Zašto Kineska Nova godina utiče na rast cene zlata

Biznis u regionu

12.01.2025.

Po kineskom, lunarnom kalendaru 29.01. počinje godina Zmije. U Kini, gde se svi pripremaju za veliki praznik koji je deo Prolećnog festivala, ali i drugim zemljama Azije, baš kao i u regionu, jaka je tradicija poklanjanja zlata.

Plemeniti metal je deo folklora širom sveta, ali je Kina rekorder. Najave su da će ekstremna kupovina zlata uoči lunarne Nove godine čak uzdrmati svetsku cenu zlata.

– Kina je najveći kupac zlata na svetu. Teško je otići na bilo koju svečanost u Kini, a da ne ostanete bez teksta kada vidite količinu zlata koju koriste za svaku svečanost. Nalik tome kako se u Srbiji proslavlja Srpska nova godina, po Julijanskom kalendaru, tako i Kinezi, Vijetnamci, Korejci slave Lunarnu novu godinu. Tom  prilikom ne samo da je darivanje zlata popularno, već je i poklon koji se očekuje, kaže Georgi Hristov iz “Tavex zlato&srebro” .

Lunarni kalendar 

Zlato je opšteprisutan poklon da pojedine banke u Vijetnamu i Kini nude zlato kao poklon za nove račune koji se otvore tokom proslava Lunarne nove godine. 

Darivanje zlata u azijskim zemljama predstavlja ulazak u novu godinu uz prosperitet, dugovečnost i stabilnost. 

-Kinezi i drugi narodi Azije imaju emotivnu povezanost sa zlatom kao poklonom. Ne  predstavlja samo materijalna vrednost, već u njihovim kulturnim obredima je simbol prosperiteta i stabilnosti. 

Izreka u Kini “kupi nešto zlatno” znači mnogo. Do te mere, da skoro svake godine cena zlata u Kini skoči uoči proslava Kineske nove godine, kupuju dovoljno ogromne količine zlata da pomere čak i svetsku cenu.

Na kineskim svadbama je običaj da se za mladu obezbede “četiri komada zlata”, ali najčešće bude čak i mnogo više od te količine. Ovaj poklon se daje kao simbol i nada prosperiteta novoosnovane porodice. 

– Slična je tradicija i u Indiji, gde zlato u izobilju obeležava svaku svadbu. U Indiji, takođe, davanje zlata budućoj ženi je i način da se osigura i njena finansijska sloboda unutar braka. Najskoriji primer ove tradicije je bila svadba sina indijskog milijardera Mukeša Ambanija, gde se procenjuje da su milioni potrošeni samo na poklone od zlata – dodaje Hristov .

Cena zlata na berzama

Kako analitičari kažu zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Poklon u formi investicionog zlata je poklon koji nastavlja da daje.

 – Dukat koji je neko kupio ili dobio na poklon za Božić 2024. danas već vredi 20 odsto više. Cena zlata pre godinu dana bila je oko 2.100 dolara po unci dok je danas oko 2.650 dolara. A da ste recimo dobili polugu od jednog grama čistog zlata pre 10 godina za Božić, kada je cena jednog grama zlata bila 40 dolara danas bi taj poklon vredeo čak 85 dolara – ilustrujeHristov i dodaje da to predstavlja dugoročnu prirodu zlata kao poklona koji je uvek okrenut ka budućnosti i ka ostvarivanju što veće vrednosti tokom života. 

Georgi Hristov kaže da je kultura davanja zlatnika kao poklona za značajne trenutke u nečijem životu deo tradicije u mnogim delovima Srbije. Jedno od najpopularnijih jeste poklanjanje zlatnog dukata za rođenje ili krštenje.

-Taj dukat je investicija u budućnost deteta i predstavlja predmet od vrednosti koji će se jednog dana unovčiti. Dukat se takođe daruje i za venčanja, gde je simbol ulaganja u dugoročni zajednički život – objašnjava Hristov i dodaje da su osim dukata, koji je definitivno prvi izbor i često nasleđen kroz generacije porodice, sve popularnije za poklon zlatne poluge, pogotovo manjih težina. 

– Traže se zlatne poluge od 0,25 grama, jednog grama pa sve do 10 grama. Ovaj poklon nosi isti cilj kao i dukat, i predstavlja poklon čija će vrednost rasti tokom života onog koji ga dobije – objašnjava i zaključuje da je to poklon koji pruža sigurnost i stabilnost.

