U auto industriji humanoidni roboti već rade

Biznis u regionu

12.08.2024.

Humanoidni roboti koji dizajnom podsećaju na ljude trebalo bi da uskoro da budu “inventar” u proizvodnim halama industrijskih kompanija. Serijska proizvodnja ovakvih mašina očekuje se već tokom 2025. godine, neki su od zaključaka analize tržišta „Humanoidni roboti u operacijama“, koju je izradila konsultantska kuća Horváth. 

Zahvaljujući ubrzanom tehnološkom napretku očekuje se da će do 2030. godine humanoidni roboti biti toliko napredni da će u proizvodnji, koja je sve više suočena s problemom nedostatka radnika, pomagati u rešavanju ovog sve akutnijeg problema.

Do sada su se u industriji uglavnom koristili zglobni roboti na poslovnima zavarivanja, lakiranja i montaže. 

Kolaborativni roboti (eng. coboti) su se koristili, između ostalog, za kontrolu kvaliteta proizvoda. Humanoidni roboti se u sklopu pilot projekta već koriste u automobilskoj industriji, a predviđa se da će njihovo unapređenje ići u smeru brzine kretanja, fleksibilnosti i finijih motoričkih veština, koje oponašaju ljudske.

-Naša analiza pokazala je da u skoroj budućnosti humanoidni roboti imaju potencijal da preuzmu više od 50 odsto primarno ručno obavljanih zadataka u proizvodnom okruženju. Njihovom implementacijom u proizvodnji, industrije bi mogle da premoste kontinuiran problem nedostatka radnika za fizički teške poslove koji se ponavljaju. Iako početno zahteva značajne investicije, očekuje se da će ovakav pristup doprineti povećanju produktivnosti, smanjenju troškova i podsticanju inovativnosti radnog okruženja“, objasnila je Maria Boldor iz konsultantske kuće Horváth.

Iako su u toku tek pilot projekti, brojne industrije vide potencijal u korišćenju humanoidnih robota, ali i počinju da razmatraju mogućnost implementacije u različitim strategijama. 

Očekuje se da će razvojem tehnologije raspon zadataka koje će roboti moći da obavljaju biti sve veći, čime bi dugoročno i povrat ulaganja trebalo da bude značajniji.

U ovom trenutku troškovi nabavke i integracije humanoidnih robota su znatno viši od troškova drugih industrijskih robota,ali kada krene serijska proizvodnja, očekuje se značajno smanjenje.

Foto Unsplash/S.Kadula

Povezani tekstovi

Novi proizvodi od Dr.Oetker-a za ukusan početak dana

Novi proizvodi od Dr.Oetker-a za ukusan početak dana

Kompanija Dr. Oetker Srbija predstavila je nove proizvode koji odgovaraju potrebama savremenih potrošača - High Protein ovsenu kašu malina i kupina i Palentu Brzo i Lako sa ajvarom. Predstavljanje noviteta održano je u godini kada kompanija Dr. Oetker obeležava 135...

Otvoren JUSDA strateški distributivni centar u Zrenjaninu

Otvoren JUSDA strateški distributivni centar u Zrenjaninu

Kompanija JUSDA Europe, deo multinacionalne kompanije Hon Hai Technology Group (Foxconn), zvanično je otvorila savremeni distributivni centar u Zrenjaninu, potvrđujući strateški značaj Srbije kao važnog logističkog i distributivnog čvorišta za tržišta Centralne i...

Mali koraci do uspešnog digitalnog poslovanja

Mali koraci do uspešnog digitalnog poslovanja

Prelazak na digitalno poslovanje, za male firme, često  počinje nesigurno – otvaranjem naloga na društvenim mrežama i ulaganjem u osnovnu promociju. Ali za održiv rast potreban je jasan i planski pristup. Zato je Rakuten Viber pripremio spisak aktivnosti, koje...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Tragači iz Potere i Bosch o bezbednosti u saobraćaju

Tragači iz Potere i Bosch o bezbednosti u saobraćaju

Govoreći o svetlu i  koliko je jasna vidljivost na vozilu zaista presudna  za bezbednost svih učesnika u saobraćaju, kompanija Bosch i njena divizija ⁠Mobility Aftermarket, upriličila  je događaj za predstavnike medija, influensere i partnere, kako bi...

Specijalna ponuda ProCredit banke za  poljoprivrednike

Specijalna ponuda ProCredit banke za poljoprivrednike

ProCredit banka i ove godine učestvuje na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, potvrđujući svoju dugogodišnju posvećenost razvoju domaće poljoprivrede. U godini kada obeležava 25 godina uspešnog poslovanja u Srbiji i sa učešćem od skoro 30% u ukupnim...

Festival SOLA od 29.05. u Beogradu

Festival SOLA od 29.05. u Beogradu

Šesti Međunarodni festival savremene solo igre „Festival SOLA 2026“ biće održan od 29. do 31.05. u Beogradu i okupiće umetnike iz Austrije, Belgije, Grčke, Slovenije i Srbije. U središtu festivala nalazi se solo forma – umetnički čin u kom jedan izvođač na sceni...

Beč u bojama Eurosonga

Beč u bojama Eurosonga

U glavnom gradu Austrije, pod motom „United by Music“ počinje 70. Pesma Evrovizije (Eurovosion Song Contest). Atmosfera velikog događaja oseća se širom grada, od biciklističkih staza i tramvaja do mostova na Dunavskom kanalu, koji noću svetle u bojama Evrovizije. Na...

Izložba Andreja Bjelića u Kragujevcu

Izložba Andreja Bjelića u Kragujevcu

U Aleksić galeriji savremene umetnosti u Kragujevcu u toku je izložba Andreja Bjelića, pod nazivom „Skoro letenje“, koja će biti pred publikom sve do 19.05. 2026. godine. Bjelić je ovom izložbom predstavio novu seriju koju čini 15 radova, koji nose njegov...

Svi programi za 18. Molijerove dane u Srbiji besplatni

Svi programi za 18. Molijerove dane u Srbiji besplatni

Francuski institut u Srbiji najavljuje 18. izdanje festivala “Molijerovi dani” od 11.-26.05. koji svakog proleća, u gradovima Srbije, nudi prostore susreta sa savremenim frankofonim književnim stvaraocima i njihovim prevodiocima, izdavačima, čitaocima. Program počinje...

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

13. po redu VIBE Festival 2026 u Kragujevcu

VIBE Festivala, po trinaesti put, biće održan od 23.07. do 25.07. u Kragujevcu, Srbija. Prostor festivala je autentičan industrijski kompleks Knežev arsenal u četvrtom po veličini gradu ove zemlje regiona. Publika će moći da prati program na više muzičkih bina, uz...

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Ko je bio Pavle Ugrinov i šta je pisao u dnevnicima

Promocija trećeg i završnog toma dnevnika Pavla Ugrinova „Nulta egzistencija: Dnevnik 1990–2006“, u izdanju izdavačke kuće Agora, održana je u Biblioteci grada Beograda.  O knjizi su govorili Nenad Šaponja, urednik izdanja, književna kritičarka Slađana Ilić i...

Share This