Petina osnivača startapa u Srbiji su žene

Biznis u regionu

15.04.2026.

Osnivači u srpskom ekosistemu imaju u proseku 38 godina, visoko obrazovanje ima njih 88,9%. Udeo žena osnivača porastao je sa 17,8% na 21,5%, a zabeleženo je i povećanje onih sa iskustvom u menadžmentu, marketingu i prodaji – 68% startapa ima bar jednog netehničkog osnivača, što je rasta sa prethodniih  62,6%. Ovo je deo  podataka koji su se našli u šestom izdanju istraživanja Startap skenera 2026.

Sada već tradicionalni izveštaj Inicijative Digitalna Srbija bazira se na obrađenim podacima prikupljenim direktno od osnivača putem onlajn upitnika. Odgovori se naknadno obrađuju i analiziraju metodama deskriptivne statistike, navodi se u samom Izveštaju https://www.dsi.rs/wp-content/uploads/2026/04/Startap_skener_2026-1.pdf

Anketa je sprovedena tokom 11. i 12. meseca 2025. godine, a nalazi odražavaju dešavanja tokom 2025. godine Istraživanje se sprovodi sa ciljem da kontinuirano pruža uvide u stanje, izazove i potencijale razvoja startapa u ovoj zemlji regiona. 

Kako se navodi u objavi na sajtu Inicijative DS,  podaci iz 2025. beleže značajan rast investicionih ambicija.

Čak 72,1% startapa planira da prikupi eksternu investiciju u tekućoj godini, a 25,4% cilja runde iznad milion evra što je trostruko više nego godinu ranije (7,6%). Pristup pametnom kapitalu takođe raste: poslovni anđeli finansirali su 23,1% startapa, a inkubatori i akceleratori 23,8%.

Najveći broj startapa je u Seed fazi razvoja foto Screenshot Startap Skener 2026/IDS

Istovremeno, podaci ukazuju na izazove u komercijalnoj trakciji koji prate ove ambicije. Do sada je eksternu investiciju prikupilo 29,9% startapa, a njih 9,5% beleži mesečni rast prihoda veći od 10%. Više od trećine startapa (36,7%) još uvek ne ostvaruje prihode, dok 77,6% generiše manje od 150.000 evra godišnje. Prag od milion evra prešlo je svega 3,4% startapa.

Grantove i bespovratna sredstva koristilo je 59,2% startapa, a 61,9% oslanjalo se isključivo na sopstvena sredstva i/ili grantove, bez uključivanja pametnog kapitala. Među startapima bez mesečnih prihoda, 77,4% planira da se i u 2026. godini finansira primarno iz bespovratnih sredstava. Prema rezultatima istraživanja, startapi koji kombinuju grantove sa investitorskim kapitalom i tržišnom trakcijom pokazuju značajno bolji komercijalni učinak.

U pogledu tehnološkog fokusa, veštačka inteligencija i mašinsko učenje ugrađeni su u proizvode 51% startapa, što je porast od 10 procenata u jednoj godini. Dodatno, samo 44,4% osnivača radi isključivo na svom startapu, u poređenju sa 60,1% godinu ranije, što je delimično odraz finansijske realnosti u kojoj se većina startapa još nalazi.

Srbija ostaje najčešće aktivno tržište (40,8% startapa) i primarna destinacija (25,9%), dok 69,4% startapa planira širenje na nova tržišta u 2026. godini. Evropa je cilj za 98% onih koji planiraju internacionalizaciju, a SAD za 59,8% startapa.

Startapi koji od samog početka grade proizvod za globalno tržište imaju znatno veće šanse za privlačenje investicija i brzi rast.

Startapi u Srbiji kao ključne izazove i dalje navode pristup finansiranju (60,5%) i akviziciju korisnika i kupaca (37,4%).

Kada je reč o zapošljavanju, najpotrebnija pozicija ostaje prodaja –  navodi je 48,3% startapa.

