Kolika košta investiciono i šta je “papirno” zlato

Biznis u regionu

23.05.2025.

Globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što je rast od jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, cena zlata je porasla za 38%, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po rastu cene zlata u 21. veku, podaci su Svetskog saveta za zlato.

Nagli skok cene plemenitog metala rezultat je značajnih promena na globalnom planu, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Takođe, tražnja za investicionim zlatom je porasla čak 170%  poslednjih godinu dana

Najveći uticaj na ovaj tredn dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su tokom prethodne godine Evropljani bili više fokusirani na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvesnosti, posebno u vezi sa trgovinskim ratom SAD-a, sada smo svedoci promene u investicionom ponašanju.

Konstantan rast tražnje je zabeležen i u Srbiji, a najveći skok desio se u prethodnih godinu dana. Trgovci zlatom potvrđuju da se tražnja za ovim plemenitim metalom udvostručila u ovom periodu. Po podacima Republičkog zavoda za statistiku uvoz se povećao, a njegova vrednnost iznosi preko 110 miliona eura, što je 13 puta više nego pre pet godina. 

Istovremeno, globalni investitori ponovo se okreću ulaganjima u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posedovanja takozvano „papirno zlato“, gde investitor ima dokument koji potvrđuje da poseduje određenu količinu zlata. Aktiva ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnije investicije došle su iz Severne Amerike (pre svega SAD) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište ETF-ova na zlato, pri čemu kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Ipak, čak i sa ovim rastom, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za poređenje, tokom 2010–2011. godine, kada je cena zlata dostigla rekordnih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne ETF imovine na globalnom nivou. 

Podaci kažu da je tažnja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže kod većih proizvoda – zbog fiksnih troškova proizvodnje, oni zauzimaju manji procenat u ukupnoj ceni većih zlatnih jedinica (npr. preko 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.

I centralne banke nastavljaju sa kupovinom zlata širom sveta. U prva tri meseca 2025. godine, centralne banke su neto kupile 243,7 tona zlata. Iako je to smanjenje od 21% u odnosu na prvi kvartal 2024, ako se ovaj nivo kupovine zadrži, 2025. bi takođe mogla postati rekordna godina po akumulaciji zlata od strane centralnih banaka.

Među ostalim značajnijim kupcima nalaze se Kina (12,8 tona), Kazahstan (6,5 tona), Češka (5 tona), Turska (4,1 tona) i Indija (3,4 tone).

U SrbijI zlatne rezerve trenutno iznose 48.8 tona, što je više od rezervi ostalih zemalja na Balkanu. 

Georgija Hristova, direktora „Tavex zlato&srebro“ za tržište zlata u Srbiji smatra da “još nije dostiglo svoj maksimum”. – Trgovina investicionim zlatom u Srbiji započela je 2018. godine, kada je ukinut PDV, tako da je tržište još uvek mlado. Prema našim procenama, ono će nastaviti da raste, kao što raste svuda u svetu, posebno zbog trenutne političke i geopolitičke situacije. Cena zlata od 3.900–4.000 evra po unci je realna za period pred nama, a prema dosadašnjem iskustvu, videli smo da čim berza krene da raste, građani krenu da kupuju više“, kaže Hristov.

Cena investicionog zlata na svetskim berzama je u maju 2025. godine dostigla rekordnih 2.430 dolara po unci, što predstavlja rast od gotovo 20% u odnosu na početak godine i čak 38% u odnosu na isti period 2024. Ključni pokretači ovog rasta su intenzivna kupovina od strane centralnih banaka (posebno Kine i Indije), eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad poverenja u američki dolar usled prolongirane politike niskih realnih kamatnih stopa. Takođe, rast ulaganja u ETF-ove dodatno je pritisnuo tražnju, pri čemu je fizičko isporučivo zlato na COMEX-u palo na višegodišnji minimum. Tehnička analiza ukazuje na formiranje snažnog uzlaznog kanala, sa potencijalnim otporom na 2.500 dolara, dok su investitori sve oprezniji zbog prenapregnutih RSI pokazatelja (iznad 70), što signalizira moguću kratkoročnu korekciju. Ipak, investitori u Srbiji, koji su do sada mahom reagovali sa zadrškom, ulaze u zlatnu zonu rasta — gde se cena više ne posmatra kao visoka, već kao referentna.

