Kako je organski pčelar počeo da gaji organske borovnice

Biznis u regionu

25.04.2023.

Stefan Petrović (29) iz Prokuplja u selo predaka odlazi svaki slobodan trenutak. U Bogujevcu, na 900 metara nadmorske visine, na planini Radan, provodi vikende, godišnje odmore.

Kako kaže, nema hotela ili plaže koji bi ga usrećili na taj način kao dok šeta među svojim košnicama, u šljiviku, borovnicama. I sve to pod organskim načinom proizvodnje.

Na najvišoj tački s topličke strane, gde živi samo troje vremešnih meštanina, Stefan se bavi poljoprivredom na zahtevniji – organski način. Najpre iz ljubavi prema prirodi, rodnom kraju, a vremenom uvidevši da organska proizvodnja može biti dopuna kućnog budžeta. 

„Tata i deda su održavali imanje. Otac se bavio pomalo pčelarstvom. Ja sam kao dete dolazio s njima. Završio sam Srednju i Visoku poljoprivrednu školu i sve više sam se uključivao. Rešili smo da podignemo šljivik i gajimo borovnice. Organska proizvodnja je bila logičan izbor jer je ovde sve netaknuta priroda“, započinje svoju priču Stefan.

Podigli su voćnjak na pola hektara i zasadili borovnice na osam ari. Danas borovnice gaje na 23.5 ara.

Planiraju kupovinu novih parcela kako bi proširili zasad na 1.5 hektara i nabavku sušare, u naredne tri godine. Time bi zaokružili proces: od ploda do organskog proizvoda, konzumne i prerađene suve voćke (šljive, borovnice u medu).

„Nismo imali mašine, niti znali puno o organskoj proizvodnji. Još u školi, gde sam bio student generacije, zanimala me je organska poljoprivreda, međutim, nisam imao gde da vidim kako se radi. Jedno je kada čitate u knjigama, na internetu, a drugo je kada pričate sa nekim ko to radi. Da je teško, teško je. Skuplja je od konvencionalne poljoprivrede. Puno je administracije, ali kad se nešto voli, prepreke se prelaze”, iskren je Stefan Petrović. 

Prve godine konverzije 2016. non-stop je nešto skenirao, pribavljao potvrde od nadležnih. Napunio je „brdo“ fascikli s dokumentacijom.

Već sledeće bilo je lakše.

Potvrdu da je na dobrom putu, otkriva, dobio je od inženjera Poljoprivredne stručne službe koji su mu rekli: “nemoj da pitaš o organskoj – ti znaš više od nas”.

Poput drugih mladih i Stefanu je internet sredstvo rada. Tako je video poziv za Organic konkurs NLB Komercijalne banke. Aplicirao je pre nekoliko godina bez velikih očekivanja. „Prve godine nismo prošli. Bio sam zadovoljan jer sam kroz prijavu napravo plan kako želim da razvijam imanje.“

Onda je u inbox dobio newsletter od banke, pa je 2021. aplicirao ponovo. I na prijavu je, iskreno kaže, zaboravio.

To je bila godina jubileja – 10. po redu Organic konkursa kada je žiri, predstavnici NLB Komercijalne banke i stručnjaci iz organske proizvodnje, izabrao 10 najboljih organskih proizvođača.

Stefanu su prvo javili da je među 20 finalista, a onda da je u Top 10.

Novčana nagrada od pola miliona dinara dobro je došla da osavremeni sistem zalivanja i poveća površine s borovnicom.

Više ne planira širenje zasada jer, u selu nema radne snage, a borovnica traži puno ručnog rada.

„Ovo je porodični biznis, uz posao koji imam u Prokuplju. Svi radimo: supruga, otac, majka i deda koliko može zbog godina. Deca su još mala, kćerka Dunja ima 4 godine, Vukan 2,5 godina, Uroš je beba. Ali, kad god krenemo u Bogujevac oni su sa nama. Tako su i mene vodili pa sam zavoleo prirodu, naučio kako se poštuje”, kaže Stefan.

O odnosu potrošača u Srbiji prema organskim prozvodima smatra da još uvek postoje nedoumice. Delom je razlog što se glas organskih proizvođača retko čuje u medijima.

Stefan zato u akcijama velikih kompanija koje podržavaju organsku proizvodnju, poput Organic konkursa NLB Komercijalne banke, vidi dobar put podrške i promocije organskih poljoprivrednika.

„Posle pobede mnogi su čuli za nas, naš organski med i borovnice. Dobili smo šansu da pokažemo kako radimo, kako čuvamo prirodu i zašto su organski proizvodi sigurni i zdravi. Za ljude i prirodu”.

Priliku da poput Stefana predstave svoje organske proizvode i da se njihov glas čuje širom Srbije mogu da iskoriste i drugi organski proizvođači ukoliko se prijave i nađu među 4 najbolje ideje ovogodišnjeg 12. po redu Organic konkursa NLB Komercijalne banke.

Prijave se mogu slati do 2. maja na e-adresu: organic@nlbkb.rs s naznakom „Prijava za 12. Organic konkurs”.

Ove godine stručni žiri odabraće četiri najbolje ideje iz organske proizvodnje, prerade i prvi put – ponude organskih proizvoda.

Nagradni fond iznosi 2.500.000 dinara. Glavna nagrada u kategoriji poljoprivredni proizvođač/prerađivač iznosi milion dinara, dok će sa po 500.000 dinara biti nagrađeni ženska osoba koja se bavi organskom proizvodnjom, mlada osoba do 40 godina starosti koja se bavi organskom proizvodnjom i uslužni/ugostiteljski objekat. (link)

 Rezultati konkursa biće poznati do kraja maja.

Andrijana Cvetićanin 

Foto: Lična arhiva Stefan Petrović

Povezani tekstovi

Na kom TV-u će te gledati Svetsko prvenstvo u fudbalu?

Na kom TV-u će te gledati Svetsko prvenstvo u fudbalu?

Kompanija Hisense predstavila je novu liniju RGB MiniLED televizora za 2026. godinu u FIFA sedištu u Cirihu. Treći put zaredom, kompanija je sponzor Svetskog prvenstva u fudbalu i ovom promocijom istakla je značaj dugogodišnjeg partnerstva uoči najvećeg takmičenja na...

AikBank digitalizovala otvaranje računa

AikBank digitalizovala otvaranje računa

AikBank je od ovog meseca uvela potpuno online otvaranje računa, čime građani željeni paket otvaraju bez potrebe odlaska u filijale. Proces otvaranje računa je jednostavno i brzo za 15 minuta sa računara ili mobilnog telefona. Potrebno je da klijenti na sajtu banke...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Lepota odbačenog u MAU

Lepota odbačenog u MAU

Izložba „Reci: Art - Otpad kao resurs” autorke Ivane Vojt biće otvorena  22. 04.  u 19 časova u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu (MAU). Izložba se bavi  jednim od ključnih globalnih izazova - rastućom količinom otpada i njegovom transformacijom u vredan...

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Ekata Estate je autentičan prostor koji se nalazi u mestu Krnjevo, nadomak Smederevske Palanke. To je  multifunkcionalni kompleks koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim...

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Jedan od najstarijih sajmova u regionu Sajam poljoprivrede u Novom Sadu ove godine biće otvoren 16.05. Vodeća manifestacija iz oblasti agrobiznisa, 93. po redu Međunarodni poljoprivredni sajam, biće otvoren šest dana , zatvaranje je predviđeno 21.05. Kako su navikli...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

Share This