Zašto HR lideri odustaju i šta ih može spasiti?

Biznis u regionu

11.10.2026.

Osećaj neprihvaćenosti, konstantan rad u kriznom režimu i izgaranje, kao i strah da će ih zameniti veštačka inteligencija, navelo je čak 55% HR lidera da u protekloj godini razmišlja o napuštanju struke.

Podaci su iz izveštaja 2027 State of People Strategy američke kompanije Lattice, dobijenih od 1.358 ispitanika iz Evrope i Severne Amerike.

Ovo istraživanje donosi i retko merene podatke koji pokazuju da pritisak na HR timove nije ravnomerno raspoređen. U organizacijama koje neguju psihološku sigurnost, gde zaposleni mogu slobodno da ospore odluke, HR timovi čak 12 puta češće premašuju ciljeve i znatno manje izgaraju.

Kada kompanije drže do svojih vrednosti, čak 89% zaposlenih je visoko angažovano. Sa druge strane, tamo gde se vrednosti ne poštuju, taj procenat pada na svega 53%

-Možete imati najsavremeniju infrastrukturu, ali ako u organizaciji greška nije prilika za učenje nego razlog za strah, nema tehnologije koja će to promeniti, kaže Sanja Jevđenijević, osnivačica konsultantske kuće HR Xcel. -Ovi podaci dokazuju praksu da se organizaciona kultura ne implementira, već da se gradi odluku po odluku.

Isti izveštaj pokazuje da se kupovinom alata ne rešava problem. Skoro polovina HR timova (47%) smatra da im se bar jedna investicija u softver u poslednje dve godine nije isplatila. Pritom, uspešniji timovi dvostruko češće uzrok neuspeha vide u sopstvenim lošim procesima nego u samom alatu (45% naspram 22%).

-HR alati ne rešavaju izostanak ili slabo postavljenu organizacionu kulturu. Kada se tehnologija uvodi da bi prikrila nejasne odgovornosti ili lošu internu komunikaciju, ona te probleme samo učini vidljivijim i skupljim, kaže Jevđenijević. -Zato prvo pitanje nikada nije koji softver i AI agent, nego koji posao treba da bude obavljen i ko za njega odgovara.

Na tržištu Srbije i regiona organizaciona kultura se najbolje meri metodologijom Barrett Values Centre. Ovaj globalno priznati pristup,koji se koristi u skoro 90 zemalja, prevodi apstraktne pojmove, poput poverenja i izgubljene energije, u jasne brojke. Ključni pokazatelj je kulturna entropija – mera energije koja se, umesto na rad, troši na strah, birokratiju i unutrašnje sukobe.

-Merenje organizacione kulture danas više nije luksuz nego uslov da tehnologija uopšte donese ono što se od nje očekuje, zaključuje Jevđenijević.

Foto Jovan Živanović, naslovna; Sanja Jevđenijević – HR Xcel

Povezani tekstovi

100 godina jasnog pogleda

100 godina jasnog pogleda

Mobility Aftermarket divizija kompanije Bosch, kampanjom pod sloganom „100 godina jasnog pogleda na ono što je važno“, obeležila je vek od kako je predstavljen prvi električni brisač vetrobranskog stakla. Od 1926. godine, kada je inovacija patentirana, napravljen je...

Saveti za bezbedno čuvanje podataka

Saveti za bezbedno čuvanje podataka

Kakve su nam navike u oblasti digitalne higijene? Da li više vodimo računa o pametnim telefonima ili računarima? Odgovore je pokušala da nađe kompanije Kaspersky sprovodeći istraživanje u trećem mesecu ove godine, uz učestvovanje 7.200 ispitanika iz 18 zemalja širom...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

100 godina jasnog pogleda

100 godina jasnog pogleda

Mobility Aftermarket divizija kompanije Bosch, kampanjom pod sloganom „100 godina jasnog pogleda na ono što je važno“, obeležila je vek od kako je predstavljen prvi električni brisač vetrobranskog stakla. Od 1926. godine, kada je inovacija patentirana, napravljen je...

Vajar Žarko Bašeski izlaže u MSU u Beogradu

Vajar Žarko Bašeski izlaže u MSU u Beogradu

U Muzeju savremene umetnosti u Beogradu otvorena je izložba   „Zharko Basheski: Korporealnost“, realizovana u saradnji sa Nacionalnom galerijom Republike Severne Makedonije. Izložbu čine monumentalne hiperrealističke skulpture ljudskog tela, rasopređene u prostoru...

AI kao kreativni medijum

AI kao kreativni medijum

Francuski institut u Srbiji pokreće program FRENCH PULSE, posvećen tehnologiji, digitalnom stvaralaštvu i savremenoj umetnosti. FRENCH PULSE se sastoji od 3 modula: Creative Pulse, Digital Art Week I French VR Week. Prvi modul, Creative Pulse, biće svečano pokrenut u...

Film Fjord otvara 32.  FAF

Film Fjord otvara 32. FAF

32. Festival autorskog filma (FAF) biće održan od 20. do 27. 11. Osnovan 1994. godine, festival je više od tri decenije jedno od najvažnijih mesta susreta publike sa savremenim autorskim filmom. Ovogodišnji festival će otvoriti film „Fjord“ rumunskog reditelja...

Share This