Šta srpske firme koje posluju u EU moraju da znaju o CSDDD

Biznis u regionu

16.11.2024.

Sa širenjem globalnih zahtevi u cilju odgovornog poslovanja, kompanije širom sveta, tako i u Srbiji, suočavaju se sa potrebom usklađivanja sa novim međunarodnim standardima u pogledu zaštite ljudskih prava, životne sredine i korporativne odgovornosti. 

Jedan od ključnih regulatornih okvira koji oblikuju poslovanje na evropskom tržištu je Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), usvojena 2024. godine. 

Direktiva, kao i slični zakoni u Nemačkoj, poput Zakona o lancu snabdevanja (LkSG), uvodi obaveze za kompanije u segmentu implementacije standarda održivosti i dužne pažnje u sve faze svojih lanaca snabdevanja. 

Usmerena na povećanje korporativne odgovornosti, poštovanje ljudskih prava i zaštitu životne sredine, Direktiva o dužnoj pažnji nudi srpskim preduzećima šansu da postanu konkurentniji na međunarodnom tržištu. Implementacija standarda i principa ne znači samo usklađivanje sa zakonodavstvom, već i dugoročno poboljšanje poslovnih praksi koje vode ka održivom razvoju i jačanju pozicije na tržištu.

Projekat ,,Inicijativa za globalnu solidarnost“ koji finansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi GIZ, u okviru Nemačke razvojne saradnje, pomaže srpskim firmama da se prilagode novim zahtevima EU i globalnim standardima, navodi se u saopštenju.

-Srbija izvozi oko 18 milijardi evra u EU što je 60 procenata njenog ukupnog spoljnotrgovinskog prometa. Integracija u evropske lance snabdevanja je od suštinskog značaja za srpske kompanije. Podrška srpskim kompanijama u implementaciji Direktive predstavlja ključni aspekt naše pomoći srpskoj privredi, pružene kroz informisanje, savetovanje, obuku i povezivanje, kako bi im pomogli da se usklade sa zahtevima dužne pažnje”, izjavio je Peer Krumrey, savetnik za rad i socijalna pitanja iz Ambasade Nemačke u Beogradu.

Peer Krumrey, savetnik za rad i socijalna pitanja iz Ambasade Nemačke u Beogradu Foto GiZ/Miodrag Bogdanović

Za srpske firme koje posluju sa EU, usklađivanje sa CSDDD direktivom predstavlja izazov, ali i poslovnu priliku

Evropsko tržište sve više zahteva da dobavljači poštuju visoke standarde u pogledu ljudskih prava, ekološke odgovornosti i transparentnosti poslovanja. 

Kompanije koje ne uspeju da se usklade sa ovim zahtevima, mogu se suočiti sa problemima u poslovanju, uključujući gubitak ugovora ili smanjenje konkurentnosti na tržištu.

Direktiva obavezuje preduzeća da prepoznaju i minimiziraju rizike u vezi sa ljudskim pravima i zaštitom životne sredine u svim fazama svojih lanaca snabdevanja. 

U praksi, ovo znači da preduzeća moraju identifikovati potencijalne rizike, analizirati ih i preduzeti konkretne mere da ih minimiziraju. Takođe, usvajanje principa dužne pažnje može doprineti poboljšanju korporativnog imidža, povećanju poverenja kupaca i partnera, kao i smanjenju operativnih rizika. 

-Imali smo 27 država članica i 27 različitih propisa, i čini mi se da је postojala retka prilika kada je Evropska komisija morala da bude reaktivna pre nego proaktivna, odnosno kada je morala da ponudi ravnopravan tretman i da izbegne zabunu zbog različitih propisa u 27 država članica, objasnio je Matthieu Penot, ataše Delegacije EU u Srbiji.

Na osnovu donete Direktive, kompanije, njih oko 5.000 na nivou EU moraće da usvoje sisteme i mere za smanjenje rizika u celom lancu snabdevanja, a neke srpske kompanije kao dobavljači će biti uključene u ovaj proces,dodao je Penot.

Matthieu Penot, ataše Delegacije EU u Srbiji Foto GiZ/Miodrag Bogdanović

S obzirom na specifičnosti srpske privrede, preduzeća koja posluju sa EU suočavaju se sa izazovima u pogledu usklađivanja sa međunarodnim standardima. 

Za mnoge, posebno mala i srednja preduzeća, implementacija direktive može predstavljati izazov zbog nedostatka kapaciteta i resursa za prilagođavanje novim pravilima. Direktiva CSDDD ,takođe, predviđa podršku malim i srednjim preduzećima kroz različite mehanizme, uključujući subvencije i druge oblike pomoći od strane država članica EU i njihovih partnera.

Michaela Streibelt iz nemačkog Helpdeska za biznis i ljudska prava je istakla da će Direktiva imati uticaj na srpske kompanije u segmentu koji se odnosi na direktne strane investicije i da je važno da srpska preduzeća razumeju zahteve koji će im omogućiti da ostvare bolje pregovore sa kompanijama, odnosno partnerima u Evropskoj uniji.