Investiciono zlato je oslobođeno PDV-a

Iako je nakit od zlata, jednako popularan poklon stručnjaci za ovu oblast podvlače da je investiciono zlato bolji odabir.

Investiciono zlato prati berzansku cenu zlata u malim marginama, i ono je univerzalno standardizovano i širom sveta poznato, pogotovo kada je u pitanju zlato od svetski poznatih švajcarskih rafinerija poput Valcambi, PAMP ili Argor-Heraeus. Osim toga, možda najbitniji faktor, pošto se investiciono zlato tretira kako investicija, ono je oslobođeno od PDV-a. Što znači da ako želite da kupite zlatni nakit u vrednosti od 300 evra ili investiciono zlato od 300 evra, dobićete više zlata i vrednosti od investicionog proizvoda – objašnjava Hristov.

On ukazuje da je u ceni nakita uračunat i PDV i umetnička vrednost i drugi korišćeni metali, pošto nije 24-karatno zlato kao što investiciono jeste. Kada su u pitanju investicione zlatne poluge od svetski poznatih rafinerija, to je zlato od 24k (999.9 čistoće) koje je svugde u svetu priznato i prodaje se po skoro berzanskoj ceni bez PDV-a.

Foto Unsplash

Povezani tekstovi

Panic Skilling umesto produktivnosti vodi direktno do gubitaka

Panic Skilling umesto produktivnosti vodi direktno do gubitaka

Konsultantska HR kuća HR Xcel upozorava na kritičan porast fenomena „Panic Skilling-a“ na  tržištu regiona. Reč je o paničnom sakupljanju digitalnih veština usled straha od tehnološkog zaostatka, koji umesto obećane produktivnosti donosi direktan finansijski gubitak....

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor za dodelu nagrade u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026. Svake godine, Global Water Intelligence...

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Uredbom o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini, koju je donela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poslodavci će moći s radnicima da isplatite do 300 KM mjesečno, kako bi ublažili posljedica povećanja troškova života. Kako se navodi u...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Čamac kao Fića i jahta od pola miliona evra

Reporteri Biznisa u regionu na Sajmu nautike. U Beogradu, glavnom gradu Srbije, održava se 46. Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova. Ponudu izlagača, skoro 80 kompanija proizvođača i distributera iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Turske, Belgije i...

Od 01.04. SBB i Yettel zvanično jedna kompanija

Od 01.04. SBB i Yettel zvanično jedna kompanija

Kompanije Yettel i SBB, koje su obe u vlasništvu e& PPF Telekom Grupe, od 01.04. su zvanično jedna kompanija. SBB kao pravno lice prestaje da postoji, i pripaja se Yettelu, koji je pravni sledbenik SBB-a. Od danas,01.04., sve telekomunikacione usluge korisnicima...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Uskrs je period u godini koji karakteriše sezonska prodaja. To je i ujedno prilika malim biznisima da dopru do većeg broja ljudi i postignu bolje rezultate u svom poslovanju. Evo nekoliko saveta za vlasnike mikro i malih kompanija da predstojeće sedmice i dane, uoči...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

Film „Mačji krik“ rediteljke Sanje Živković, nastalog prema poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića, nakon specijalne projekcije održane 26. 02. u Dvorani Kulturnog centra Beograda, na repertoaru je narednih nedelju dana. Osim Beograda, „Mačji krik“ će biti prikazan...

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Beogradska premijera igrano-dokumentarnog filma „Mileva Ajnštajn“ rediteljke Andrijane Stojković biće održana u petak, 27.02, u 19 časova u mts Dvorani, u okviru osmog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma - DOK #8. Film prati život Mileve Marić,...

Premijera „Yugo ide u Ameriku“ u Kopenhagenu

Premijera „Yugo ide u Ameriku“ u Kopenhagenu

Dokumentarni film „Yugo ide u Ameriku“, autora Filipa Grujića i Alekse Borkovića, imaće svetsku premijeru na festivalu CPH:DOX u Kopenhagenu, u okviru programa Special Premiers. Film „Yugo ide u Ameriku“ prati grupu milenijalaca iz Srbije, koji kreću na putovanje kroz...

Share This