Zeleno finansiranje poraslo 100 puta za 10 godina

Biznis u regionu

19.03.2023.

Zeleno finansiranje, ulaganje u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije radi pozitivnog uticaja na čovekovu okolinu sve je značajnija tema i u Srbiji, pre svega, zbog prednosti koje donosi: primera radi, investicije koje se finansiraju zelenim kreditima doprinose štednji energije i smanjenju troškova od najmanje 20 odsto. https://sveonovcu.rs/zeleno-finansiranje-stostruki-rast-u-poslednjoj-deceniji/

Globalno zeleno finansiranje, usmereno na ekološki prihvatljive projekte širom sveta, poraslo je više od 100 puta u protekloj deceniji, pokazala je nova studija TheCityUK and BNP Paribas. 

Vrednost zelenih obveznica u 2021. u svetu 511,5 milijardi dolara 

Ukupna vrednost zelenih hartija od vrednosti i zajmova namenjenih zelenim projektima sa 5,2 milijarde dolara u 2012. godini skočila je na 540,6 milijardi dolara u 2021. godini. Zelene obveznice su činile 93,1 odsto ukupnog zelenog finansiranja na globalnom nivou u tom periodu: 2021. godine vrednost globalno izdatih zelenih obveznica bila je 511,5 milijardi dolara (u poređenju sa 2,3 milijarde dolara u 2012. godini). Ovaj skok je, smatra se, rezultat sve većeg pritiska vlada na korporacije da obuzdaju emisije ugljen-dioksida i da zajedno postignu klimatske ciljeve.

-Vlade mnogih zemalja su sačinile progrme i potpisale ugovore o zajedničkim aktivnostima na zaštiti životne sredine, i rade na politikama kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, u pogledu uvođenja ekoloških nadoknada, programa trgovine emisijama, i slično“, kaže za ediciju „Moć održivog poslovanja“ Mladenka Balaban, profesorka na Beogradskoj bankarskoj akademiji.  

Doprinos održivoj zelenoj ekonomiji

„Adekvatno finansiranje globalnog zelenog razvoja podrazumeva efikasan nacionalni i međunarodni monitoring koji će determinisati kvalitet razvoja. Zeleno finansiranje se odnosi na investiranje u projekte koji direktno doprinose održivoj zelenoj ekonomiji i održivom rastu, kako bi se ublažile klimatske promene“. Zelene finansije su, kaže, povezane sa zelenom trgovinom, transportom i infrastrukturom i pod uticajem su svih kretanja u rastu zelene ekonomije. 

Zelene obveznice – i imidž i profit

Zelenim obveznicama finansiraju se projekti uvođenja i korišćenja obnovljivih izvora energije. „Novac dobijen njihovim izdavanjem trebalo bi da bude utrošen na projekte zaštite životne sredine, kao i na umanjenje posledica zagađenja na globalnom nivou. Ove hartije od vrednosti, kojima se već uveliko trguje, ne donose samo prestiž i pozitivan imidž investitorima, već i značajan profit“, ističe Balaban.

Prvu zelenu obveznicu izdala je Svetska banka 2008. godine, kao odgovor na tada već rastuću potražnju. Od tada je tržište značajno poraslo, te danas zelene obveznice izdaje više od 50 država, a među njima prednjače SAD.

Prema podacima Climate Bonds Initiative (asocijacija za prikupljanje klimatskih ili zelenih obveznica za suzbijanje daljeg narušavanja klimatskih faktora i smanjenje klimatskih promena), novac prikupljen uz pomoć zelenih obveznica najčešće se koristi za finansiranje projekata iz sektora obnovljive energije. 

Srbija dobitnik nagrade Sovereign Green Market Pioneer

Pomake u ovoj oblasti beleži i Srbija, koja je dobitnik nagrade „Pionir u oblasti zelenog finansiranja u kategoriji država za 2021. godinu“ (Sovereign Green Market Pioneer in 2021) koju dodeljuje oganizacija Climate Bond Iniative. Takođe, Srbija je u septembru 2021. godine prvi put emitovala zelenu evroobveznicu, u iznosu od jedne milijarde evra.

U Srbiji bi, prema rečima Mladenke Balaban, trebalo obezbediti razvoj tržišta kapitala i stvoriti povoljnije tržišne uslove za izdavanje zelenih obveznica, ali i municipalnih obveznica i onih sa nižim cenama, kako bi i fizička lica mogla na ovaj način da se uključe u zelenu ekonomiju i zaštitu životne sredine. „Jedan od načina za razvoj zelene ekonomije je i da se na portalima država postavljaju informacije o privlačnosti investiranja u zelene poslove, što omogućava povezivanje međunarodnih investitora sa lokalnim privrednicima“, kaže naša sagovornica.

Da je cilj zelenog finansiranja uspostavljanje održivog razvoja planete – tako što bi se kroz pametne investicije smanjio negativan uticaj na okolinu – već je dobro poznato. 

Ipak, zeleno finansiranje ima pozitivan uticaj koji nije samo globalan: prema rečima Srđana Šuputa, profesora na Ekonomskom fakultetu Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, investicije koje se finansiraju zelenim kreditima u većini slučajeva imaju kvantitativno merljiv uticaj – štednju energije i troškova od najmanje 20 odsto. „Drugo, stopa kašnjenja kod zelenih kredita je manja u odnosu na stopu kašnjenja celokupnog kreditnog portfolija“, kaže Šuput, dodajući da je to još jedan od razloga zašto je dobro popularizovati zeleno finansiranje.