-Startap skener jasno pokazuje ekosistem koji se razvija u dva pravca istovremeno: ekosistem koji raste u kontekstu ambicija, ali se i dalje suočava sa izazovom da te ambicije pretvori u konkretne rezultate, ocenjuje Tanja Kuzman, direktor Inicijative Digitalna Srbija.

Ona ukazuje da su sada osnivači obrazovaniji, međunarodno orijentisaniji i spremniji da privuku kapital više nego ikada – 72,1% planira da traži investiciju ove godine, a veštačka inteligencija je osnova proizvoda kod 51% startapa.

-Istovremeno, 36,7% startapa i dalje ne ostvaruje nikakav prihod, samo 9,5% beleži značajan mesečni rast, a većina osnivača vodi svoje startape kao sporednu aktivnost. Ključni izazov srpskog startap ekosistema ostaje da se premosti jaz između onoga čemu osnivači teže i onoga što operativna stvarnost trenutno pokazuje. Za to je potrebno još veće prisustvo pametnog kapitala, snažniji komercijalni fokus i sistem podrške koji startape usmerava ka tržištu, umesto ka zavisnosti od grantova, smatra ona.

Foto I. Andrade/Unsplash

Tagovi

Povezani tekstovi

Istočni Mediteran postaje ključni energetski koridor

Istočni Mediteran postaje ključni energetski koridor

Centralna tema skupa, koji su HELLENiQ ENERGY i Gasni forum istočnog Mediterana (EMGF) organizovali u Atini, bila je transformacija istočnog Mediterana u povezan energetski koridor koji bi značajno povećao sigurnost snabdevanja celog regiona. -Grčka predstavlja...

Otvorena 60. EKO benzinska stanica u Srbiji

Otvorena 60. EKO benzinska stanica u Srbiji

Kompanija EKO Serbia otvorila je jubilarnu 60. benzinsku stanicu u Srbiji i prvi objekat u Novom Pazaru.  EKO Serbia nastavlja širenje maloprodajne mreže i ulazi na tržište jednog od ključnih privrednih i saobraćajnih centara jugozapadne Srbije. EKO benzinska stanica...

Aplikacija Aikbanke šansa za novi stan

Aplikacija Aikbanke šansa za novi stan

Počela je nagradna igra AikBank koja postojećim i novim klijentima pruža šansu da osvoje stan u Beogradu. Sve što je potrebno jeste da klijent ima otvoren dinarski tekući račun u AikBank za koji je omogućena usluga korišćenja mobilne aplikacije i do 16.11. preko iste...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Zašto HR lideri odustaju i šta ih može spasiti?

Zašto HR lideri odustaju i šta ih može spasiti?

Osećaj neprihvaćenosti, konstantan rad u kriznom režimu i izgaranje, kao i strah da će ih zameniti veštačka inteligencija, navelo je čak 55% HR lidera da u protekloj godini razmišlja o napuštanju struke. Podaci su iz izveštaja 2027 State of People Strategy američke...

100 godina jasnog pogleda

100 godina jasnog pogleda

Mobility Aftermarket divizija kompanije Bosch, kampanjom pod sloganom „100 godina jasnog pogleda na ono što je važno“, obeležila je vek od kako je predstavljen prvi električni brisač vetrobranskog stakla. Od 1926. godine, kada je inovacija patentirana, napravljen je...

Vajar Žarko Bašeski izlaže u MSU u Beogradu

Vajar Žarko Bašeski izlaže u MSU u Beogradu

U Muzeju savremene umetnosti u Beogradu otvorena je izložba   „Zharko Basheski: Korporealnost“, realizovana u saradnji sa Nacionalnom galerijom Republike Severne Makedonije. Izložbu čine monumentalne hiperrealističke skulpture ljudskog tela, rasopređene u prostoru...

AI kao kreativni medijum

AI kao kreativni medijum

Francuski institut u Srbiji pokreće program FRENCH PULSE, posvećen tehnologiji, digitalnom stvaralaštvu i savremenoj umetnosti. FRENCH PULSE se sastoji od 3 modula: Creative Pulse, Digital Art Week I French VR Week. Prvi modul, Creative Pulse, biće svečano pokrenut u...

Share This