Kako je organski pčelar počeo da gaji organske borovnice

Biznis u regionu

25.04.2023.

Stefan Petrović (29) iz Prokuplja u selo predaka odlazi svaki slobodan trenutak. U Bogujevcu, na 900 metara nadmorske visine, na planini Radan, provodi vikende, godišnje odmore.

Kako kaže, nema hotela ili plaže koji bi ga usrećili na taj način kao dok šeta među svojim košnicama, u šljiviku, borovnicama. I sve to pod organskim načinom proizvodnje.

Na najvišoj tački s topličke strane, gde živi samo troje vremešnih meštanina, Stefan se bavi poljoprivredom na zahtevniji – organski način. Najpre iz ljubavi prema prirodi, rodnom kraju, a vremenom uvidevši da organska proizvodnja može biti dopuna kućnog budžeta. 

„Tata i deda su održavali imanje. Otac se bavio pomalo pčelarstvom. Ja sam kao dete dolazio s njima. Završio sam Srednju i Visoku poljoprivrednu školu i sve više sam se uključivao. Rešili smo da podignemo šljivik i gajimo borovnice. Organska proizvodnja je bila logičan izbor jer je ovde sve netaknuta priroda“, započinje svoju priču Stefan.

Podigli su voćnjak na pola hektara i zasadili borovnice na osam ari. Danas borovnice gaje na 23.5 ara.

Planiraju kupovinu novih parcela kako bi proširili zasad na 1.5 hektara i nabavku sušare, u naredne tri godine. Time bi zaokružili proces: od ploda do organskog proizvoda, konzumne i prerađene suve voćke (šljive, borovnice u medu).

„Nismo imali mašine, niti znali puno o organskoj proizvodnji. Još u školi, gde sam bio student generacije, zanimala me je organska poljoprivreda, međutim, nisam imao gde da vidim kako se radi. Jedno je kada čitate u knjigama, na internetu, a drugo je kada pričate sa nekim ko to radi. Da je teško, teško je. Skuplja je od konvencionalne poljoprivrede. Puno je administracije, ali kad se nešto voli, prepreke se prelaze”, iskren je Stefan Petrović. 

Prve godine konverzije 2016. non-stop je nešto skenirao, pribavljao potvrde od nadležnih. Napunio je „brdo“ fascikli s dokumentacijom.

Već sledeće bilo je lakše.

Potvrdu da je na dobrom putu, otkriva, dobio je od inženjera Poljoprivredne stručne službe koji su mu rekli: “nemoj da pitaš o organskoj – ti znaš više od nas”.

Poput drugih mladih i Stefanu je internet sredstvo rada. Tako je video poziv za Organic konkurs NLB Komercijalne banke. Aplicirao je pre nekoliko godina bez velikih očekivanja. „Prve godine nismo prošli. Bio sam zadovoljan jer sam kroz prijavu napravo plan kako želim da razvijam imanje.“

Onda je u inbox dobio newsletter od banke, pa je 2021. aplicirao ponovo. I na prijavu je, iskreno kaže, zaboravio.

To je bila godina jubileja – 10. po redu Organic konkursa kada je žiri, predstavnici NLB Komercijalne banke i stručnjaci iz organske proizvodnje, izabrao 10 najboljih organskih proizvođača.

Stefanu su prvo javili da je među 20 finalista, a onda da je u Top 10.

Novčana nagrada od pola miliona dinara dobro je došla da osavremeni sistem zalivanja i poveća površine s borovnicom.

Više ne planira širenje zasada jer, u selu nema radne snage, a borovnica traži puno ručnog rada.

„Ovo je porodični biznis, uz posao koji imam u Prokuplju. Svi radimo: supruga, otac, majka i deda koliko može zbog godina. Deca su još mala, kćerka Dunja ima 4 godine, Vukan 2,5 godina, Uroš je beba. Ali, kad god krenemo u Bogujevac oni su sa nama. Tako su i mene vodili pa sam zavoleo prirodu, naučio kako se poštuje”, kaže Stefan.

O odnosu potrošača u Srbiji prema organskim prozvodima smatra da još uvek postoje nedoumice. Delom je razlog što se glas organskih proizvođača retko čuje u medijima.

Stefan zato u akcijama velikih kompanija koje podržavaju organsku proizvodnju, poput Organic konkursa NLB Komercijalne banke, vidi dobar put podrške i promocije organskih poljoprivrednika.

„Posle pobede mnogi su čuli za nas, naš organski med i borovnice. Dobili smo šansu da pokažemo kako radimo, kako čuvamo prirodu i zašto su organski proizvodi sigurni i zdravi. Za ljude i prirodu”.

Priliku da poput Stefana predstave svoje organske proizvode i da se njihov glas čuje širom Srbije mogu da iskoriste i drugi organski proizvođači ukoliko se prijave i nađu među 4 najbolje ideje ovogodišnjeg 12. po redu Organic konkursa NLB Komercijalne banke.

