U Srbiji 3.000 dinara za digitalne usluge mesečno

Biznis u regionu

27.01.2023.

Digitalne usluge, aplikacije i platforme postale su deo naših života. I imaju svoju cenu.

Digitalna transformacija stvara nove trendove, od načina na koji otkrivamo i koristimo informacije, stičemo nove veštine, komuniciramo, organizujemo sastanke u toku dana, do toga kako provodimo slobodno vreme. Bilo da se radi o komunikaciji, obrazovanju, transportu ili zabavi.

Visa istraživanje Nove digitalne navike 

Prema novom istraživanju koje je sprovela Visa “Nove digitalne navike“, četiri od 10 ispitanika u Srbiji smatra da je njihova dnevna rutina postala digitalnija nakon pandemije. Za skoro trećinu učesnika studije uglavnom je digitalna (42, odnosno 28 odsto).

Gotovo polovina ispitanika iz Srbije kaže da troši više od 3.000 dinara mesečno na aplikacije ili virtuelne platforme.

Virtuelne usluge su promenile svaki segment naše svakodnevnice. Za 39 odsto učesnika ankete privatno vreme je najdigitalniji aspekt života, dok 28 procenata smatra da je to posao. 

Jedna četvrtina, ipak, navodi da je za njih zabava postala najdigitalnija, zbog perioda vremena provedenog na različitim platformama za striming.

Potrošači očekuju lak način da zadovolje svoje potrebe

 -Širom sveta svedoci smo porasta digitalnih navika, a prema rezultatima Visa online ankete ni Srbija nije izuzetak u tome. Potrošači očekuju da kupuju, da se informišu i zabavljaju na njima najlakši način, ali prihvatanje novih tehnologija zahteva vreme. Zato je naš cilj u kompaniji Visa da pomognemo građanima u tom procesu digitalizacije. Jedna od prvih stvari koje činimo jeste da razumemo koliko se promenila svakodnevna rutina potrošača i kakva su njihova očekivanja od okruženja u budućnosti. To će nam omogućiti da zajedno sa partnerima: bankama, fintecima i nevladinim organizacijama radimo na unapređenju pristupa digitalnoj ekonomiji za sve, kaže Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.

Svaki drugi koristi elektronsko bankarstvo 

Mnoge usluge postale su dostupne na dodir prsta i navike su postale digitalizovane da je za  mnoge odlazak u banku stvar prošlosti. Što se velikih platformi tiče, svaki drugi ispitanik najčešće koristi elektronsko bankarstvo i digitalna plaćanja, na drugom mestu su aplikacije za naručivanje i dostavu hrane, zatim platforme za striming, dok samo osam odsto koristi aplikacije za taksi prevoz.

Svaki drugi ispitanik koristi onlajn usluge nekoliko puta dnevno, a 95 njih to radi putem pametnog telefona.

Brzina glavni razlog usvajanja digitalne navike  

Ispitanici razumeju prednosti opredeljivanja za digitalne usluge. Skoro polovina učesnika ankete istakla je “brzinu“ kao najvažniji faktor pri odlučivanju za korišćenje virtuelnih servisa, zatim “jednostavnost“ sa 29 odsto, dostupnost sa 20 odsto i na kraju bezbednost – pet odsto.

Potrošači su danas spremni da daju prednost ličnom blagostanju i slobodnom vremenu umesto da sve rade “pešice“. Na pitanje koji deo njihovog života bi se značajno poboljšao uz veću upotrebu aplikacija i onlajn platformi, četiri od 10 ispitanika opredelilo se za usluge javne administracije. 

U budućnosti više od trećine ispitanika smatra da će se njihove digitalne navike povećati u oblasti finansija. Slede kupovina i posao sa 31 odsto, odnosno 23 odsto i, na kraju, veću digitalizaciju u sferi prevoza i zdravlja očekuje tek jedan od 10 ispitanika.  

Visa je svetski lider u digitalnom plaćanju koji olakšava transakcije između potrošača, trgovaca, finansijskih institucija i državnih organa u više od 200 zemalja i teritorija.

Povezani tekstovi

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Loša poslovna komunikacija može dovesti do nepotrebnog trošenja marketinškog budžeta i narušavanja odnosa sa kupcima. Kako bi pomogao biznisima da izbegnu najčešće greške, Rakuten Viber izdvaja pet saveta za uspešniju komunikaciju sa kupcima....

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This