Prema preliminarnim podacima Udruženja reciklera Srbije, u 2023. godini zbrinuto je više od 36.000 tona električnog i elektronskog otpada, u ovoj zemlji regiona.
To je povećanje u odnosu na 2022, kada je zbrinuto 34,5 hiljada tona, kaže za Biznis u regionu Nikola Egić, predsednik Udruženja reciklera.
Slikovito, to čini kolonu dugu čak 100 km u kojoj je 9.000 kamiona i o kojima brine 5.000 radnika zaposlenih kod srpskih operatora i sakupljača reciklažnih sirovina.
stanovnik Srbije godišnje “napravi” 7 kg e-otpada
Od ranije je prisutan podatak da prosečan građanin Srbije generiše više od sedam kilograma električnog i elektronskog otpada godišnje. Kako objašnjava Egić, iako se broj predstavlja per capita, zapravo se radi o industriji, svim pravnim licima i domaćinstvima.
I gde je Srbija u regionu po pitanju reciklaže telefona, tableta, kućnih aparata, elektro opreme, tačnije svega onog što predstavlja e-otpad?
-Po pitanju tretmana, Srbija raspolaže operaterima koji su u evropskom vrhu u pogledu tehnološkog nivoa, jer imaju kapacitete prerade većih količina otpada električne i elektronske opreme od onoga što se trenutno sakuplja.
Preduzeća su potpuno disciplinovana delom i zbog zakonske obaveze da predaju elektronski otpad operateru. Elektronski otpad nije komunalni već opasan otpad. Građani su razvili svest i navika da se pozove operater da odnese stari uređaj kad se kupi novi je već “stara” navika, kaže prvi čovek Udruženja reciklera.
Kako to radi Yettel
Jedna od kompanija koja godinama unazad podstiče klijente da se odgovorno ponašaju prema e-otpadu je Yettel.

Kao 100 odsto zelena mreža, u kojoj sva električna energija koju koristi Yettel mreža u potpunosti potiče iz obnovljivih izvora, do sada su kroz programe podsticaja na reciklažu sakupili i reciklirali više od 660.000 uređaja, što je gotovo 60 tona elektronskog otpada.
Kako kažu u ovoj kompaniji, kroz značajne popuste za kupovinu novog telefona uz reciklažu, motivišemo korisnike da donesu što više svojih starih uređaja i dodatne opreme na reciklažu. – Sada, više uređaja donetih na reciklažu, donosi i više popusta. Cilj kompanije Yettel je da se do 2025. godine reciklira milion uređaja, čime bi se smanjio negativni uticaj elektronskog otpada na okolinu.
Čini se da će hiperprodukcija i sve veća upotreba različitih gedžeta, e-opreme u domaćinstvima i privredi tek aktuelizovati pitanje reciklaže elektronskog i električnog otpada.
Praksa iz regiona
Može li se Srbija po ovom pitanju ugledati na komšije iz regiona, pre svega na zemlje članice EU- Sloveniju i Hrvatsku?
Prvi čovek Udruženja reciklera Srbije kaže da se mogu koristiti uspešna iskustva drugih, pre svega kako se ne bi ponavljale greške.
-Ne postoji savršen sistem u ovoj oblasti. I najnapredniji usled hiperprodukcije izloženi su ogromnom pritisku. U tom smislu, značajna su iskustva drugih zemalja u pogledu napora na što većoj ponovnoj upotrebi uređaja, odnosno prevenciji nastanka otpada, kao i racionalnim i ekonomičnim kanalima za sakupljanje električnog i elektronskog otpada preko trgovinskih lanac, kaže Nikola Egić.
Dodaje da je potrebna hitna izmena regulative da bi se omogućilo građanima da stare uređaje predaju na mestima gde kupuju nove.
– U mnogim evropskim državama trgovci su u obavezi da preuzimaju uređaju po sistemu “1 za 1” kada kupujete novi uređaj, oni moraju da preuzmu stari. U tim sistemima su propisani jasni uslovi i trgovci su izuzeti iz obaveze vođenja propisanih evidencija i ishodovanja dozvola za skladištenje otpada.
Hrvatska ima odličan sistem i visoko sakupljanje, više od 10 kilograma po stanovniku,dok Srbija ima bolje tehnologije.
-Nama treba pažnja države, pre svega, u revnosnoj isplati nadoknada za tretman opasnog otpada i podrška u finom podešavanju regulative usled promene tehnoloških procesa, kaže Egić.
Program upravljanja otpadom do 2031. godine
U Srbiji je pre dve godine usvojen Program upravljanja otpadom za period od 2022. do 2031. u cilju usklađivanja sa regulativom EU. Šta je od tada urađeno?
