Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u sedmom mesecu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore. To je deo dugoročne strategije Narodne banke Srbije.
-Kada država povećava zlatne rezerve, ona šalje snažan signal da ulaže u dugoročnu sigurnost. To direktno jača poverenje u dinar i u finansijski sistem, a istovremeno inspiriše građane da razmišljaju o zlatu kao o obliku štednje, kaže Georgi Hristov, direktor „Tavex zlato&srebro“.
Povratak zlatnih rezervi
Centralne banke u poslednjoj deceniji sve se više okreću repatrijaciji i povećanju zlatnih rezervi. Nemačka, Holandija, Austrija, Poljska, Mađarska i Rumunija vratile su značajan deo svog zlata iz inostranih trezora, a Srbiji je to pošlo za rukom sredinom 2021. kada je u zemlju vraćeno 13 tona koje su bile u Londonu i Švajcarskoj.
-Zlato istorijski ima ulogu sigurne aktive, što naročito dolazi do izražaja u periodima pojačanih neizvesnosti i krize, a često služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok, kažu u NBS i dodaju da su geopolitički rizici, ali i istorijsko iskustvo iz pojedinih ranijih perioda uticali na ovu odluku.
Narodna banka Srbije kupuje monetarno zlato, zlatne poluge najvišeg kvaliteta na redovnoj osnovi iz domaće proizvodnje – od kompanije Serbia Zijin Copper iz Bora. Od avgusta 2012. do danas otkupljeno je 36,8 tona zlata, od čega više od polovine iz domaćih izvora, kažu iz NBS i dodaju da sve kupovine zlata (koje ima međunarodni LGD standard kvaliteta) obavljane preko jedne od najkredibilnijih međunarodnih institucija – Banke za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela.
-Sve odluke o kupovini zlata na međunarodnom tržištu, kao i potrebi da to zlato prebaci u svoje trezore, NBS procenjuje na bazi analiza svih faktora koji na to mogu uticati, od globalne geopolitičke i ekonomske situacije, preko troškova i uslova držanja, do mogućnosti raspolaganja tim sredstvima, objašnjavaju u Centralnoj banci i podvlače glavne razloge za povećanje deviznih rezervi – stabilnost valute, finansijske garancije, jačanje poverenja, zaštita od spoljnih šokova i sigurnost u krizama.
Danas zlato čini oko 18% ukupnih deviznih rezervi Srbije, što je trostruko više od njihovog učešća krajem jula 2012. Devizne rezerve Narodne banke Srbije, uključujući i zlato iznose 29,2 milijardi evra. Po količini zlatnih rezervi, prema podacima Svetskog saveta za zlato, Srbija je na 52. mestu u svetu, ispred većine komšija, dok jedino Mađarska i Rumunija na Balkanu imaju više zlata – 110, odnosno 104 tone.
Na spisku zemelja sa najvećim svetskim rezervama zlata su – Amerika (8133 tona), Nemačka (3352 tone), Italija (2452 tone), Francuska (2437 tona), Rusija (2336) i Kina sa 2264 tone.
Signal i građanima da zlato znači sigurnost
-Zlatne rezerve nisu samo nacionalna “sigurnosna mreža”, već donose i direktne koristi građanima, kaže Georgi Hristov i dodaje da je verovatno i to razlog očiglednog porasta “zlatnih” investotora u Srbiji.
-Može se povući jasna paralela između državnih rezervi i ličnog investiranja u zlato. Nacionalne banke širom sveta počele su da povećavaju svoje zlatne rezerve još tokom 2022. godine. One imaju daleko širu sliku globalnih kretanja i rizika, pa se s pravom može reći da znaju pre nas kako da obezbede stabilnost i sigurnost. Ako države štite svoje bogatstvo zlatom, ne čudi što sve više pojedinaca slede taj primer.
Zlato je za građane dostupno kroz poluge i zlatnike a njegova prednost je što ne zavisi od bankarskog sistema i što se lako može prodati u bilo kom trenutku. Najvažnije je da se čuva u originalnom pakovanju i na sigurnom mestu, najbolje u bankarskom sefu, dodaje Hristov i zaključuje da to što države zlatnim rezervama obezbeđuju stabilnost i suverenitet, građanima šalje jasnu poruku: zlato je i dalje univerzalna valuta sigurnosti.
Foto/ Unsplash
0 komentara