Higijenske prakse u prehrambenoj industriji možda nisu toliko robusne koliko se pretpostavlja, što predstavlja potencijalni rizik za bezbednost hrane, pokazuju rezultati studije koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta Norstat u ime dobavljača tekstilnih usluga, kompanije Lindström.
U istraživanju je anketirano 940 korisnika radne odeće u prehrambenoj industriji, iz 11 evropskih zemalja a odgovori su ukazali da je pranje radne odeće kod kuće i dalje uobičajeno, čak i tamo gde poslodavci pružaju profesionalnu uslugu pranja.
Značajan deo korisnika, 73%, nosio je radnu odeću kući na pranje. Još više zabrinjava to što je 64% onih koji peru kod kuće izjavilo da to rade na temperaturama ispod 70 stepeni Celzijusa – nedovoljno da efikasno eliminišu štetne bakterije.

Iako peglanje, takođe, može značajno da smanji prisustvo bakterija, manje od jedne trećine ispitanika je izjavilo da uvek peglaju svoju odeću.
Rzalog za pranje kod kuće bila je zabrinutost zbog higijene i kvaliteta čišćenja, pri čemu 18% njih veruje da pranje kod kuće daje bolje rezultate od industrijskog pranja. Osim toga, 20% je navelo nedostatak čiste radne odeće kao razlog za donošenje odeće kući.
Studiju je sproveo Norstat, vodeći nezavisni evropski sakupljač podataka za istraživanje tržišta, u februaru 2025. godine. Obuhvaćeno je 11 zemalja: Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Nemačka, Mađarska, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Turska.
U anketi je učestvovalo ukupno 2.276 zaposlenih koji koriste radnu odeću, od čega njih 940 radi u prehrambenoj industriji. Unutar grupe ispitanika zaposlenih u prehrambenoj industriji, većina ih je bila stalno zaposlenih (76% učesnika), a žene su činile 61% ove grupe.
-Ovi podaci su zabrinjavajući. Pranje radnih odela kod kuće ne prati odgovarajuća procedure i tako povećava rizik od unakrsne kontaminacije. Odeća može biti izložena kućnim bakterijama, alergenima i bilo kakvim stranim predmetima koji ne bi trebalo da završe u prostoru za preradu hrane i gotovim proizvodima, kaže Čila Kovač – Rahoi iz kompanije Lindström.
Jedna trećina zaposlenih nije svesna higijenskih standarda koje njihov objekat mora da poštuje, a 24% ih je priznalo da nosi radnu odeću i van radnog mesta, što dodatno povećava rizik od kontaminacije.
-Sumnjali smo da je problem iznošenja radne odeće iz proizvodnih prostorija rasprostranjeniji nego što se priznaje. Slični obrasci su se pojavili tokom razvoja našeg rešenja alarma za radnu odeću – inteligentnog sistema koji koristi digitalnu tehnologiju za otkrivanje i upozoravanje ako se odeća iznosi van određenih zona, dodaje Čila.
Kako bezbednost hrane i dalje predstavlja globalnu brigu, ovi nalazi ističu potrebu za jačim, standardizovanim praksama u upravljanju radnom odećom.
-Higijena radne odeće počinje od njenog dizajna. Odeća treba da bude izdržljiva i bez karakteristika koje predstavljaju rizik od kontaminacije. Oštećene odeća mora se brzo popraviti, jer pocepani rukav ili nedostajuća kopča mogu da sadrže bakterije, ili čak da završe u hrani. Pranje radne odeće kod kuće se apsolutno ne preporučuje, zbog mnogih rizika od kontaminacije tokom pranja i transporta, kao i zbog nedostatka kontrole kvaliteta i mogućnosti popravke, ističe ona.
Studija jasno ističe široko rasprostranjen jaz između najboljih praksi i svakodnevne realnosti u higijeni radne odeće u prehrambenoj industriji. Pošto rizik od unakrsne kontaminacije ostaje kritična pretnja po bezbednost hrane, neophodno je ponovo proceniti ove higijenske prakse u prehrambenim kompanijama.
0 komentara