Snežana Oljača: Konkursi stimulišu organsku proizvodnju

Biznis u regionu

04.05.2022.

Dr Snežana Oljača је redovni profеsor Poljoprivrednоg fakulteta Beogradskog univerziteta, šef katedre za agrotehniku i agroekologiju, jedna od najpriznatijih stručnjaka za organsku proizvodnju u regionu. 

U Srbiji je u 2021. zabeležen značajan rast izvoza organskih proizvoda. U ukupnom udelu poljoprivrednog izvoza iznosio je 57,4 miliona evra. U toku je poziv organskim biljnim proizvodjačima za državne subvencije, traje do kraja juna.

Na Poljoprivrednom sajmu koji se održava od 21. do 27, ovog meseca u Novom Sadu nezvanično saznaje Biznis u regionu biće proglašeni dobitnici 11. po redu Organic konkursa koji organizuje NLB Komercijalna banka gde je prof. dr Oljača član žirija i, koji je jedan od najrelevantnijih konkursa za podsticanje i promociju organske proizvodnje u Srbiji.

Da li je 20.000 hektara pod organskom proizvodnjom u Srbiji malo ili mnogo?

U svakom slučaju malo jer je to 0.58 odsto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Znatno je manje od svetskog proseka koji iznosi 1.5 procenata organskih u odnosu na ukupne poljoprivredne površine. Moglo bi da bude više, zato što Srbija ima 3.5 miliona hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, odnosno pet miliona hektara poljoprivrednog zemljišta svih kategorija. 

Pre jedne deceniju bilo je samo 5.000 ha

Najveći skok površina pod organskom proizvodnjom zabeležen je 2014, 2015. godine. Zasluga se može pripisati radu Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju Serbia organica, aktivnostima na edukaciji i naravno državi ,odnosno Ministarstvu poljoprivrede koje je poboljšalo sistem subvencionisanja. Prepoznato je da je organska hrana dobar izvozni proizvod. Ja bih dodala istovremeno nažalost, jer to što je dobro i što najveći deo ide u izvoz ostaju uskraćeni domaći potrošači. 

Koliko su doprinele subvencije ?

Do 2014. godine subvencije su određivane uredbama. Na primer 2011. bile su jako visoke. Za ratarske kulture 26.000 dinara, za povrtare 56.000, voćare čak 65.000 dinara po hektaru. Ali, samo te godine.Već 2012. ih nije ni bilo. Onda je uzmenjen Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju kojim je predvidjeno da za organske površine u odnosu na konvencionalnu proizvodnju pomoć države bude procentualno povećana. Sada iznosi 28.000 dinara po hektaru. Mana ovog rešenja je što su sve kulture izjednačene iako su organsko voćarstvo i povrtarstvo zahtevniji u odnosu na ratarstvo. 

Evrostatistika beleži da se za osam godina za više od pola-56 procenata, uvećane površine pod organskom proizvodnjom u EU. U nekim državama duplirane kao u Hrvatskoj, Mađarskoj? 

Ne može se u organskoj proizvodnji povlačiti jednostavna paralela. Hrvatska je jako specifična. Tamo ima stotinak hiljada hektara pod organskom proizvodnjom ali dominiraju maslinjaci po Dalmaciji. Sigurno se koriste i podsticajni fondovi EU. 

Šta je specifičnost Srbije?

Grupna sertifikacija. Model koji se primenjuje u zemljama sa malim, usitnjenim posedima. U Srbiji je prisutan od početka. Dok je u EU grupna sertifikacija uvedena 1. januara ove godine. Zato u Srbiji postoji razlika u brojevima proizvođača i broja sertifikata. Izdatih sertifikata je oko 600, a imamo 6.500 proizvođača. Nosioci grupnih sertifikata su najčešće pravna lica, firme koje imaju hladnjaču, sušaru, preradni kapacitet. Organizuju male proizvodjače u okolini, geografski su povezani, sertifikuju jedan, nekoliko sličnih proizvoda, najčešće maline, kupina, šljiva, jabuka, višnja. Uspešni primeri su Zadrugar, Menex, Midi organic, Frikos. Individualni proizvodjačima koji žele da se priključe takav model odgovara. Jer su ekonomski slabi da sami iznesu cenu sertifikacije, organizaciono. Nemaju vremena, nedostaje im znanja, novca. 

Koliki su troškovi prevodjenja jednog proizvodjača u organskog?

To se zna tačno na kraju procesa. Zavisi od vrste proizvodnje, površina, mnogo drugih činilaca. Svakako je skupo i teško za malog, individualnog proizvodjača. 

U biljnoj, organskoj proizvodnji provladjuje voćarstvo. Najmanje je ratarskh kultura, lekovitog i aromantičnog bilja. Kome je najteže? 