Foto Unsplash

Povezani tekstovi

Tribina o proizvodnji od sekundarnih sirovina

Tribina o proizvodnji od sekundarnih sirovina

Kakve su mogućnosti proizvodnje savremenih proizvoda iz sekundarnih sirovina kao što su jestivo ulje, plastična ambalaža, i građevinski otpad? U kakvom su položaju neformalni sakupljači otpada u društvu, i kako može da se njihov status poboljša, neke su od tema o...

25. po redu Sinergija 26. i 27.11. u Beogradu

25. po redu Sinergija 26. i 27.11. u Beogradu

Jubilarna Sinergija25 održaće se 26. i 27. 11. u Sava Centru, u Beograd. Posebno izdanje donosi mnoštvo inovacija, ekskluzivne govornike i zanimljive sesije. Pod sloganom „Let’s AI!“, Sinergija istražuje kako veštačka inteligencija oblikuje industrije, društvo i način...

U Srbiji oko 370.000 registrovanih preduzetnika

U Srbiji oko 370.000 registrovanih preduzetnika

Danas je počela Globalna nedelja preduzetništva. U Srbiji se ova sedmica obeležava s ohrabrujućim brojkama, ali i starim izazovima. Preduzetništvo u poslednjih pet godina konstantno raste. Ipak, od skoro 370.000 registrovanih preduzetnika, tek oko dve trećine je...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Evropska nedelja smanjenja otpada je počela 22.11. i traje do 30.11. To je ujedno idealna priliku za mlade u Srbiji da razmisle o svom ekološkom otisku i preduzmu konkretne korake. EU Youth Cinema: Green Deal (EUYC:GD) je jedinstven obrazovni program zasnovan na filmu...

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Proglašeni su pobednici jubilarne 5. po redu manifestacije Kampanje sa svrhom 2025. Najbolje društveno odgovorne kampanje u Srbiji proglašene su u tri kategorije: Gender, Eco i Social, a prvi put je u okviru Festivala uručen Zlatni grand prix. Festival je...

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

-Takmičarski program je godinama definisan tako da predstavlja mlađe autore i autore manje poznate srpskoj publici, a ne isključivo debitantske filmove. Reč je o stvaraocima za koje selektori festivala veruju da će u budućnosti biti vodeći glasovi savremene...

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

U okviru Glavnog i Takmičarskog programa 31. Festivala autorskog filma koji se održava u Beogradu od 21.11 do 28.11, donosi pažljivo birani program i ostvarenja autora iz Srbije. Autori i autorke iz ove zemlje regiona poslednjih godina sve snažnije osvajaju svetske...

Film „Kako je ovde tako zeleno?“ otvara 31. FAF

Film „Kako je ovde tako zeleno?“ otvara 31. FAF

Jedan od najuglednijih i najuticajnijih filmskih festivala u regionu, Festival autorskog filma (FAF),31. po redu, biće održan od 21.11 do 28.11. u Beogradu i gradovima širom Srbije. Raznovrstan program spaja pobednike svetskih filmskih festivala, nove autora koje...

Koji si ti FRIENDS iz McDonald’s-a

Koji si ti FRIENDS iz McDonald’s-a

Koji ti je omiljeni lik iz serije FRIENDS? Rejčel? Monika? Fibi? Ros? Čendler? Džoi? Kolekcionarske figure inspirisane likovima iz kultnog ostvarenja dostupne su fanovima, u ograničenom vremenskom periodu, u određenim McDonald’s restoranima u Srbiji i uz aplikaciju...

Modeli sestara Proković posle Ljubljane u Beogradu(foto)

Modeli sestara Proković posle Ljubljane u Beogradu(foto)

Ručni rad, reciklaža i održivost akcentovani su na svakom komadu nove kolekcije WO/MAN, dizajnerki, sestara Jelene i Svetlane Proković. Poreklom iz Srbije , renomirane dizajnerke koje stvaraju u regionu na relaciji Slovenija Srbija, novu unisesk kolekciju...

Radno vreme božićnih pijaca u Beču od 10 do 21h

Radno vreme božićnih pijaca u Beču od 10 do 21h

U glavnom gradu Austrije, po tradiciji pred Božić, otvaraju se brojne božićne pijace. Ove godine prva pijaca otvara se 06.11, ispred dvorca Šenbrun, a od 21.11 biće otvorene sve ostale božićne pijace u Beču. Gradsko odeljenje za pijace, izdaće dozvole za sve božićne...

Share This