Šta piše u novom broju Finansije top

Biznis u regionu

20.06.2025.

Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.

Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene jer svi čekaju da vide „šta će biti“. Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.

Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finan-sija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u najnovijoj ediciji FINANSIJE TOP.

ŠTA PREDVIĐAJU BANKARI I OSIGURAVAČI?

Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.

Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite. Bankari ističu da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.

Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se sma-njuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van Unije.

Osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu. Najveću pretnju za domaće osiguravače predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i naše finansijske institucije.

Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji FINANSIJE TOP 2024/25.

ISTISKIVANJE PRIVREDE SA KREDITNOG TRŽIŠTA

Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje. To se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.

U 2024. godini, najveću dobit od oko 248,5 miliona evra ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila Inteza, sa udelom od 15,5% na bankarskom tržištu. Tokom prva tri meseca 2025. godine, banke su ukupno zaradile oko 406 miliona evra, što je za 42% bolji rezultat u odnosu na isti period protekle godine.

Da situacija ipak nije tako sjajna pokazuje struktura odobrenih kredita u prva tri meseca tekuće godine. Privreda kredite mahom povlači za obrtna sredstva i likvidnost, dok je više od polovine kredita stanovništva otpalo na gotovinske kredite. Banke sve više posluju sa državom, premda su i ranije bile glavni zajmodavci preko kupovine državnih dužničkih hartija, a dug države po ovom osnovu na kraju marta tekuće godine iznosio je 7,6 milijardi evra.

Najdrastičnija promena ogleda se u posezanju države za direktnim kreditima od banaka. Država je na kraju marta od banaka imala povučenih oko 4,1 milijardu evra kredita, što je više nego dvostruko veće zaduženje u prethodne dve godine. I dok bankama ovi plasmani kratkoročno odgovaraju, jer su lukrativniji od državnih obveznica a nose minimalni rizik, zabrinjava istiskivanje privrede sa kreditnog tržišta. Rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da na duže staze pogoduje poslovanju bilo koje banke u Srbiji, ističe se u najnovijoj ediciji FINANSIJE TOP.

TRŽIŠTU OSIGURANJA PREDSTOJI UKRUPNJAVANJE

Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. godine, a najveću premiju od oko 393,2 miliona evra ostvarilo je Dunav osiguranje. U prvom kvartalu 2025. godine ukupna premija društava za osiguranje iznosila je približno 383 miliona evra, što je realni rast od 3,4% u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju preliminarni podaci Narodne banke Srbije.

Najveće učešće u premiji tokom prvog tromesečja imalo je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, a slede imovinska osiguranja, životna osiguranja, dobrovoljno zdravstveno osiguranje i osiguranje motornih vozila – kasko.

Uprkos rastu ukupne premije, neke vrste osiguranja su manje profitabilne, ili čak beleže negativne rezultate. Pojedini osiguravači imaju gubitke u kasko osiguranju i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, a zbirni gubici se beleže i kod osiguranja od odgovornosti zbog upotreba plovnih objekata, u osiguranju finansijskih gubitaka, osiguranju pomoći na putovanju i kod još nekih vrsta osiguranja.

U centralnoj banci predviđaju da ne treba očekivati ulazak novih osiguravača na srpsko tržište u skorijem periodu. Naprotiv, vrlo je moguće da će domaće tržište osiguranja, slično bankarskom sektoru, početi da se ukrupnjava i da će se samim tim smanjiti broj kompanija u ovoj delatnosti, navodi se u ediciji FINANSIJE TOP 2024/25.

RAST LIZINGA, PENZIJSKIH I INVESTICIONIH FONDOVA

Vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji dostigla je 981 milion evra 2024. godine, a ukupna aktiva iznosila je 1,73 milijardi evra. Na kraju prvog kvartala 2025. broj novozaključenih ugovora finansijskog lizinga porastao je za 20% u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu su dominantno učešće u finansiranju imala komercijalna i teretna vozila.

Zanimljivo je da u Srbiji raste interesovanje za zakup vozila sa uključenim uslugama, koji omogućava klijentu da sve što je vezano za održavanje, servis, registraciju i druge obaveze obezbeđuje onaj ko pruža uslugu. Udeo kompanija koje obezbeđuju najam vozila sa dodatnim uslugama, dostigao je oko 200 miliona evra novog finansiranja.

Nakon izuzetno loše 2022. godine, penzijski fondovi su se oporavili, pa je 2024. njihova imovina imala godišnji rast od 14,8%, dostigavši vrednost od oko 525,1 milion evra, dok je na kraju prvog tromesečja 2025. ona iznosila približno 526 miliona evra. Ukupan prinos od ulaganja imovine koji su penzijski fondovi ostvarili u toku 2024. iz- nosio je oko 46 miliona evra, u poređenju sa približno 33,2 miliona evra u 2023. godini. Premda penzijski fondovi beleže rast, u centralnoj banci se slažu sa ocenom analitičara da je broj korisnika manji od očekivanog.

Investicioni fondovi u Srbiji su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta, a procenjuje se da će se taj trend nastaviti ukoliko ne bude još većih turbulencija na globalnom i domaćem tržištu. Broj članova investici- onih fondova 2024. je povećan sa 35.000 na više od 55.000, a novi investitori su najviše zainteresovani za ula- ganje u novčane fondove, koji prikupljena sredstva plasiraju u sigurnije oblike aktive, poput bankarskih depozita i državnih hartija od vrednosti.

U Registru alternativnih investicionih fondova, koji su počeli da posluju tek 2022. godine, prošle godine je bilo osam fondova, dva više nego 2023. Početkom 2025. godine Komisija za hartije od vrednosti je dala saglasnost za organizovanje još jednog otvorenog alternativnog investicionog fonda sa javnom ponudom, koji nema svoj- stvo pravnog lica. U Komisiji očekuju da će uvedene i predstojeće olakšice za rad alternativnih investicionih fondova podstaći njihov dalji rast, navodi se u ediciji FINANSIJE TOP 2024/25.

Povezani tekstovi

Šta je nova vlast dobila u nasleđe: privredni rast na veresiju

Šta je nova vlast dobila u nasleđe: privredni rast na veresiju

Iako se Srbiji u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2%, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah iza Poljske, strane konsultantske kuće upozoravaju da visoka ekonomska cena te ekspanzije, ostavljena u nasleđe novoj vlasti, čini srpsku...

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Rušenje Berlinskog zida i pad Gvozdene zavese 1989. godine pokrenuli su novu eru, a Grad Beč je već 1996. godine reagovao osnivanjem mreže inostranih kancelarija radi povezivanja sa susednim prestonicama. Danas, trideset godina kasnije, ova mreža je prerasla u...

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Udomljavanje kućnih ljubimaca često prate nedoumice o zdravlju i prilagođavanju životinja, pokazalo je globalno istraživanje kompanije Mars, sprovedeno na 26.000 ispitanika u 14 zemalja. Iako 58% vlasnika nije udomilo svog trenutnog ljubimca, čak 28% želi to da učini...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This