U Srbiji je registrovano nešto više od desetak socijalnih preduzeća dok se procenjuje da između 200 i 500 udruženja, zadruga i drugih pravnih lica posluje u skladu sa solidarnom ekonomijom.
Kako bi mogli da konkurišu za mere podrške koje država priprema narednih meseci i sredstva od 50 miliona dinara, NALED poziva pravne subjekte da se upišu u ovu kategoriju i spremni dočekaju Program razvoja.
Socijalna preduzeća doprinose pravednijem društvu
U svetu ima 10 miliona socijalnih preduzeća, koja kreiraju 200 miliona radnih mesta, ali je u Srbiji ovaj termin još uvek nedovoljno poznat.
Socijalna preduzeća u osnovnim principima imaju i tržišno poslovanje i inkluzivno i fer zapošljavanje čime doprinose pravednijem društvu. Jednako vode računa o ekonomskom i socijalnom aspektu dok način upravljanja i donošenja odluka u ovim preduzećima počiva na principima solidarnosti i jednakosti.
Projekat za podsticanje registracije socijalnih preduzeća
Zato NALED u okviru projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) startuje sa konsultacijama o programu i kampanju „Socijalno preduzetništvo: Rešenje za bolje sutra“, da bi oni koji tek treba da se registruju mogli da razumeju kriterijume, uslove i procedure registracije, i najvažnije koristi od dobijanja statusa.
Neke od mera koje je civilno društvo predložilo i koje se nalaze u Nacrtu Programa jesu finansijske prirode i odnose se na podršku početnicima u poslovanju, nabavku opreme i podršku u zapošljavanju, obezbeđivanje prostora za rad, stručna i savetodavna podrške, pozicioniranje na tržištu, jačanje kapaciteta socijalnih preduzeća.
– Malo ljudi kod nas zna šta je socijalno preduzetništvo, a ono upravo treba da posluži, kao državi koja je ozbiljno rešila pitanje nezaposlenosti. Pre 12 godina u Srbiji je nezaposlenost bila gotovo 26 procenat, a danas je devet. Kao država u ozbiljnoj meri iscrpeli smo raspoložive kontigente radne snage i došao je red da se bavimo teško zapošljivim kategorijama stanovništva, rekao je Nikola Selaković, predsednik Saveta za socijalno preduzetništvo i ministar u tehničkoj vladi na lansiranju kampanje koja je počela obilaskom socijalnog preduzeća „Naša kuća“, Centra „Zvezda“ i udruženja „Etno mreža“.
Ko su teže zapošljive kategorije
U teže zapošljive kategorije stanovništva spadaju osobe sa invaliditetom, osobe bez kvalifikacija, osetljive grupe – dugoročno nezaposlene žena, nekvalifikovane radnici, žrtve nasilja u porodici…
Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a je istakla da žene koje su dugoročno nezaposlene, najčešće poseduju konkretne veštine koje uz adekvatnu podršku mogu da budu temelj za ostvarivanje prihoda. Jedan od primera je udruženje „Etno mreža“ koja pruža podršku stotinama žena širom Srbije da čuvaju kulturno nasleđe i ekonomski se osnaže.
– Jedan od ciljeva kampanje koju pokrećemo jeste da pozovemo sve subjekte koji deluju u ovom sektoru da upišu status i tako se kvalifikuju za konkurse i mere koji će uslediti kroz Program razvoja – izjavila je Jovanović.
Predsednica udruženja „Naša kuća“ Anica Spasov navodi da je više od deset godina aktivna u donošenju Zakona o socijalnom preduzetništvu, jer pomoću njega jedino može da računa na podršku države i lokalnih samouprava. – Mi nemamo alternativu, ovo je jedini put za bolji život naše dece, kaže ona.
Foto A. Ramsey/Unsplash
0 komentara