbije bavi davanjem kredita i izdavanjem platnih kartica, a za to nije ovlašćen zakonom“, ističu u centralnoj banci.

Zalagaonice nemaju šifru delatnosti u APR-u

Za više podataka o radu zalagaonica nije zadužena ni Agencija za privredne registre (APR). Zakonom o privrednim društvima propisano je da privredno društvo, ili preduzetnik, ima pretežnu delatnost, a može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene. U uredbi o klasifikaciji delatnosti, ne postoji delatnost koja se odnosi samo na zalagaonice, već je to 64.92 odnosno, ostale usluge kreditiranja, koja obuhvata finansijske usluge koje se odnose na davanje zajmova od strane nedepozitnih institucija koje nisu uključene u monetarno posredovanje, pri čemu pozajmljivanje novčanih sredstava može imati različite oblike kao što su: gotovinski krediti, hipotekarni krediti, izdavanje kreditnih kartica i slično.

„Trenutno je registrovan jedan preduzetnik, iz Subotice, i jedno privredno društvo iz Sremske Mitrovice, koji imaju reč ’zalog’ u poslovnom imenu i registrovanu pretežnu delatnost 66.19, što se vodi kao ostale pomoćne delatnosti u pružanju finansijskih usluga, osim osiguranja i penzijskih fondova. Ima i pet privrednih društava, nema preduzetnika, koja imaju registrovanu pretežnu delatnost 64.92, što se vodi kao ostale usluge kreditiranja, a u svom nazivu imaju reč: zalog, buy&sell, keš tim, cash… Dva društva imaju registrovano sedište u Leskovcu, dva u Šapcu, jedno u Beogradu, ali ne možemo da damo precizan odgovor da li se ova društva bave poslovima zalagaonica, kao pretežnom delatnošću“, kažu za B&F u Agenciji za privredne registre.

Kako se određuje provizija

Zalagaonice funkcionišu po principu uzimanja provizije za ček ili predmet koji „čuvaju“. U zavisnosti od zalagaonice, za ček od 5. 000 dinara provizija je oko 10 odsto, odnosno 500 dinara. Za ček te vrednosti, u zalagaonici daju 4.500 dinara, ali posle mesec dana klijenti vraćaju pun iznos od 5.000 dinara. Ukoliko ljudi u dogovorenom vremenu ne otkupe svoj ček, svaka zalagaonica ima svoju politiku regulisanja naplate, i često sugerišu klijentima da jednostavno produže rok za otkup. Naravno, i to produžavanje se plaća.

U nekim drugim zemljama, Nemačkoj na primer, zalagaonice su jedan od najstarijih zanata. Prva zalagaonica osnovana je u Hamburgu pre skoro pola milenijuma, tačnije 1560. godine. Danas u ovoj državi ima oko 250 privatnih zalagaonica.

Aleksandra Galić

Biznis i finansije jul/avgust 2023.

Foto Unsplash/Vellva

Povezani tekstovi

Basketom za veću ekološku svest

Basketom za veću ekološku svest

Ekološki turnir u basketu ECOCOURT BUSINESS 3x3 ove godine slavi svoj prvi jubilej - peto izdanje koje okuplja društveno odgovorne kompanije i njihove zaposlene, da kroz sport i reciklažu promovišu ekološku svest, fizičku aktivnost i timski duh. Pod sloganom „Okupi...

U Zagrebu stipendiraju učenike deficitarnih zanimanja

U Zagrebu stipendiraju učenike deficitarnih zanimanja

Grad Zagreb u cilju smanjenja  liste deficitarnih zanimanja stipendiraće učenike/studente  i u 2026./2027. godini. Učenička stipendija je dosad bila 380, a studenti su dobijali 520 evra mesečno. Da li će Grad menjati ove iznose znaće se na jesen, po...

Prvomajski skup za spas Željezare u Zenici

Prvomajski skup za spas Željezare u Zenici

Vanredna sednica Upravnog odbora Sindikata metalaca Federacije Bosne i Hercegovine održana je 24.04.2026. godine na kojoj se razmatrala situacija u Novoj Željezari Zenica kao I sudbini 45.000 radnika posle gašenja proizvodnje čelika. Epilog sastanka je, kako piše u...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Promocija trećeg i završnog toma dnevnika Pavla Ugrinova „Nulta egzistencija: Dnevnik 1990–2006“, u izdanju izdavačke kuće Agora, održana je u Biblioteci grada Beograda.  O knjizi su govorili Nenad Šaponja, urednik izdanja, književna kritičarka Slađana Ilić i...

Hrvatska prati EU trend visoke zaposlenosti

Hrvatska prati EU trend visoke zaposlenosti

U 2025.godini u Hrvatskoj je bilo 1,7 miliona zaposlenih što je rast u odnosu na prethodne godine i nastavak pozitivnog trenda zaposlenosti. U odnosu na pre dve godine, broj je veći za 19.000 radnika. Istovremeno, stopa nezaposlenosti je na najnižem nivou. Stopa...

Klima uređaj osmišljen za svaku sezonu i svaki prostor

Klima uređaj osmišljen za svaku sezonu i svaki prostor

Proleće i jesen najbolje pokazuju koliko je komfor u domu promenljiva kategorija. Temperatura tokom dana značajno varira, pa klasična podela na grejanje i hlađenje sve manje ima smisla. Uz to, kvalitet vazduha postaje podjednako važan – prašina, alergeni i suv vazduh...

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Film Yugo ide u Ameriku (Yugo Goes to America), rediteljski prvenac Filipa Grujića i Alekse Borkovića, otvara 19. po redu Međunarodni festival dokumentarnog filma BELDOCS, koji će biti održan od 20. do 26.05. u glavnom gradu Srbije. Film Yugo ide u Ameriku, kome će...

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

„Niko ništa nije rekao“ i „Preko praga“ u konkurenciji glavnog programa kratkog filma i La Cinef selekcije. Međunarodni filmski festival u Kanu, 79. po redu, ove godine počinje 12.05 i traje do 23.05. U glavnom takmičarskom programu kratkog filma i La Cinef su dva...

Lepota odbačenog u MAU

Lepota odbačenog u MAU

Izložba „Reci: Art - Otpad kao resurs” autorke Ivane Vojt biće otvorena  22. 04.  u 19 časova u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu (MAU). Izložba se bavi  jednim od ključnih globalnih izazova - rastućom količinom otpada i njegovom transformacijom u vredan...

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Ekata Estate je autentičan prostor koji se nalazi u mestu Krnjevo, nadomak Smederevske Palanke. To je  multifunkcionalni kompleks koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Share This