Šta srpske firme koje posluju u EU moraju da znaju o CSDDD

Biznis u regionu

16.11.2024.

Sa širenjem globalnih zahtevi u cilju odgovornog poslovanja, kompanije širom sveta, tako i u Srbiji, suočavaju se sa potrebom usklađivanja sa novim međunarodnim standardima u pogledu zaštite ljudskih prava, životne sredine i korporativne odgovornosti. 

Jedan od ključnih regulatornih okvira koji oblikuju poslovanje na evropskom tržištu je Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), usvojena 2024. godine. 

Direktiva, kao i slični zakoni u Nemačkoj, poput Zakona o lancu snabdevanja (LkSG), uvodi obaveze za kompanije u segmentu implementacije standarda održivosti i dužne pažnje u sve faze svojih lanaca snabdevanja. 

Usmerena na povećanje korporativne odgovornosti, poštovanje ljudskih prava i zaštitu životne sredine, Direktiva o dužnoj pažnji nudi srpskim preduzećima šansu da postanu konkurentniji na međunarodnom tržištu. Implementacija standarda i principa ne znači samo usklađivanje sa zakonodavstvom, već i dugoročno poboljšanje poslovnih praksi koje vode ka održivom razvoju i jačanju pozicije na tržištu.

Projekat ,,Inicijativa za globalnu solidarnost“ koji finansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi GIZ, u okviru Nemačke razvojne saradnje, pomaže srpskim firmama da se prilagode novim zahtevima EU i globalnim standardima, navodi se u saopštenju.

-Srbija izvozi oko 18 milijardi evra u EU što je 60 procenata njenog ukupnog spoljnotrgovinskog prometa. Integracija u evropske lance snabdevanja je od suštinskog značaja za srpske kompanije. Podrška srpskim kompanijama u implementaciji Direktive predstavlja ključni aspekt naše pomoći srpskoj privredi, pružene kroz informisanje, savetovanje, obuku i povezivanje, kako bi im pomogli da se usklade sa zahtevima dužne pažnje”, izjavio je Peer Krumrey, savetnik za rad i socijalna pitanja iz Ambasade Nemačke u Beogradu.

Peer Krumrey, savetnik za rad i socijalna pitanja iz Ambasade Nemačke u Beogradu Foto GiZ/Miodrag Bogdanović

Za srpske firme koje posluju sa EU, usklađivanje sa CSDDD direktivom predstavlja izazov, ali i poslovnu priliku

Evropsko tržište sve više zahteva da dobavljači poštuju visoke standarde u pogledu ljudskih prava, ekološke odgovornosti i transparentnosti poslovanja. 

Kompanije koje ne uspeju da se usklade sa ovim zahtevima, mogu se suočiti sa problemima u poslovanju, uključujući gubitak ugovora ili smanjenje konkurentnosti na tržištu.

Direktiva obavezuje preduzeća da prepoznaju i minimiziraju rizike u vezi sa ljudskim pravima i zaštitom životne sredine u svim fazama svojih lanaca snabdevanja. 

U praksi, ovo znači da preduzeća moraju identifikovati potencijalne rizike, analizirati ih i preduzeti konkretne mere da ih minimiziraju. Takođe, usvajanje principa dužne pažnje može doprineti poboljšanju korporativnog imidža, povećanju poverenja kupaca i partnera, kao i smanjenju operativnih rizika. 

-Imali smo 27 država članica i 27 različitih propisa, i čini mi se da је postojala retka prilika kada je Evropska komisija morala da bude reaktivna pre nego proaktivna, odnosno kada je morala da ponudi ravnopravan tretman i da izbegne zabunu zbog različitih propisa u 27 država članica, objasnio je Matthieu Penot, ataše Delegacije EU u Srbiji.

Na osnovu donete Direktive, kompanije, njih oko 5.000 na nivou EU moraće da usvoje sisteme i mere za smanjenje rizika u celom lancu snabdevanja, a neke srpske kompanije kao dobavljači će biti uključene u ovaj proces,dodao je Penot.

