Pekmez od drenjine koji pravi Jovanka s porodicom stavio Drvar na gastro mapu sveta

Biznis u regionu

24.04.2024.

Drvar je gradić koji sredovečne generacije ex YU prostora pamte po istorijskoj epizodi iz Drugog svetskog rata i pokušaja atentata na Tita. Za mlađu populaciju to je grad u zapadnom delu Bosne i Hercegovine, u administrativnom Kantonu 10. 

Zahvaljujući upornosti i radu Jovanke Sabljić i njene porodice, ovaj grad postaje prepoznatljiv na gastronomskoj mapi regiona, ali i sveta. Po obrazovanju magistar ekonomije, zaposlena kao savjetnik za razvojne projekte u Vladi K10, još pre decenije pokrenula je porodični biznis koncept „Budi zdrav ko dren“. 

Tradicionalnim proizvodima rodnog kraja dala je modernu poslovnu notu. Sve je rezultiralo nedavno kada je ručno mućeni pekmez od drenjine krajem prošle godine postao prvi proizvod s oznakom zaštićenog porekla iz Drvara i jedan od sedam registrovanih GI proizvoda u ovoj zemlji regiona.  

Na smotrama održivog turizma i gastro sajmovima redovno osvajaju nagrade ne samo za proizvode već i koncept očuvanja tradicije.

Kada i kako ste došli na ideju da stari proizvod od drenjine može biti održiv biznis model? 

Drvarski kraj je poznat po tradiciji dužoj od 100 godina uzgoja i prerade drenjine. Naše bake i djedovi su pravili imber-sirup od drenjina, pekli rakiju-drenju, mutili pekmez. Skoro da nije bilo kuće koja nije imala u dvorištu stablo. I u dvorištu pokojnog djeda i bake još uvijek imamo drenjić star 200 godina koji odlično rađa.

Drenjine su nezaobilazna uspomena iz djetinjstva kao i većini mojih vršnjaka. Radeći na projektima, posebno na projektima van zemlje, shvatala sam o kakvom se jedinstvenom proizvodu radi. Drenjine ima skoro svugdje, ali malo ko ima tako dugu tradiciju prerade kao ovaj kraj. Znala sam da će se dogoditi nešto zanimljivo sa drenjinama. Prije 10 godina odlučila sam da se posvetim drenjinama sa naučnog aspekta i u samom brendiranju. 

Mućeni pekmez od drenjine je prvi proizvod s oznakom zaštićenog porekla iz Drvara i jedan od nekolicine registrovanih GI proizvoda u BiH. Koliko je to doprinelo prepoznatljivosti ?

Drvar je dobio prvi zaštićen proizvod. Drvarski mućeni pekmez od drenjina je jedini pekmez na svijetu koji se ne kuva već miješa ručno od tri do pet sati. Na taj način se čuvaju hranjive vrijednosti. Drenjine su bogate vitaminom C, vlaknima, antocijanima, mineralnim materijama naročito kalijumom i kalcijumom, a posebno antioksidativnim materijama. Djeluju protivupalno. Zaštita je dugotrajan proces, ali u konačnici pomaže svakom proizvođaču koji radi kako nalaže proizvodna specifikacija, a to je da se proizvod pravi po tradicionalnoj recepturi. Postali smo prepoznatljivi i svake godine raste broj zainteresovanih za naše proizvode. Osim direktne i online prodaje, ljudi širom Evrope pišu i zakazuju termine dolazaka u izložbeni salon. 

Ko je sve uključen u koncept „Budi zdrav ko dren“?

Nosioci cijele priče je moja porodica, roditelji i ja. Sarađujemo sa desetak kooperanta kada je sirovina u pitanju. U zavisnosti od plana proizvodnje planiramo sezonske radnike. Najviše rade u pripremi pekmeza jer sve se obavlja ručno.

Kada je sezona, koliko ste prošle godine umutili pekmeza, šta se najviše traži? 

Sezona sakupljanja je do kraja avgusta do kraja oktobra. U 2023. umutili smo  900 kg pekmeza od drenjina. U posljednje dvije godine pekmez je definitivno najpopularniji, a potom sledi interesovanje za rakiju. 

Da li može da se živi od ovoga?

Da, naravno. Važno je razviti koncept i istražiti tržište koje danas definitivno vapi za zdravom hranom i tradicionalim proizvodima. Udružiti se, povezati priče i ako tome dodamo i poneka sistemska rješenja za razvoj malih proizvođača na lokalnom i kantonalnom nivou razvoj i rast su zagarantovani. Istrajati i ne odustati od tradicionalnih vrijednosti. 

U celom regionu postoji problem migracija sa sela. Koji je vaš savet mladima, čak ako i ne žele da žive, ipak, da kroz posao održavaju „život“ ruralnih sredina?

