Da li je solarna energija isplativa za domaćinstva?

Biznis u regionu

30.09.2025.

U vremenu kada sve češće govorimo o poskupljenjima energije, klimatskim promenama i potrazi za održivijim načinima života, sve više domaćinstava u Srbiji razmatra postavljanje solarnih panela.

Ova tehnologija nije više rezervisana za pionire energetske efikasnosti. Naprotiv, postaje jedno od rešenja za one koji žele dugoročnu uštedu i energetsku nezavisnost.

Ali, da li je solarna energija zaista isplativa? 

Da li se ulaganje isplati kroz uštede na računima, kako funkcioniše sistem u Srbiji i koje su mogućnosti finansiranja? I konačno, kako banka može da pomogne da se ovakav poduhvat realizuje?

Prema važećim propisima, građani Srbije mogu da postanu kupci-proizvođači (takozvani prosumeri – građani koji istovremeno proizvode i koriste struju), što znači da proizvode električnu energiju putem solarnih panela, koriste je za sopstvene potrebe, a višak energije šalju nazad u mrežu. Taj višak se ne prodaje, već se „čuva“ u sistemu i koristi kasnije, kada je potrošnja veća od proizvodnje – recimo noću, tokom zime ili oblačnih dana. 

Sve to je moguće zahvaljujući dvosmernim brojilima i unapređenom regulatornom okviru.

Važna olakšica je da za većinu porodičnih kuća nije potrebna građevinska dozvola za postavljanje solarnih panela, što značajno pojednostavljuje proceduru i smanjuje troškove. Potrebno je, naravno, da objekat bude legalan i da se poštuju tehnički uslovi koje propisuje operator distributivne mreže.

Cena kompletnog sistema (paneli, invertor, konstrukcija, montaža) za domaćinstva srednje potrošnje obično se kreće između 800.000 i 1.200.000 dinara, u zavisnosti od snage i kvaliteta opreme. 

Ipak, zahvaljujući državnim i lokalnim subvencijama, moguće je dobiti povraćaj do 50% ukupne investicije, najčešće do maksimalnih 420.000 dinara po domaćinstvu.

U praksi, to znači da će sistem koji bi bez pomoći koštao oko milion dinara, posle subvencije stajati upola manje – oko 580.000 dinara. Ako ušteda na računu za struju iznosi 5.000-6.000 dinara mesečno, investicija se isplati u roku od 5-6 godina. A nakon toga, domaćinstvo svake godine nastavlja da štedi, gotovo bez dodatnih troškova.

Osim finansijske koristi, solarna energija ima važan ekološki doprinos. Za razliku od struje koja se u velikoj meri proizvodi iz uglja, solari ne emituju ugljen-dioksid, ne zagađuju vodu ni vazduh i ne troše iscrpljive resurse. Solarni sistem snage 5 kW može u proseku godišnje da proizvede između 4.500 i 6.500 kWh električne energije, čime sprečava emisiju između 3,5 i 6,5 tona ugljen-dioksida. 

To je kao da svake godine posadite stotinak stabala u svom dvorištu. