Šta je AEO status i kako doprinosi razvoju CEFTA regiona

Biznis u regionu

15.08.2023.

AEO status (Authorised Economic Operator – ovlašćeni privredni subjekt) je međunarodno prepoznata oznaka pouzdanosti i zakonodavne usklađenosti.

Dodeljuju je carinski organi privrednim subjektima koji ispune niz propisanih kriterijuma. Na taj način oni se ističu kao privrednici od poverenja. 

Ko može da dobije status AEO

„Koncept ovlašćenog privrednog subjekta je uvela Svetska carinska organizacija i zasniva se na partnerstvu između carinskih organa i privrednih subjekata. 

Kada neki privredni subjekt, koji je uključen u međunarodni lanac trgovinske razmene, ispuni određene kriterijume, dobija AEO status koji ujedno označava najviši stepen poverenja“, objašnjavaju  iz CEFTA Sekretarijata. 

Primena kriterijuma za dobijanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta čini trgovinu sigurnijom, bržom i efikasnijom, a krajnji rezultat je da proizvodi i usluge brže stignu do potrošača. 

Šta AEO status donosi privrednicima

Koristi programa su velike – od ubrzanja carinskih postupaka, smanjenja troškova poslovanja, uštede vremena, a važan benefit je i prepoznatljivost na terenu, jer označava da se radi o tržišno pouzdanom partneru za carinsku službu. 

Često je učešće u međunarodnim trgovinskim lancima uslovljeno dobijanjem AEO statusa. Ono što je važno je da, kada se steknu uslovi da program bude priznat na nivou CEFTA regiona, kompanije mogu da koriste dobrobiti koje im status donosi u svim CEFTA Stranama.

„Pojednostavljivanjem procedura i poštovanjem jedinstvenih pravila nastojimo da što više povežemo CEFTA tržište. Primena programa Ovlašćenih privrednih subjekata, kao i njihovo međusobno priznavanje, veoma je važno u procesu ispunjavanja naših prioriteta, a to je regionalna, kao i integracija ekonomija CEFTA-e u jedinstveno evropsko tržište. 

Zato je usaglašenost sa EU standardima ključni uslov priznavanja ovog programa na nivou CEFTA“, ističu iz CEFTA Sekretarijata.

Isti uslovi za sve strane

Kod priznavanja AEO programa CEFTA strana, koje moraju da razvijaju i primenjuju svoje AEO programe na identičan način kako to čini EU, usled čega carinske administracije različitih CEFTA Strana imaju identične zahteve od kompanija.

Isti uslovi važe za ispunjenje kompleksnih standarda na osnovu kojih usklađene kompanije sa pravilima i zahtevima stiču status,pa AEO kompanija u jednoj CEFTA Strani ima identičan tretman kao AEO kompanija u drugoj CEFTA Strani.

Odnosno, AEO status stečen u CEFTA Strani A priznat je u CEFTA Strani B. Dakle, ove kompanije uživaju iste benefite koje im ovaj status donosi u svim CEFTA Stranama čiji su programi na CEFTA nivou potvrđeni/validirani kao identični onima u EU zemljama članicama. 

Konkretni benefiti

Najkonkretniji benefit je što je smanjen broj kontrola, budući da se radi o kompaniji od poverenja za carinske administracije, dok na prelazima AEO status znači kraće zadržavanje kamiona, brži transport i samim tim smanjene troškove poslovanja. 

Postupak izdavanja odobrenja je zahtevan proces i može trajati nekoliko meseci. Dobijanje statusa zahteva dodatan trud kompanija od poštovanja propisa, prikupljanja dokumentacije, pa čak i do tehnoloških ulaganja da bi se ispunili strogi kriterijumi.

Ostali uslovi odnose se na visoki nivo pouzdanosti i kvalitet poslovnih procesa, ali i sistem unutrašnje kontrole.

„Poverenje i bezbednost su ključne reči u ovom procesu. Zbog toga privredni subjekt mora ispuniti uslove koji, između ostalog, podrazumevaju poštovanje strogih pravila vezanih za zaštitu od nezakonitog upada u objekte, kao i procedure kojima će se uspostaviti pouzdani odnosi sa poslovnim partnerima u cilju zaštite međunarodne trgovine. Takođe, neophodno je da postoje jasne i pouzdane provere potencijalnih zaposlenih koji će raditi na bezbednosno osetljivim mestima“, objasnili su iz CEFTA Sekretarijata.

Kakva je situacija u regionu  i broj AEO statusa

Prema poslednjim podacima, u Srbiji oznaku ima 51 kompanija, u Severnoj Makedoniji 27,  u Albaniji 10, u Crnoj Gori četiri. U Bosni i Hercegovini nema kompanija sa ovom oznakom, imjaući u vidu da je ova CEFTA strana otpočela sa primenom programa avgusta 2022.godini.