– Svedoci smo velikih javnih ulaganja u sistem upravljanja otpadom, a ohrabreni redovnim isplatama nadoknada za tretman otpada, imamo novi investicioni ciklus i kod operatera. Ovi napori bi, između ostalog, trebalo da rezultiraju izgradnjom centara za sakupljanje otpada, na kojima će se sakupljati i otpad od električne i elektronske opreme iz domaćinstava, odnosno uvođenjem novih tehnologija tretmana kod operatera. Broj novih radnih mesta svih kvalifikacija u ovoj industriji raste, kaže predsednik Udruženja reciklera Srbije.
Napominje da bi mere trebalo da prate i izmene podzakonskih akata koji uređuju upravljanje ovom vrstom otpada.
-Cilj bi trebalo da bude utvrđivanje odgovornosti svih subjekata u lancu proizvodnje, odnosno uvoza, i distribucije proizvoda, kao i subjekata u sistemu upravljanja otpadom, u skladu sa najboljom evropskom praksom. To će, zajedno sa zaokruživanjem sistema finansiranja tretmana posebnih tokova otpada, predstavljati osnovu za uspešno suočavanje sa izazovima u upravljanju električnim i elektronskim otpadom”.
Koliko je ovo pitanje za zaštitu okoline važno ilustruje podatak da je samo kroz četvorogodišnji rezultat reciklaže u pomenutoj Yettel mreži iz reciklaranih uređaja reciklirano i vraćeno u ponovnu upotrebu: devet tona bakra, 205 kg srebra, 14 kg zlata i osam kg paladijuma.

Kako izgleda put reciklaže uređaja
Put reciklaže na primeru jednog neispravnog telefona/uređaja u ovoj kompaniji objašnjavaju kako izgleda proces.
- Korisnik donosi stari uređaj (telefon, tablet, laptop, pametni sat, MiFi ili ruter, punjač, slušalice ili bluetooth zvučnik) u našu radnju.
- Prodavac proverava uređaj, unosi IMEI ili serijski broj uređaja u sistem i kreira ugovor o otkupu uređaja u kojem stoji napomena da je korisnik dužan da pre predaje uređaja Yettelu, obriše sve lične podatke.
- Prodavac odlaže uređaj u fioku sa metalnim kućištem radi preventivne zaštite u slučaju curenja baterije.
- Kada je fioka skoro puna, prodavac prebacuje uređaje u plastičnu kutiju, koju nakon plombiranja predaje kuriru.
Magacin
- Kurir transportuje kutiju do magacina, gde se uređaji prebacuju u posebnu plastičnu kacu i čuvaju u zaključanom prostoru.
- Kada je kaca popunjena oko 70%, stari uređaji se proglašavaju opasnim otpadom i u roku od 7 radnih dana predaju se operateru za upravljanje otpadom koji ih transportuje u svoj reciklažni centar.
Reciklažni centar
- U reciklažnom centru se najpre vrši merenje ukupne količine otpada, a potom se pristupa razdvajanju baterija iz uređaja.
- Nakon toga se vrši mehaničko uništavanje matičnih ploča radi dodatne zaštite podataka (ukoliko je korisnik propustio da obriše podatke).
- Potom se uređaj razvrstava na delove prema vrsti materijala (poklopac, baterija, maska, matična ploča, ekran, tastatura), usitnjava (granulira) i predaje sledećem recikleru u lancu, gde se materijali prerađuju za ponovnu upotrebu.
- Sve osim baterija i matičnih ploča se reciklira u Srbiji, dok se ove dve komponente izvoze u EU jer u Srbiji ne postoji postrojenje za tretman baterija i odvajanje plemenitih metala iz matičnih ploča.
Zašto je opasan i šta sve čini e-otpad
Svi električni i elektronski uređaji koji se u domenu reciklaže moraju tretirati prema sastavnim delovima, sklopova i potrošnog materijala od kojih su sačinjeni. Sadrže nekoliko hiljada hemijskih supstanci i jedinjenja, od kojih su mnoga štetna za prirodu i zdravlje ljudi.
Problem je kada se uređaji nekontrolisano odlažu, nestručno rastavljaju, sa ciljem da se izvade vredni materijali, dok se opasne materije bacaju pa kontaminiraju zemljište, vodu, vazduh. Ovaj otpad nije komunalni i ne može se odlagati na deponije, već mora da se tretirati u skladu sa zakonom (živa, olovo, kadmijum, barijum). Iz frižidera na primer, potrebno je izdvojiti freon, prevesti iz gasovitog u tečno stanje i skladišti na bezbedan način.
Foto Unsplash/Yettel
Ma jeste