U uslovima sve složenije svetske ekonomije, izvršni direktori kompanija u regionu fokusiraju se na operativnu izvrsnost i stabilnost poslovanja – podižući efikasnost, čuvajući profitne marže i gradeći otpornije lance snabdevanja, jedan je od zaključaka tradicionalne, godišnje Horváth CxO studije.
Istraživanje je sprovedeno sa više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, i u okviru koga je prvi put obuhvaćen veći broj kompanija iz Srbije.
Studija otkriva da se kompanije iz ove zemlje i čitavog CEE regiona suočavaju sa sličnim izazovima kao i njihovi globalni konkurenti.
Iz kompanija kažu da su glavni uzroci preispitivanja poslovnih strategija rastući trgovinski sukobi, pritisci inflacije i ekonomske krize, a kako bi smanjile izloženost nestabilnosti na najvećim tržištima, mnoge od njih sele proizvodnju i nabavku bliže regionalnim tržištima. Istovremeno, vraćaju se na ključne unutrašnje faktore: efikasnost, inovacije i na kupce. Dugoročne teme poput održivosti,za sada, padaju u drugi plan, navodi se u saopštenju Horváth-a.
-Kompanije u regionu CEE, kao i globalno, stavljaju poboljšanje troškovnih i profitnih struktura na prvo mesto, dok, usled sve izraženijeg nedostatka kvalifikovane radne snage, u CEE regiji dodatno naglašavaju ljudske resurse“, navodi Marija Boldor, partnerka u kompaniji Horváth.
Drugim rečima, menadžeri u Srbiji i okolnim zemljama podjednako prate opštu tendenciju smanjivanja troškova kao strategiju za očuvanje marži, ali imaju i dodatni izazov. Velika potražnja za kvalitetnim radnicima utiče da se još ozbiljnije pristupa upravljanju kadrovima – obukom ili zadržavanjem talenata, kako bi se osigurala stabilnost poslovanja.
Digitalna transformacija ostaje u središtu poslovne agende. Horváth studija otkriva da prelazak iz eksperimentalnih faza u konkretnu primenu napreduje brže nego ranije. Veštačka inteligencija se više ne posmatra samo IT alatom, već se primenjuje u finansijama, operacijama i prodaji, kako bi poboljšala efikasnost i korisničko iskustvo.
U praksi, to znači da kompanije sve više uvode AI i druge digitalne tehnologije u svakodnevni rad, dok istovremeno traže merljive poslovne koristi od tih investicija.
Kompanije u regionu još nisu započele masovno širenje aktivnosti spajanja i akvizicija. Horváth posebno ističe to što su akvizicije i dalje niskog prioriteta na listi planova. Menadžeri se više koncentrišu na jačanje postojećih poslovnih modela, nego na spajanja i preuzimanja, imajući u vidu geopolitičku i regulatornu neizvesnost.
U pogledu lanaca snabdevanja i geopolitike, lokalni poslovni lideri nastoje da umanje rizike.
Preusmeravanje nabavke ka bližim tržištima i diverzifikacija dobavljača ključni su koraci ka stvaranju otpornijih lanaca snabdevanja.
Na primer, prerađivačka industrija mora da vodi računa o spoljnom okruženju; usporavanje rasta u Nemačkoj (jednoj od najvećih destinacija izvoza CEE zemalja) i političke turbulencije u državama Evrope dodatno komplikuju planove. Što sve utiče na veće interesovanje za izgradnju lokalne industrijske baze i javna ulaganja u regionu, kako bi ekonomija bila manje zavisna od spoljnih šokova.
Uz sve pobrojane i realne izazove, kompanije i dalje imaju jaka očekivanja u pogledu rasta.
Prema anketi, većina firmi očekuje nastavak rasta prihoda u 2025. godini. Međutim, strategije vezane za radnu snagu se razlikuju. U uslužnom sektoru rast prihoda obično podrazumeva i zapošljavanje, dok proizvodne kompanije često računaju na veće performanse kroz automatizaciju i produktivnost umesto na proširenje radnih mesta.
Firme u CEE i Srbiji i dalje se bore sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, pa svako novo povećanje broja zaposlenih nosi dodatne izazove.
Studija ukazuje da očekivanja u vezi sa profitnim maržama nisu značajno promenjena. Uslužne firme veruju da će lakše pretvoriti rast prihoda u veću čistu dobit, nego industrijski proizvođači. S druge strane, deo proizvodnih kompanija upozorava da bi rast troškova, poput cena sirovina ili transporta, mogao da „pojede“ dobit, pa će morati dodatno da prilagođavaju i unapređuju svoje poslovne modele.
Uz kompleksno stanje na tržištu cele Evrope, kompanije u Srbiji i okruženju, suočene sa ubrzanim globalnim promenama, izabrale su pragmatičan pristup – vraćanje na osnovne teme poslovanja kako bi sačuvale konkurentnost i nastavile sa rastom. To podrazumeva oštriju kontrolu troškova, sveobuhvatnu digitalnu transformaciju i gradnju fleksibilnih lanaca snabdevanja. U uslovima nesigurnog privrednog okruženja, ovakav pristup mogao bi da pruži stabilnu podlogu za dugoročnu održivost kompanija.
Foto W.Rottman/Unsplash
0 komentara