Ponekad ne možemo protiv trenda, nažalost. Ono što možemo i moramo razlikovati jeste dobro od onoga što nije. Koncept „Budi zdrav ko dren” je primjer dobre prakse da se u nerazvijenom mjestu, na ruralnom području može razviti dobra ideja. Uspjeh nema veze sa mjestom stanovanja, idealnim uslovima, početnim kapitalom. Ponekad je potrebno samo da se trudite, učite, radite i ne odustajete. Manja mjesta će vas natjerati da razmišljate, uključite se, angažujete, vratite korijenima i pravim vrijednostima, jer parče zemlje na kojoj radite sa svojom porodicom je nešto neprocjenjivo. 

Kakvi su planovi, hoće li neki proizvod postati regionalan?

Obzirom da smo dobitnici i međunarodnih nagrada za projekte nastavljamo sa istraživačkim projektima na međunarodnom nivou. Trebali bi neke započeti već sada u ovoj godini, a što se tiče prodaje nadamo se da ćemo uskoro biti prisutni i u Srbiji.

A.Cvetićanin

Foto Lična arhiva 

Povezani tekstovi

Fantazija ukusa iz bašte porodice Filjka 

Fantazija ukusa iz bašte porodice Filjka 

Porodica Filjka iz sela Uljma, u Južnom Banatu polako ulazi u treću generaciju koja se bavi povrtarstvom. Kako kaže Zoran Filjka nekada je u selu bilo nezamislivo da nemaš povrće, makar za sopstvene potrebe. - Svaka kuća je imala svoju baštu. Sejalo se osnovno:...

Startap Tabu za upoređivanje plata ušao na tržište Srbije

Startap Tabu za upoređivanje plata ušao na tržište Srbije

Posle četiri godine od lansiranja u Hrvatskoj, Tabu, digitalna platforma za analizu zarada zaposlenih u IT sektoru odnedavno je prisutna i u Srbiji.  Platforma je razvijena iz početne ideje da se na osnovu anonimnih odgovora, kroz upitnik, koji online popunjavaju...

Finansije i banku napustila zbog učenja sajdžijskog zanata

Finansije i banku napustila zbog učenja sajdžijskog zanata

U malom radnom i prodajnom prostoru Marine Ličanin, u jednom beogradskom naselju, slavi se četvrti rođendan. Po obrazovanju ekonomista, Marina dolazi svakoga dana na posao. Iako je vlasnica; radi u prodaji, komunicira sa dobavljačima nakita i satova, dizajnira kožne...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Najboljima na četvrtom LAQOthonu 18.000 eura

Najboljima na četvrtom LAQOthonu 18.000 eura

Proglašeni su pobjednici četvrtog izdanja LAQOthona, natječaja koje okuplja poduzetnike, developere, dizajnere i sve tehnološke entuzijaste koji vjeruju da tehnologija može biti pokretač pozitivnih promjena i održivijeg društva. Pobjedu su odnijeli Odonata...

ProCredit banka dobila saglasnost za SEPA sistem

ProCredit banka dobila saglasnost za SEPA sistem

ProCredit banka dobila je zvaničnu saglasnost Evropskog platnog saveta (European Payments Council – EPC) za pristupanje jedinstvenom tržištu za plaćanje u evrima (SEPA), čime je stekla uslov da od 4.05.ove godine postane deo najvažnijeg sistema za bezgotovinske platne...

Film „Orwell: 2+2=5“ otvara DOK #8

Film „Orwell: 2+2=5“ otvara DOK #8

Međunarodni festival dokumentarnog filma  DOK #8 počinje u Beograduo 26.02. i traje do 01.03.2026.godine. Pored glavnog programa, uključuje i takmičarsku selekciju Enter DOK, posvećenu debitantskim dokumentarnim filmovima. U okviru ovog programa dodeljuju se dve...

I fitnes gedžeti mogu da budu hakovani

I fitnes gedžeti mogu da budu hakovani

Predstojeće Zimske olimpijske igre u Milano-Kortini, Italija koje počinju u petak 06.02 i traju do 22.02. biće inspiracija mnogima da počnu ili poboljšaju fizičku kondiciju. U želji da budu zdraviji i u formi, mnogi koriste fitnes gedžete, poput pametnih satova,...

Borbe MMA uživo za Yettel i SBB korisnike

Borbe MMA uživo za Yettel i SBB korisnike

Posle publike u Hrvatskoj i Sloveniji od sada će i gledaoci u još četiri zemlje regiona: u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori moći da prate prenose Fight National Championship“ ( FNC) uživo. Voyo streaming platforma time je učinila  FNC...

Poznata imena gostiju Beograd film festivala

Poznata imena gostiju Beograd film festivala

Tjeri Klifa, reditelj i glumac Matju Demi  filma „Najbogatija žena na svetu“, reditelji Vladimir de Fontenej „Ostrvo Sakvan“, Stefan Demustije „Velika kapija“, ekipa slovenačkog filma „Belo se pere na devedeset“ Marka Naberšnik biće gosti Beograd Film Festival (BFF)...

Bečka Albertina obeležava 250 godina

Bečka Albertina obeležava 250 godina

Jedna od omiljenih destinacija za konzumaciju kulture za sve  žitelje država regiona, godinama je glavni grad Austrije. I tokom ove godine Beč će biti mesto gde će moći da se pogledaju značajne svetske izložbe.  Ova godina je godina jubileje nekih od najpoznatijih...

Share This