Podatak iz Privredne komore Moldavije jesteda čak 120 kompanije imaju AEO status.

Podatak da je od 1.11.2022. godine na snazi uzajamno priznavanje AEOS statusa kompanija između Moldavije i EU, čime je Moldavija postala prva CEFTA Strana u nizu koja sa EU ima pravno regulisano međusobno priznavanje AEOS.

Kada se ušteda pretvori u brojke, prema računici privrednika, to znači da uz unapređenje i pojednostavljenje carinskih formalnosti, uzajamno priznavanje statusa u svim CEFTA Stranama oslobađa kompanije plaćanja do jedne četvrtine operativnih troškova. Ovakvim inicijativama CEFTA nastoji da podstiče trgovinu, konkuretnost i investicije, ali i da pripremi kompanije za tržište Evropske unije.  

Foto K.Sikkema/Unsplash

Povezani tekstovi

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat fabrike vode iz Zrenjanina u trci za svetsku nagradu

Projekat postrojenja za preradu vode u Zrenjaninu, koji razvija i kojim upravlja kompanija Metito Utilities, uvršten je u uži izbor za dodelu nagrade u kategoriji „Water Project of the Year“ u okviru Global Water Awards 2026. Svake godine, Global Water Intelligence...

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Do 300 KM neoporezive pomoći za radnike u BiH

Uredbom o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini, koju je donela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poslodavci će moći s radnicima da isplatite do 300 KM mjesečno, kako bi ublažili posljedica povećanja troškova života. Kako se navodi u...

Mađari dolaze u kupovinu u Hrvatsku zbog nižih cena

Mađari dolaze u kupovinu u Hrvatsku zbog nižih cena

Regionalni portali preneli su ovih dana tekst Glasa Slavonije o aktuelnom trendu shopping turizma između Hrvatske i Mađarske. U tekstu se podseća na "istoriju" komšijskih prelazaka u jeftiniju nabavku. Kako piše u tekst - pre nekoliko godina, građani Hrvatske su...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Od 01.04. SBB i Yettel zvanično jedna kompanija

Od 01.04. SBB i Yettel zvanično jedna kompanija

Kompanije Yettel i SBB, koje su obe u vlasništvu e& PPF Telekom Grupe, od 01.04. su zvanično jedna kompanija. SBB kao pravno lice prestaje da postoji, i pripaja se Yettelu, koji je pravni sledbenik SBB-a. Od danas,01.04., sve telekomunikacione usluge korisnicima...

Sajam nautike, lova i ribolova od 02. do 06.04. u Beogradu

Sajam nautike, lova i ribolova od 02. do 06.04. u Beogradu

46. Međunarodni sajam nautike od 02. do 06.04. na Beogradskom sajmu, predstaviće bogatu ponudu za sve profesionalce i rekreativce, koji vole vodu i prirodu. Biće prilika da se vide najnoviji modeli  jahti, glisera, jedrilica, motornih čamaca, brodskih i vanbrodskih...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Saveti za mikro i male biznise uoči Uskrsa

Uskrs je period u godini koji karakteriše sezonska prodaja. To je i ujedno prilika malim biznisima da dopru do većeg broja ljudi i postignu bolje rezultate u svom poslovanju. Evo nekoliko saveta za vlasnike mikro i malih kompanija da predstojeće sedmice i dane, uoči...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

Film „Mačji krik“ rediteljke Sanje Živković, nastalog prema poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića, nakon specijalne projekcije održane 26. 02. u Dvorani Kulturnog centra Beograda, na repertoaru je narednih nedelju dana. Osim Beograda, „Mačji krik“ će biti prikazan...

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Beogradska premijera igrano-dokumentarnog filma „Mileva Ajnštajn“ rediteljke Andrijane Stojković biće održana u petak, 27.02, u 19 časova u mts Dvorani, u okviru osmog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma - DOK #8. Film prati život Mileve Marić,...

Premijera „Yugo ide u Ameriku“ u Kopenhagenu

Premijera „Yugo ide u Ameriku“ u Kopenhagenu

Dokumentarni film „Yugo ide u Ameriku“, autora Filipa Grujića i Alekse Borkovića, imaće svetsku premijeru na festivalu CPH:DOX u Kopenhagenu, u okviru programa Special Premiers. Film „Yugo ide u Ameriku“ prati grupu milenijalaca iz Srbije, koji kreću na putovanje kroz...

Film „Orwell: 2+2=5“ otvara DOK #8

Film „Orwell: 2+2=5“ otvara DOK #8

Međunarodni festival dokumentarnog filma  DOK #8 počinje u Beograduo 26.02. i traje do 01.03.2026.godine. Pored glavnog programa, uključuje i takmičarsku selekciju Enter DOK, posvećenu debitantskim dokumentarnim filmovima. U okviru ovog programa dodeljuju se dve...

Share This