Kako je evro postajao nacionalna valuta u regionu

Biznis u regionu

19.02.2022.

Hrvatska se priprema, Crna Gora koristi evro dve decenije.

Godina u kojoj bi Hrvatska trebalo da sprovede postupke uvodjenja evra počela je turbulentno. Zamenu nacionalne s valutom EU već u pretpremijeri obeležilo je plagiranje idejnih rešenja budućeg izgleda kovanica.

Ništa novo, reklo bi se, u regionu i ništa novo po pitanju novca.

Građane Hrvatske najviše interesuje kako će se zamena valuta odraziti na njih kao potrošače; privrednike na njihovo poslovanje – od prakse do troška transfera.

Zakon o euru narednog meseca

Očekuje se donošenje Zakona o euru narednog, četvrtog meseca. Potom slede meseci prelazne faze i konačno preseljenje kune u muzejske vitrine početkom 2023.

Kovanice hrvatske valute moći da se menjaju još tri godine od dana uvodjenja evra, a papirne imaju rok zamene od jedne godine.

Cene od avgusta dvojno

Cene će se već na leto, tačnije od osmog meseca pisati dvojno. Međutim, plaćanje do kraja 2022.godine biće samo u kunama. Od prvog dana 2023. počinje plaćanje evrima u Hrvatskoj.

Plaćanje do kraja godine u kunama

Prve dve sedmice prvog meseca 2023. u trgovačke kase će se slivati obe valute.

A onda od 15. 01. 2023 hrvatsku valutu definitivno zamenjuje valuta Evrozone. Kunama usledi konvertovanje i plaćanje isklučivo u evrima!

U zemljama regiona evropska valuta je stiga još pre dve decenije. Ranije nego je i jedna država regiona stekla članstvo u EU. Evro je najpre stigao u Crnu Goru, potom Sloveniju.

20 godina eura u Crnoj Gori

Crna Gora ovog meseca obeležava dve decenije kako im je zvanična valuta evro. Kao sredstvo plaćanja uveden je marta 2002. godine. Pre toga 15 meseci jedini novac bila je nemačka marka.

Valuta Nemačke je u Crnu Goru počela da se koristi od novembra 1999. Vlasti Podgorice uvele su dvovalutni sistem: marke i dinare krajem 20. veka iz želje preuzimanja svih ovlašćenja u domenu monetarne politike i napuštanja dinara.

Od početka 2001. godine marka je bila jedino sredstvo plaćanja, da bi već kao zemlje članice EU, Crna Gora prihvatila novu monetu –  marta 2002.

Evro je valuta 19 država

Evro je od 27 zemalja članica EU, zvanična valuta u 19 država.

U zavisnosti ako budu ispunjavale određene uslove mogu da je preuzmu i: Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.

Danska je zadržala svoju valutu- krunu.

Slovenija je evro prihvatila 1. januara 2007. godine. Tokom dve sedmice prvog meseca 2007. moglo se plaćati dualno u tolarima i evrom. Tim potezom postala je prva zemlja, od novoprimljenih članica EU, koja je prešla na briselski novac u grupi zemalja koje su pristupile maja 2004. godine.

To je bilo najveće proširenje unije prijemom: Kipra, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije.

Konverzija papirnih tolara je i dalje moguća ali su kovanice mogle da se zamene do pre pet godina, odnosno do januara 2017.

Valuta Bosna i Hercegovine je konvertibilna marka, u Severnoj Makedoniji nacionalni novac je denar, u Srbiji – dinar.

Hronologija

  • Crna Gora – mart 2002. godine
  • Slovenija – januar 2007. godine
  • Hrvatska – januar 2023. godine

Foto Pixabay

Povezani tekstovi

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

Dobijanjem prve kreditne ocene od agencije S&P Global Ratings, AikBank je stekla međunarodnu potvrdu stabilnog poslovanja, uspešne strateške vizije i snažnog poverenja svojih klijenata i partnera. U izveštaju agencije S&P ističe se da AikBank kroz organski...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This