Matthieu Penot, ataše Delegacije EU u Srbiji Foto GiZ/Miodrag Bogdanović

S obzirom na specifičnosti srpske privrede, preduzeća koja posluju sa EU suočavaju se sa izazovima u pogledu usklađivanja sa međunarodnim standardima. 

Za mnoge, posebno mala i srednja preduzeća, implementacija direktive može predstavljati izazov zbog nedostatka kapaciteta i resursa za prilagođavanje novim pravilima. Direktiva CSDDD ,takođe, predviđa podršku malim i srednjim preduzećima kroz različite mehanizme, uključujući subvencije i druge oblike pomoći od strane država članica EU i njihovih partnera.

Michaela Streibelt iz nemačkog Helpdeska za biznis i ljudska prava je istakla da će Direktiva imati uticaj na srpske kompanije u segmentu koji se odnosi na direktne strane investicije i da je važno da srpska preduzeća razumeju zahteve koji će im omogućiti da ostvare bolje pregovore sa kompanijama, odnosno partnerima u Evropskoj uniji.

Direktiva se odnosi na oko 5.000 kompanija u Evropi i na oko 800 kompanija iz neevropskog okruženja, dok će indirektno uticati na mnoge dobavljače. Države članice će imati dve godine da najpre implementiraju Direktivu u svoje nacionalne zakone, nakon čega će uslediti period od još dve godine kako bi se obavezale na njeno poštovanje. 

U početnoj fazi fokus primene je kod velikih evropskih kompanija koje imaju više od 5.000 zaposlenih i više od 2,5 milijardi evra prometa.

Kada je reč o neevropskim kompanijama, prva faza će se odnositi na one koje ostvaruju promet od 1,5 milijardi evra unutar EU. Sledeća faza će obuhvatiti kompanije izvan EU koje generišu promet od 900 miliona evra, dok će se ovaj korak odnositi i na evropska preduzeća sa prometom od 900 miliona evra i 3.000 zaposlenih. Plan je da se za pet godina Direktiva primenjuje i na sve ostale kompanije, izjavila je Greta Koch, savetnica za politiku i službenica za medije, Kancelarija poslanika Evropskog parlamenta Axela Voss.

Projekat Nemačke razvojne saradnje pruža srpskim preduzećima praktičnu podršku u implementaciji Direktive, promoviše ljudska prava i ekološku dužnu pažnju (HREDD) u lancima snabdevanja, koristeći međunarodne prakse koje su prilagođene specifičnostima srpskog tržišta. Jedan od ključnih ciljeva je da pomogne firmama u Srbiji da se usklade sa zahtevima Direktive, kako bi poboljšale konkurentnost na tržištu EU, a istovremeno osigurale održive poslovne prakse koje poštuju ljudska prava i životnu sredinu.

Projekat funkcioniše na globalnom i lokalnom nivou, pomažući preduzećima da implementiraju dokazane pristupe i da se usklade sa standardima dužne pažnje i održivosti.
Tako je u aprilu 2023. godine, u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije (PKS), Projekat Nemačke razvojne saradnje pokrenuo Centar za odgovorno poslovanje (RBH). Kao deo globalne RBH mreže, RBH Srbija pruža informacije, savetovanje, obuke i usluge umrežavanja, osmišljene da pomognu srpskim kompanijama u usklađivanju sa zakonima o dužnoj pažnji. U partnerstvu sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Projekat jača znanje i kapacitete srpskih sindikata kako bi mogli da koriste zakonodavstvo o dužnoj pažnji u svom radu i efikasno koriste mehanizme za rešavanje pritužbi.

Foto F.Prado/Unsplash

Povezani tekstovi

Šta sve donosi A1 Ultra 5G mreža

Šta sve donosi A1 Ultra 5G mreža

A1 Srbija lansirao je A1 Ultra 5G mrežu, obezbeđujući korisnicima od prvog dana znatno brži i pouzdaniji mobilni internet. Na područjima koja su već pokrivena, a koja obuhvataju većinu urbanih zona u Srbiji, korisnici već sada mogu da iskuse i do osam puta veće brzine...

