Sa koliko tona zlata u rezervi raspolaže NBS

Biznis u regionu

05.10.2025.

Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u sedmom mesecu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore. To je deo dugoročne strategije Narodne banke Srbije.

-Kada država povećava zlatne rezerve, ona šalje snažan signal da ulaže u dugoročnu sigurnost. To direktno jača poverenje u dinar i u finansijski sistem, a istovremeno inspiriše građane da razmišljaju o zlatu kao o obliku štednje, kaže Georgi Hristov, direktor „Tavex zlato&srebro“.

Povratak zlatnih rezervi

Centralne banke u poslednjoj deceniji sve se više okreću repatrijaciji i povećanju zlatnih rezervi. Nemačka, Holandija, Austrija, Poljska, Mađarska i Rumunija vratile su značajan deo svog zlata iz inostranih trezora, a Srbiji je to pošlo za rukom sredinom 2021. kada je u zemlju vraćeno 13 tona koje su bile u Londonu i Švajcarskoj.

-Zlato istorijski ima ulogu sigurne aktive, što naročito dolazi do izražaja u periodima pojačanih neizvesnosti i krize, a često služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok, kažu u NBS i dodaju da su geopolitički rizici, ali i istorijsko iskustvo iz pojedinih ranijih perioda uticali na ovu odluku. 

Narodna banka Srbije kupuje monetarno zlato, zlatne poluge najvišeg kvaliteta na redovnoj osnovi iz domaće proizvodnje – od kompanije Serbia Zijin Copper iz Bora. Od avgusta 2012. do danas otkupljeno je 36,8 tona zlata, od čega više od polovine iz domaćih izvora, kažu iz NBS i dodaju da sve kupovine zlata (koje ima međunarodni LGD standard kvaliteta) obavljane preko jedne od najkredibilnijih međunarodnih institucija – Banke za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela.

-Sve odluke o kupovini zlata na međunarodnom tržištu, kao i potrebi da to zlato prebaci u svoje trezore, NBS procenjuje na bazi analiza svih faktora koji na to mogu uticati, od globalne geopolitičke i ekonomske situacije, preko troškova i uslova držanja, do mogućnosti raspolaganja tim sredstvima,  objašnjavaju u Centralnoj banci i podvlače glavne razloge za povećanje deviznih rezervi – stabilnost valute, finansijske garancije, jačanje poverenja, zaštita od spoljnih šokova i sigurnost u krizama.

Danas zlato čini oko 18% ukupnih deviznih rezervi Srbije, što je trostruko više od njihovog učešća krajem jula 2012. Devizne rezerve Narodne banke Srbije, uključujući i zlato iznose 29,2 milijardi evra. Po količini zlatnih rezervi, prema podacima Svetskog saveta za zlato, Srbija je na 52. mestu u svetu, ispred većine komšija, dok jedino Mađarska i Rumunija na Balkanu imaju više zlata – 110, odnosno 104 tone.

Na spisku zemelja sa najvećim svetskim rezervama zlata su – Amerika (8133 tona), Nemačka (3352 tone), Italija (2452 tone), Francuska (2437 tona), Rusija (2336) i Kina sa 2264 tone.

Signal i građanima da zlato znači sigurnost

-Zlatne rezerve nisu samo nacionalna “sigurnosna mreža”, već donose i direktne koristi građanima, kaže Georgi Hristov i dodaje da je verovatno i to razlog očiglednog porasta “zlatnih” investotora u Srbiji. 

-Može se povući jasna paralela između državnih rezervi i ličnog investiranja u zlato. Nacionalne banke širom sveta počele su da povećavaju svoje zlatne rezerve još tokom 2022. godine. One imaju daleko širu sliku globalnih kretanja i rizika, pa se s pravom može reći da znaju pre nas kako da obezbede stabilnost i sigurnost. Ako države štite svoje bogatstvo zlatom, ne čudi što sve više pojedinaca slede taj primer.

Zlato je za građane dostupno kroz poluge i zlatnike a njegova prednost je što ne zavisi od bankarskog sistema i što se lako može prodati u bilo kom trenutku. Najvažnije je da se čuva u originalnom pakovanju i na sigurnom mestu, najbolje u bankarskom sefu, dodaje Hristov i zaključuje da to što države zlatnim rezervama obezbeđuju stabilnost i suverenitet, građanima šalje jasnu poruku: zlato je i dalje univerzalna valuta sigurnosti.

Foto/ Unsplash

Povezani tekstovi

Šta je nova vlast dobila u nasleđe: privredni rast na veresiju

Šta je nova vlast dobila u nasleđe: privredni rast na veresiju

Iako se Srbiji u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2%, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah iza Poljske, strane konsultantske kuće upozoravaju da visoka ekonomska cena te ekspanzije, ostavljena u nasleđe novoj vlasti, čini srpsku...

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Rušenje Berlinskog zida i pad Gvozdene zavese 1989. godine pokrenuli su novu eru, a Grad Beč je već 1996. godine reagovao osnivanjem mreže inostranih kancelarija radi povezivanja sa susednim prestonicama. Danas, trideset godina kasnije, ova mreža je prerasla u...

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Udomljavanje kućnih ljubimaca često prate nedoumice o zdravlju i prilagođavanju životinja, pokazalo je globalno istraživanje kompanije Mars, sprovedeno na 26.000 ispitanika u 14 zemalja. Iako 58% vlasnika nije udomilo svog trenutnog ljubimca, čak 28% želi to da učini...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This