Mreža za ozelenjavanje finansijskog sistema

Jedan od najvažnijih pokreta u vezi sa Zelenim finansijama je Mreža za ozelenjavanje finansijskog sistema (NGFS – Network for Greening the Financial System). Svrha ove mreže jeste da pomogne u jačanju globalnog odgovora neophodnog za ispunjenje ciljeva uspostavljenih Pariskim sporazumom kroz adekvatniju ulogu finansijskog sistema u upravljanju rizicima i mobilisanju kapitala za zelene i niskougljenične investicije, čime se doprinosi ekološki održivom razvoju.

Trenutno ima 95 članova i 15 posmatrača, a članstvo čine sve vodeće centralne banke razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, kao i ključne supervizorske institucije na globalnom nivou (među kojima su Banka za međunarodna poravnanja – BIS, Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD, Evropska investiciona banka – EIB, Međunarodni monetarni fond – IMF, Svetska banka – WB, Međunarodna finansijska korporacija – IFC i brojne razvojne banke).

Narodna banka Srbije je postala članica NGFS u julu 2020. godine. „Narodna banka Srbije već poslednjih nekoliko godina deo deviznih rezervi ulaže u visokokvalitetne, sigurne i likvidne „zelene obveznice”, čime na najtransparentniji način podržava zalaganja za zaštitu životne sredine”, kaže se u saopštenju ove institucije.

Globalni značaj zaštite životne sredine

Važnu prekretnicu u podizanju svesti o značaju životne sredine predstavljala je Konferencija Ujedinjenih nacija o čovekovoj sredini održana na inicijativu Švedske u Stokholmu 1972. godine. Dvadeset godina kasnije, 1992. godine, na Samitu o Zemlji u Rio de Žaneiru, grupa vizionarskih lidera uvidela je da bi transformacija privatnih finansija bila ključna za postizanje održivog razvoja, i to je označilo početak Finansijske inicijative Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP FI). To je bila prva organizacija koja je angažovala finansijski sektor na temu održivosti i promovisala Principe za odgovorno ulaganje. Finansijska inicijativa UNEP-a obuhvata veliku mreža banaka, osiguravača i investitora koji zajedno preduzimaju korake za transformaciju finansijskih institucija, na putu ka globalnom finansijskom sistemu koji podržava održivi razvoj.

Snježana Davidović za ediciju „Moć održivog poslovanja“

 Foto Pixabay

Povezani tekstovi

Sve o Svetskom prvenstvu i na Viberu

Sve o Svetskom prvenstvu i na Viberu

Viber je lansirao novu opciju pod nazivom „Viber Semafor” koja omogućava praćenje fudbalskih rezultata u realnom vremenu tokom predstojećeg leta. Ova funkcionalnost je besplatna i dostupna svim korisnicima u Srbiji u periodu od 06. 06.do 19. 07. 2026.godine. Nova...

Zbog bebinog ojeda Anđelka Arsić pokrenula Vunko

Zbog bebinog ojeda Anđelka Arsić pokrenula Vunko

Mlada farmaceutkinja Anđelka Arsić pobednica je Akademije preduzetništva, koja je svoju uspešnu biznis ideju razvila iz ličnog iskustva. Sa ciljem da pomogne mladima da razviju svoje poslovne ideje u održive biznise, Asocijacija za afirmaciju kulture (ASK) organizuje...

IWG otvara nove poslovne centre u Nišu i Beogradu

IWG otvara nove poslovne centre u Nišu i Beogradu

International Workplace Group (IWG) otvara novi, moderan prostor za hibridni rad u Beogradu. Nakon nedavnog otvaranja, HQ IRIN Business Centera u Nišu, vodeći svetski pružalac fleksibilnih radnih prostora (vlasnik brendova Spaces i Regus) nastavlja da širi svoju mrežu...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Evropska banka podiže kamate

Evropska banka podiže kamate

Evropska centralna banka (ECB) povećaće tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena kako bi spustila inflaciju na ciljanih 2%. Glavni razlog za ovaj potez je rat na Bliskom istoku koji stvara velike pritiske na cene energenata, hranu i usluge. Od 17. 06.2026. godine...

Za koliko poskupljuju vozne karte u Srbiji?

Za koliko poskupljuju vozne karte u Srbiji?

Kako je objavljeno na sajtu Srbijavoza, unutrašnji železnički saobraćaj od 15.07. poskupljuje u ovoj zemlji regiona. Cene voznih karata u domaćem saobraćaju biće blago korigovane u proseku za 10%, što će pomoći da se održi stabilan i siguran prevoz, navode u ovom...

Beograd od 10.06. domaćin nadrealističke izložbe

Beograd od 10.06. domaćin nadrealističke izložbe

Po prvi put u Srbiji, izložba „Nadrealizam na papiru: Oko u divljem stanju“, predstavlja izuzetan izbor radova na papiru povezanih sa nadrealizmom i njegovim razvojem tokom 20. Veka. Otvorenje je 10. 06. u 19 časova u Francuskom institutu u Beogradu. Izložba prati...

03.06. Počinje prvi Ekata festival u Krnjevu

03.06. Počinje prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival počinje 03.06. u Krnjevu. Autentičan prostor, koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim brutalizmom, do 07.06., biće mesto susreta umetnika, muzičara, glumaca i...

Share This