Zavisi od znanja. Koliko je proizvodjač obavešten, ko ga obučava, daje mu inventar, osigurava plasman. Sigurno je da su oni koji su sami na tržištu na većoj vetrometini. Pogotovo novi koji se tek probijaju na tržište. Na sreću ima iskusnih proizvodjača koji imaju i gotove proizvod.

Jedan od najdužih konkursa je Organic koji već 11 godina organizuje NLB Komercijalna banka. U čemu je doprinos ovakvih programa? 

Stimulativni su. Proizvodjači se interesuju, javljaju. Prošle godine bilo je više od 80 prijava i čak 10 dobitnika – u godini jubileja konkursa. Banka je podržala predlog pa će ove godine umesto tri biti petoro dobitinika. Bilo je više od 60 prijavljenih. Za sve ove godine to je nekoliko desetina proizvodjača kojima su nagrade pomogle da poboljšaju rad, možda ne odustanu od organskog načina proizvodnje. Pohvalno je što jednu razvojnu i specifičnu oblast, podržava NLB Komercijalna banka etabliranim konkursom Organic. 

Da li su organski proizvodjači u Srbiji pionir ili Mohikanci ?

Ja mislim da su pioniri! Ima značajnih pomaka i sve se mora sagledati iz šire vizure. Raduju uspešni primeri poput gazdinstva Organela na kome je nekolicina mladih u selu blizu Valjeva vratilo život u to selo. Još bolji je primer Goce Šokšić iz sela Taraš, pored Zrenjanina. Dugo su bili jedini organski povrtarti a onda su polako počele komšije da se uključuju. Iz sela na planini Goliji, za kratko vreme od nekolicine porodica sada više od 200 njih su deo grupnog sertifikata preko firme Agro domestika iz Ušća, za organsku stočarsku proizvodnju. Interesovanje dalje raste. Oni su takodje uspeli da zaokruže čitav proces od uzgoja do ponude organskog telećeg i junećeg mesa u sertifikovanoj klanici nadomak Beograda. 

Foto Privatna arhiva

Tagovi

Povezani tekstovi

Zašto su plantaže lešnika u Srbiji dobra investicija

Zašto su plantaže lešnika u Srbiji dobra investicija

U sezoni sakupljanja lešnika Magdalena Milićević Mijailović (31), ovih dana, morala je nakratko da napusti svoje plantaže lešnika u okolini Mladenovca i dođe u Beograd. Mlada poljoprivrednica jedna je od dobitnica nagrade „Milenijumska žena“ za 2025, koja se dodeljuje...

Zašto svi dolaze u Bubamaru na italijanski sladoled 

Zašto svi dolaze u Bubamaru na italijanski sladoled 

Cena kugle sladoleda u Beogradu ovoga leta je bila od 1,2 do 2,2 evra. Na hrvatskom primoriju dva do tri, a negde i 3,5 evra-za specijalne ukuse. „Topka“ sladoleda u Severnoj Makedoniji košala je od 1,2 do 2 evra, koliko su bile najskuplje u Ohridu ili Skoplju,...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Marina Abramović u bečkoj Albertini

Marina Abramović u bečkoj Albertini

Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. U saradnji s umetnicom osmišljene  su posebne prostorne celine. U kojima će biti  predstavljeni njeni rani radovi...

Filmu „Vetre, pričaj sa mnom“ nagrada u Kanadi

Filmu „Vetre, pričaj sa mnom“ nagrada u Kanadi

Na Međunarodnom filmskom festivalu u Vankuveru, jednom od najznačajnijih u Kanadi, film reditelja Stefana Đorđevića  “Vetre,pričaj sa mnom” osvojio je Vanguard nagradu. -Filmovi u Vanguard selekciji donose novi talas darovitih pripovedača čije priče otkrivaju...

Više sporta na Yettel platformi

Više sporta na Yettel platformi

Yettel i SBB korisnici sada imaju još više razloga za uživanje u sadržaju, jer su najrelevantniji sportski kanali “otključani” do kraja godine. U okviru Basic paketa, bez dodatne naknade, dostupni su:  Arena Premium 1,2,3 Arena 1x2 Arena Fight  Premier League TV....

Kako olakšati rad malim biznisima u Srbiji

Kako olakšati rad malim biznisima u Srbiji

Na sednici Saveta za male biznise NALED-a, osnovanog ove godine uz podršku Britanske ambasade, iznete su preporuke usmerene na stvaranje boljih uslova poslovanja i smanjenje administrativnih barijera za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike u Srbiji....

Beograd od 25.09 do 27.09 prestonica saksofona

Beograd od 25.09 do 27.09 prestonica saksofona

Beograd će krajem ovog meseca ponovo biti prestonica saksofona. Dvanaesti međunarodni festival saksofona u Srbiji – Belgrade Saxperience, održava se od 25.09. do 27.09-2025. Nastupaju renomirani umetnici iz zemlje i sveta; nudeći publici i muzičarima jedinstveno...

Share This