Prijave se mogu slati do 2. maja na e-adresu: organic@nlbkb.rs s naznakom „Prijava za 12. Organic konkurs”.

Ove godine stručni žiri odabraće četiri najbolje ideje iz organske proizvodnje, prerade i prvi put – ponude organskih proizvoda.

Nagradni fond iznosi 2.500.000 dinara. Glavna nagrada u kategoriji poljoprivredni proizvođač/prerađivač iznosi milion dinara, dok će sa po 500.000 dinara biti nagrađeni ženska osoba koja se bavi organskom proizvodnjom, mlada osoba do 40 godina starosti koja se bavi organskom proizvodnjom i uslužni/ugostiteljski objekat. (link)

 Rezultati konkursa biće poznati do kraja maja.

Andrijana Cvetićanin 

Foto: Lična arhiva Stefan Petrović

Povezani tekstovi

Nova OTP poslovnica za preduzetnike

Nova OTP poslovnica za preduzetnike

OTP banka Srbija otvorila je u Beogradu, u okviru Delta Hub-a, inovativnu ekspozituru namenjenu pravnim licima i preduzetnicima: Biznis centar. U Biznis centru klijenti dobijaju sveobuhvatnu profesionalnu savetodavnu podršku na jednom mestu. Posebno je olakšan...

Yettel pustio 5G (mapa pokrivenosti)

Yettel pustio 5G (mapa pokrivenosti)

Kompanija Yettel pustila je 5G mrežu, koja korisnicima širom Srbije donosi mnogo brži internet, još manje kašnjenje u prenosu podataka i mogućnost povezivanja velikog broja uređaja.  -Yettel korisnici mogu da vide 5G ikonu na svojim telefonima, i to nas čini...

Danas je Dan kućnih ljubimaca

Danas je Dan kućnih ljubimaca

Danas se obeležava Svetski dani kućnih ljubimaca - 30.11, a prema podacima Mars PAWS programa, čak 83% vlasnika širom sveta tvrdi da njihov ljubimac pozitivno utiče na njihovo mentalno blagostanje.  Nivo stresa opada, a povećava se lučenje oksitocina – hormona...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Gde su mala i srednja preduzeća u budžetu za 2026?

Gde su mala i srednja preduzeća u budžetu za 2026?

Detaljna analiza Predloga budžeta Republike Srbije za 2026. godinu, uz ocenu da postoje ozbiljni strukturni problemi koji ugrožavaju istinski i održivi razvoj zemlje – od nedostatka transparentnosti i neusklađenih investicija, preko zaobilaženja već slabih...

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Srpska glumica Milica Janevski, poznata po brojnim ulogama na filmu, televiziji i u pozorištu (film „Otac“, serija „Deca zla“ i dr.), osvojila je nagradu za najbolju glumačku interpretaciju na upravo završenom inauguralnom Filmskom festivalu u Dohi (Katar), za ulogu u...

Novi filmski festival u Beogradu

Novi filmski festival u Beogradu

Beograd Film Festival (Belgrade Film Festival) biće održan od 30.01. do 06.02.2026. godine. Posebna najava predstojećeg festivala je projekcija novog filma čuvenog italijanskog reditelja Paola Sorentina –„La Grazia“. Publika će imati priliku da premijerno pogleda film...

Građani u BiH na Crni petak kupovali za sve pare

Građani u BiH na Crni petak kupovali za sve pare

Prema podacima koje je objavila Porezna uprave FBiH, na Crni petak, trgovci u Federaciji BiH ostvarili su 263.796.382,88 maraka prometa, piše portal Akta.ba To je više u odnosu na prošlu 2024. godinu, kada su tokom rada poslednjeg petka u 11mesecu,...

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

U Muzeju afričke umetnosti u Beogradu otvorena je izložba „Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“. Postavka prikazuje putovanje ekspedicije iz 1962. godine kroz zemlje istočne Afrike, u trenutku velikih društvenih i političkih promena....

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Evropska nedelja smanjenja otpada je počela 22.11. i traje do 30.11. To je ujedno idealna priliku za mlade u Srbiji da razmisle o svom ekološkom otisku i preduzmu konkretne korake. EU Youth Cinema: Green Deal (EUYC:GD) je jedinstven obrazovni program zasnovan na filmu...

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

-Takmičarski program je godinama definisan tako da predstavlja mlađe autore i autore manje poznate srpskoj publici, a ne isključivo debitantske filmove. Reč je o stvaraocima za koje selektori festivala veruju da će u budućnosti biti vodeći glasovi savremene...

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

U okviru Glavnog i Takmičarskog programa 31. Festivala autorskog filma koji se održava u Beogradu od 21.11 do 28.11, donosi pažljivo birani program i ostvarenja autora iz Srbije. Autori i autorke iz ove zemlje regiona poslednjih godina sve snažnije osvajaju svetske...

Share This