Dobro i loše u analizi Bečkog ekonomskog instituta

Biznis u regionu

10.07.2022.

Ekonomski rast u zemljama region biće znatno niži u odnosu na očekivani i projektovani pre početka sukoba u Ukrajini. I dodatno će usporiti u drugoj polovini godine, glasi loša vest. Dobra vest jeste da će većina država regiona izbeći recesiju.

Inflacija, energetska kriza, poremećaj tokova snabdevanja

Pojačan rizik dolazi sa inflacijom, energetskom krizom i poremećenim lancima snadbedavnja koje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) navodi kao glavne uzročnike negativnih efekata na privrede 23 zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope (CESEE) u novoj, letnjoj prognozi.

Dobra strana ove informacije jeste da će obim tri pošasti različito uticati na ekonomije regiona.

Ko će imati najveći privredni rast i koliko 

https://wiiw.ac.at/summer-forecast-eastern-europe-s-resilience-likely-to-fade-as-war-and-inflation-pressures-mount-n-560.html

U najboljoj stratnoj poziciji jesu 11 država članica EU. Za njih se procenjuje da će imati privredni rast u proseku 3,3 procenata. Od zemalja regiona navedeni su procenti provrednog rasta: Slovenija najviše- 4,5 procenata; Srbija, Crna Gora i Albanija  3,6 odnosno 3,5 procetana.

U Hrvatskoj se očekuje privredni rast od 3,3 procenata i najmanji u Bosni I Hercegovini i Severnoj Makedoniji: 1,4 i jedan procenat.

U proseku, šest država Zapadnog Balkana i Turska, imaće slični tempo rasta od 2,7 do 2,9 procenata na godišnjem nivou, što je, ako se gleda s pesimističnije strane, slabiji učinak u poređenju sa 2021. godinom.

Izvoz svuda slabi dok je glavni stub privrede privatna potrošnja.

U većem padu ekonomije Ukrajine, Rusije, Belorusije i Moldavije 

Znatno drugačija je prognoza za Ukrajinu, Rusiju, Belorusiju i Moldaviju. U analizi se navodi da će Ukrajina do kraja 2022. izgubiti više od jedne trećine ekonomske proizvodnje.

Rusija je zabeležila pad BDP-a od sedam odsto. Analitičari WIIW  su u prolećnoj analizi najavili da očekuju minus devet procenata. Belorusija ima negativan privredni rast od minus 4,5 , a Moldavija od minus jedan procenat.

Pozitivni imputi i doza opreza neophodni

Pozitivan imput, u ovim područjima, za Ukrajinu predstavlja dobijanje statusa kandidata za prijem u EU, što je pozitivan signal koji će podstaći reformske napore.

U Rusiji su to potezi koji, kako se navodi u saopštenju, pokazuju da se do sada dobro nosi sa ekonomskim sankcijama, iako je za očekivati da će efekti blokade tek postati vidljivi.

Doza opreznosti analize WIIW kako će se situacija do kraja godine razvijati, s obzirom na dolazak jesenjeg i zimskog dela godine, izraženije potrebe za energentima, razvojem ratnih operacija, naslućuje se iz samog naslova letnje prognoze “Otpornost istočne Evrope će verovatno izbledeti kako rat i inflacioni pritisci rastu”

Foto Screenshot/ glavna slika Pixabay

Povezani tekstovi

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

Dobijanjem prve kreditne ocene od agencije S&P Global Ratings, AikBank je stekla međunarodnu potvrdu stabilnog poslovanja, uspešne strateške vizije i snažnog poverenja svojih klijenata i partnera. U izveštaju agencije S&P ističe se da AikBank kroz organski...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This