Gde naći, kako zadržati i zašto nema radnika

Biznis u regionu

28.09.2022.

Skoro polovina kompanija u Nemačkoj prinuđena je da smanji ponudu i ograniči poslovanje zbog nedostatka radne snage, pokazalo je nedavno sprovedeno istraživanje nemačkog ekonomskog instituta IFO. 

Slično je i u drugim zemljama Evrope. Region nije pošteđen.

Da ovaj izazov nije zaobišao ni Srbiju može se videti po uvozu radne snage o kojem se sve više govori.  Kako stati na put negativnom trendu? Koji su koreni problema i šta konkretno kompanije mogu da urade kako bi privukle i zadržale kvalifikovane kadrove?

Kuća Horváth ukazuje na srž problema nedostatka radne snage

Maria Boldor iz međunarodne konsultantske kuće Horváth ukazuje da je za dubinsko razumevanje osnovnih uzroka nedostatka radne snage potrebna višedimenzionalna analiza. Od epidemije covid 19, promene demografije i negativne reputacije proizvodne industrije među mlađom populacijom.

-Osim što su preduzeća usled pandemije bila primorana da izmene dotadašnje načine rada, iznenadna otpuštanja i obustavljanja određenih aktivnosti uticala su na promene očekivanja pojedinaca u pogledu karijere, visine plate, a zatim i ravnoteže između posla i privatnog života. Ujedno, pandemija je dovela i do prevremenog penzionisanja starijih radnika. Istovremeno nije bilo dovoljno mladih kvalifikovanih koji bi mogli da ih zamene, kaže ona.

TurbuleNtne promene tržišta rada 

S druge strane, veliki izazov za trenutno tržište rada je i promena veština koje se traže. Na primer, sa okretanjem ka klimatski neutralnom poslovanju, industrije sa intenzivnom emisijom ugljenika kao što su proizvodnja, građevinarstvo, transport, sve više implementiraju rešenja za dekarbonizaciju. To zahteva novi skup veština, kao i pružanje podrške kako novim kadrovima, tako i kvalifikovanoj, stručnoj radnoj snazi. 

Isti problem širom Evope ali različiti uzroci 

Kada je reč o manje razvijenim zemljama Evrope i onima koje nisu članice EU, uzrok istog problema je drugačiji. Radnici odlaze u bogatije zemlje tražeći bolji posao i višu zaradu, ostavljajući upražnjena radna mesta,  baš kao što je slučaj i sa Srbijom.

Boldor ocenjuje da trend u kojem potražnja premašuje ponudu kvalifikovanih radnika može da se nastavi ukoliko se ne sprovedu inicijative za zadržavanje talenata. 

Moguća rešenja jesu poboljšanje radnog okruženja, preispitivanje prakse regrutovanja i sprovođenje novih strategija za razvoj radne snage.

-Važan izvor budućih veština predstavljaju učenici. Aktivne inicijative za brendiranje poslodavaca i bliža saradnja sa univerzitetima su neki od metoda da se dođe do kandidata. Međutim, ako se ne osmisle i ne sprovode odgovarajuće inicijative koje bi ih zadržale nakon što završe studije, malo je verovatno da će potencijalni rizici biti ublaženi”, napominje Boldor.

Kompanije moraju da uče da zadržavaju talente

Kao odgovor na izazov sa kojim se suočava i Srbija, navodi da je potrebno raditi na unapređenju i isticanju prednosti koje radna snaga vidi u ponudi za zapošljavanje. – Privlačenje i zadržavanje talenata danas nije lak posao. Srbija je poznata kao izvoznica radne snage, zbog čega je za rešavanje problema ključno razvijanje strateškog pristupa. Glavni izazovi sa kojima se treba uhvatiti u koštac su neatraktivno zapošljavanje, neefikasne prakse upravljanja ljudskim resursima i neusklađene veštine.

Problem obrazovnog sistema 

Ono što uzrokuje neusklađenost veštine sa trenutnim potrebama, kako dodaje, su ekonomsko restrukturiranje i razvoj tehnologije, kao i pojedini demografski aspekti, poput starenja stanovništva i dinamike emigracije. Problem je i to što obrazovni sistem u ovom času ne može da zadovolji potrebe za zapošljavanjem. U čemu je onda rešenje?

