Više od decenije privrednici u Srbiji se zalažu da se reši problem velikog broja neporeskih nameta među kojima često ima skrivenih poreza koji se samo zovu taksama ili naknadama. Sličnu muku imaju i privrednici u regionu.
O načinim kako se susedne države bore sa izazovom govorilo se na okruglom stolu u okviru mreže CORE Partnerstvo čiji je cilj razmena iskustava i dobrih praksi zemalja Zapadnog Balkana. Istaknuto je da je jedno od rešenja formiranje jedinstvene javne baze neporeskih dažbina koje plaćaju privreda i građani, saopštava NALED ,koji se kako se navodi, već godinama kroz svoju Sivu knjigu zalaže za rešavanje ovog problema.
Primera radi u Republici Srpskoj (BiH) registar neporeskih nameta poatoji duže od pet godina.
– Uspostavili smo 2019. bazu koja sadrži sve neporeske namete koji se naplaćuju građanima i privredi. Posebno je važno da istaknemo da se kod nas ne mogu naplaćivati nameti koji se ne nalaze u registru, odnosno naš sistem ima konstitutivno dejstvo. Osim samog popisa neporeskih nameta, cilj nam je bio da ih učinimo transparentnim, a da nakon toga krenemo i u reformu, ukidanje, i promenu visine nameta. Imamo i Koordinaciono telo za analizu opravdanosti parafiskalnih naknada koje radi redovne ocene opravdanosti svakog pojedinačnog davanja iz baze – kaže Dalibor Tomaš, savetnik premijera Republike Srpske i dodaje da je pre uspostavljanja sistema bilo 610 nameta, a da je uspostavljanjem sistema ukinuto 19 neporeskih davanja.
Jelena Bojović, programska direktorka NALED-a smatraa da je dobro da se i Srbija ugleda na ovaj primer. Ona je podsetila da je pre nekoliko godina, zajedno sa KPMG-om, a uz podršku USAID-a, popisano više od 1.200 nameta samo na republičkom nivou, u više od 500 zakona i podzakonskih akata.
-Među njima su najbrojnije takse koje čine čak tri četvrtine ukupnog broja, iako donose samo 25 procenata ukupno naplaćenih neporeskih prihoda. S druge strane, analiza lokalnih administrativnih taksi na uzorku od 15 lokalnih samouprava pokazuje da je prosečan broj administrativnih taksi na lokalu oko 70, a da naplaćeni prihodi po ovom osnovu čine oko 0,2 procenta ukupno naplaćenih prihoda, ističe Bojović.
Preporuka NALED-a je da se propiše obavezan elektronski obračun i naplata svih neporeskih dažbina preko portala eUprava ili portala ePlati. Na taj način će se uspostaviti ažurni popis svih neporeskih nameta republičkih, lokalnih I pokrajinskih organa, javnih preduzeća, lokalnih javnih preduzeća, javnih agencija, itd. sa odgovarajućim iznosima.
Time će neporeski nameti biti transparentni, moći ćemo da ih plaćamo elektronski, bez dostavljanja dokaza o uplati, a država će imati bolji uvid u naplaćene takse i naknade – objašnjava Bojović.
Učesnici okruglog stola bili su i predstavnici iz Crne Gore, koja takođe ima bazu nameta koja je napravljena projektno na inicijativu međunarodnih institucija. Njihov registar sadrži podatke o 1.800 državnih i lokalnih neporeskih dažbina koji su dostupni na crnogorskom i engleskom jeziku. Ono što je glavna manjkavost crnogorskog sistema jeste što ne postoji obaveznost unosa neporeskih nameta u registar, jer nije zakonski propisan. Podsetimo, CORE partnerstvo predstavlja platformu za dijalog i razmenu najboljih reformskih rešenja za održivi razvoj regiona. Partnerstvo okuplja više od 20 institucionalnih partnera sa teritorije Zapadnog Balkana i Hrvatske. Podršku za svoj rad ima od Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ u okviru Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga.
Foto P.Perkins/Unsplash
0 komentara