Uspeh biogasnih elektrana ne zavisi od tehnologije, već od njihove integracije u širi proizvodni lanac, pokazuje najnovije istraživanje energetsko-tehnološke grupe Warmico. Biogas ostvaruje svoju punu ekonomsku i ekološku vrednost tek kada prestane da funkcionie kao zasebna elektrana i postane ključni deo sistema koji povezuje poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetiku.
Analizom je dokazano da biogasna tehnologija rešava nekoliko velikih izazova istovremeno. Ona uspešno dekarbonizuje poljoprivredu i komunalni sektor tako što stajnjak, organski otpad i otpadne vode pretvara iz ekološkog troška u dragoceno gorivo. Preduzećima ovaj sistem donosi potpunu energetsku autonomiju, jer ono što je nekada predstavljalo izdatak za zbrinjavanje otpada i struju, sada pokriva sopstvenu potrošnju, dok se višak energije prodaje. Dodatno, stvara se sinergija sa osnovnom delatnošću jer se nusproizvodi ne propadaju. Toplota iz proizvodnje koristi se za grejanje procesa, dok se prerađeni ostatak vraća na njive kao visokokvalitetno đubrivo koje značajno podiže prinose. Postojeća postrojenja u Srbiji na ovaj način već uspešno prerađuju više od 900.000 tona otpada godišnje.
Uprkos velikom potencijalu, sektor se suočava sa ozbiljnim problemima, a analiza izdvaja tri najčešća uzroka propasti projekata. Prvi i najopasniji je odvojenost proizvodnje od stabilnog izvora sirovine, jer su postrojenja koja kupuju supstrat na otvorenom tržištu potpuno nezaštićena od skokova cena. Druga greška je stvaranje energetskih plantaža, gde se kukuruz i pšenica namenjeni ishrani namenski seju samo radi proizvodnje struje. Treći uzrok je hronični nedostatak iskustva i upravljačkih kompetencija za vođenje ovako složenih tehnoloških sistema.
Analiza je pokazala da je tržištima potreban integrisan pristup koji se sastoji iz tri segmenta prema kompaniji Warmico, to su kapital, tehnologija i upravljačka kompetencija.
-Za tridesetak godina video sam mnogo novca bez kompetencije i mnogo kompetencije bez novca. Nijedno nije zaradilo ni cent. Zato smatramo da je potrebno ponuditi sve tri stvari odjednom: kapital, tehnologiju i ljude koji znaju da ih vode, kaže Mit Gusev, predsednik Upravnog odbora grupe Warmico.
Što se tiče zemalja u regionu, Hrvatska danas služi kao primer neuspeha, jer je više od 70 odsto kapaciteta van pogona. Nasuprot tome, Mađarska je sa kapacitetom od blizu 100 megavata postala regionalni lider. Njihov uspeh leži u tome što su najveći kompleksi direktno vezani za industriju i trajne, stabilne izvore sirovina.
-Srbija danas stoji na raskršću između mađarskog i hrvatskog scenarija. Kojim putem će krenuti Srbija ne određuju ni tehnologije, niti tarife, nego od poslovne odluke ko formira ceo lanac i za njega odgovara sopstvenim kapitalom, zaključuje Gusev. Prema analizi, u 05.2026. godine u Srbiji je radilo 45 biogasnih postrojenja ukupne snage oko 44 megavata, dok je još 55 bilo u fazi izgradnje. Trenutno se koristi tek oko deset odsto raspoloživog poljoprivrednog potencijala. Prema procenama kompanije Warmico, uz punu iskorišćenost resursa, Srbija bi mogla da proizvodi oko tri milijarde kilovat-časova godišnje, što je količina električne energije dovoljna za snabdevanje približno pola miliona domaćinstava.
Na slici; Mit Gusev, predsednik UO Grupe / Foto Warmico














0 komentara