“Da bi se ovaj jaz zatvorio, stažiranje, obuke i inicijative za zapošljavanje bi mogle predstavljati kratkoročno rešenje. Zatim, tu su i kontinuirana usavršavanja i razvoj, treninzi na radnom mestu kao neka od rešenja u situacijama kada se pojavi potreba za novim veštinama usled razvoja tehnologije. Stručnjaci za ljudske resurse mogu i preispitati programe nagrađivanja kako bi privukli radnu snagu i talenate”, preporučuje Boldor.

Ona dodaje da je reč o trendu koji se ne može promeniti preko noći i zaključuje da je za dugoročno rešavanje problema neophodno više strateških akcija, multidisciplinarni pristup i saradnja na različitim nivoima u okviru privatnog i javnog sektora.

Foto Unsplash/U.Yildirim

Povezani tekstovi

Jednostavno do keš kredita u ProCredit banci

Jednostavno do keš kredita u ProCredit banci

ProCredit banka je u okviru kampanje „Mi te štedimo“, predstavila novu funkcionalnost – online saglasnost klijenta za prikupljanje dokumentacije putem e‑platforme i time omogućila svima koji žele brz, jednostavan i jasan proces odobravanja keš kredita do 5.850.000...

Otvoren jubilarni 15. NLB Organic konkurs

Otvoren jubilarni 15. NLB Organic konkurs

Jubilarni 15. Organic konkurs NLB Komercijalne banke, namenjen najboljim poljoprivrednim i stočarskim proizvođačima u Srbij,  otvoren je do 21.06. sa uvećanim  nagradnim fondom od tri i po miliona dinara. Banka dodeljuje dve glavne nagrade, po milion dinara,...

Balkanski koridor u lancu globalnog snabdevanja

Balkanski koridor u lancu globalnog snabdevanja

Kompanija JUSDA Europe, u saradnji sa Privrednom komorom NR Kine u Beogradu, organizovala je trgovinski i logistički forum pod nazivom „Povezivanje trgovinskih koridora — strategije transporta, carine i poreza". Forum je okupio najznačajnije predstavnike iz oblasti...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

VIBE Festivala, po trinaesti put, biće održan od 23.07. do 25.07. u Kragujevcu, Srbija. Prostor festivala je autentičan industrijski kompleks Knežev arsenal u četvrtom po veličini gradu ove zemlje regiona. Publika će moći da prati program na više muzičkih bina, uz...

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Promocija trećeg i završnog toma dnevnika Pavla Ugrinova „Nulta egzistencija: Dnevnik 1990–2006“, u izdanju izdavačke kuće Agora, održana je u Biblioteci grada Beograda.  O knjizi su govorili Nenad Šaponja, urednik izdanja, književna kritičarka Slađana Ilić i...

Klima uređaj osmišljen za svaku sezonu i svaki prostor

Klima uređaj osmišljen za svaku sezonu i svaki prostor

Proleće i jesen najbolje pokazuju koliko je komfor u domu promenljiva kategorija. Temperatura tokom dana značajno varira, pa klasična podela na grejanje i hlađenje sve manje ima smisla. Uz to, kvalitet vazduha postaje podjednako važan – prašina, alergeni i suv vazduh...

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Beldocs festival od 20. do 26.05. u Beogradu

Film Yugo ide u Ameriku (Yugo Goes to America), rediteljski prvenac Filipa Grujića i Alekse Borkovića, otvara 19. po redu Međunarodni festival dokumentarnog filma BELDOCS, koji će biti održan od 20. do 26.05. u glavnom gradu Srbije. Film Yugo ide u Ameriku, kome će...

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

Filmovi dve rediteljke iz Srbije u Kanu

„Niko ništa nije rekao“ i „Preko praga“ u konkurenciji glavnog programa kratkog filma i La Cinef selekcije. Međunarodni filmski festival u Kanu, 79. po redu, ove godine počinje 12.05 i traje do 23.05. U glavnom takmičarskom programu kratkog filma i La Cinef su dva...

Lepota odbačenog u MAU

Lepota odbačenog u MAU

Izložba „Reci: Art - Otpad kao resurs” autorke Ivane Vojt biće otvorena  22. 04.  u 19 časova u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu (MAU). Izložba se bavi  jednim od ključnih globalnih izazova - rastućom količinom otpada i njegovom transformacijom u vredan...

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Ekata Estate je autentičan prostor koji se nalazi u mestu Krnjevo, nadomak Smederevske Palanke. To je  multifunkcionalni kompleks koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Share This