Direktiva se odnosi na oko 5.000 kompanija u Evropi i na oko 800 kompanija iz neevropskog okruženja, dok će indirektno uticati na mnoge dobavljače. Države članice će imati dve godine da najpre implementiraju Direktivu u svoje nacionalne zakone, nakon čega će uslediti period od još dve godine kako bi se obavezale na njeno poštovanje. 

U početnoj fazi fokus primene je kod velikih evropskih kompanija koje imaju više od 5.000 zaposlenih i više od 2,5 milijardi evra prometa.

Kada je reč o neevropskim kompanijama, prva faza će se odnositi na one koje ostvaruju promet od 1,5 milijardi evra unutar EU. Sledeća faza će obuhvatiti kompanije izvan EU koje generišu promet od 900 miliona evra, dok će se ovaj korak odnositi i na evropska preduzeća sa prometom od 900 miliona evra i 3.000 zaposlenih. Plan je da se za pet godina Direktiva primenjuje i na sve ostale kompanije, izjavila je Greta Koch, savetnica za politiku i službenica za medije, Kancelarija poslanika Evropskog parlamenta Axela Voss.

Projekat Nemačke razvojne saradnje pruža srpskim preduzećima praktičnu podršku u implementaciji Direktive, promoviše ljudska prava i ekološku dužnu pažnju (HREDD) u lancima snabdevanja, koristeći međunarodne prakse koje su prilagođene specifičnostima srpskog tržišta. Jedan od ključnih ciljeva je da pomogne firmama u Srbiji da se usklade sa zahtevima Direktive, kako bi poboljšale konkurentnost na tržištu EU, a istovremeno osigurale održive poslovne prakse koje poštuju ljudska prava i životnu sredinu.

Projekat funkcioniše na globalnom i lokalnom nivou, pomažući preduzećima da implementiraju dokazane pristupe i da se usklade sa standardima dužne pažnje i održivosti.
Tako je u aprilu 2023. godine, u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije (PKS), Projekat Nemačke razvojne saradnje pokrenuo Centar za odgovorno poslovanje (RBH). Kao deo globalne RBH mreže, RBH Srbija pruža informacije, savetovanje, obuke i usluge umrežavanja, osmišljene da pomognu srpskim kompanijama u usklađivanju sa zakonima o dužnoj pažnji. U partnerstvu sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Projekat jača znanje i kapacitete srpskih sindikata kako bi mogli da koriste zakonodavstvo o dužnoj pažnji u svom radu i efikasno koriste mehanizme za rešavanje pritužbi.

Foto F.Prado/Unsplash

Povezani tekstovi

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Zaposleni i volonteri kompanije MOL Serbia nastavljaju i ove godine ekološku inicijativu „Vraćamo prirodu u grad“ , u okviru koje je krajem prošlog meseca organizovana sadnja 31 mladice na Zemunskom keju. Krajem prošle godine, u okviru iste inicijative, posađeno je 30...

Da li briga o životnoj sredini jača konkurentnost?

Da li briga o životnoj sredini jača konkurentnost?

Kompanija Mars objavila je izveštaj „Plan održivosti kroz generacije“ za 2024. godinu i istakla dalji napredak ka smanjenju ukupnog ugljeničnog otiska. U poređenju sa baznom 2015, kompanija je do kraja 2024. godine smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte...

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Nakon uspešne saradnje na zelenim investicijama kroz program Go Green, Erste Banka Srbija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su novi ugovor o kreditiranju. Ovim ugovorom obezbeđena je dodatna kreditna linija u iznosu do pet miliona evra, namenjena...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Progres koji bi inače trajao čitav vek, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji (AI), dogodiće se za samo pet godina, što će značajno uticati na to kako potrošači posmatraju brendove. Moramo biti spremni za ulazak u eru veštačke superiorne inteligencije u narednih tri do...

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu, koji se održava od 03. 07. do 06.07, u Bajinoj Bašti, Srbija biće prikazano 27 kratkih igranih filmova iz 16 zemalja u okviru takmičarskog programa. U četiri dana publika će imati priliku da vidi filmove iz: Srbije, Hrvatske, Severne Makedonije,...

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Otvoren je Sarajevo Photography Festival, najvažniji regionalni događaj posvećen fotografiji. Na više lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, publika će moći da vidi do 15.06. program koji posebno osvetljava aktuelne društvene i ekološke izazove kroz temu...

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

U toku su prijave za Helem Nejse Talent akademiju. Ovog leta organizuje se druga po redu letnje škole namenjene mladima iz kreativnih industrija. Akademija će biti održana od 02. do 09. 08. 2025. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina,  na više od 10 lokacija....

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Legendarni bend The Sisters of Mercy nastupa u Beogradu 24. 07. 2025. u Hangaru (Luka Beograd). Koncert kultne engleske grupe u glavnom gradu Srbije održava se posle pauze duže od decenije, kada su poslednji put svirali u glavnom gradu ove zemlje regiona. Bend već...

Share This