Kada će tržište regiona imati nivo frontier organizacija?

Kada će tržište regiona imati nivo frontier organizacija?

-Srbija se sve snažnije pozicionira kao regionalni lider u oblasti veštačke inteligencije i digitalnih inovacija i Microsoft je ponosan što je partner na tom putu. Development Center, koji zapošljava više od 800 stručnjaka, i nedavno otvoreni Microsoft Garage Serbia...

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Najbolje Kampanje sa svrhom 2025. (svi dobitnici)

Proglašeni su pobednici jubilarne 5. po redu manifestacije Kampanje sa svrhom 2025. Najbolje društveno odgovorne kampanje u Srbiji proglašene su u tri kategorije: Gender, Eco i Social, a prvi put je u okviru Festivala uručen Zlatni grand prix. Festival je...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Gde su mala i srednja preduzeća u budžetu za 2026?

Gde su mala i srednja preduzeća u budžetu za 2026?

Detaljna analiza Predloga budžeta Republike Srbije za 2026. godinu, uz ocenu da postoje ozbiljni strukturni problemi koji ugrožavaju istinski i održivi razvoj zemlje – od nedostatka transparentnosti i neusklađenih investicija, preko zaobilaženja već slabih...

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Nagrada u Dohi za glumicu iz Srbije

Srpska glumica Milica Janevski, poznata po brojnim ulogama na filmu, televiziji i u pozorištu (film „Otac“, serija „Deca zla“ i dr.), osvojila je nagradu za najbolju glumačku interpretaciju na upravo završenom inauguralnom Filmskom festivalu u Dohi (Katar), za ulogu u...

Novi filmski festival u Beogradu

Novi filmski festival u Beogradu

Beograd Film Festival (Belgrade Film Festival) biće održan od 30.01. do 06.02.2026. godine. Posebna najava predstojećeg festivala je projekcija novog filma čuvenog italijanskog reditelja Paola Sorentina –„La Grazia“. Publika će imati priliku da premijerno pogleda film...

Građani u BiH na Crni petak kupovali za sve pare

Građani u BiH na Crni petak kupovali za sve pare

Prema podacima koje je objavila Porezna uprave FBiH, na Crni petak, trgovci u Federaciji BiH ostvarili su 263.796.382,88 maraka prometa, piše portal Akta.ba To je više u odnosu na prošlu 2024. godinu, kada su tokom rada poslednjeg petka u 11mesecu,...

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

Kako je izgledala Afrika pre 60 godina

U Muzeju afričke umetnosti u Beogradu otvorena je izložba „Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“. Postavka prikazuje putovanje ekspedicije iz 1962. godine kroz zemlje istočne Afrike, u trenutku velikih društvenih i političkih promena....

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Zeleni bioskop u Evropskoj nedelji smanjenja otpada

Evropska nedelja smanjenja otpada je počela 22.11. i traje do 30.11. To je ujedno idealna priliku za mlade u Srbiji da razmisle o svom ekološkom otisku i preduzmu konkretne korake. EU Youth Cinema: Green Deal (EUYC:GD) je jedinstven obrazovni program zasnovan na filmu...

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

80 filmova u osam selekcija na 31. FAF-u

-Takmičarski program je godinama definisan tako da predstavlja mlađe autore i autore manje poznate srpskoj publici, a ne isključivo debitantske filmove. Reč je o stvaraocima za koje selektori festivala veruju da će u budućnosti biti vodeći glasovi savremene...

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

Premijere srpskih filmova na 31. FAF-u

U okviru Glavnog i Takmičarskog programa 31. Festivala autorskog filma koji se održava u Beogradu od 21.11 do 28.11, donosi pažljivo birani program i ostvarenja autora iz Srbije. Autori i autorke iz ove zemlje regiona poslednjih godina sve snažnije osvajaju svetske...

Share This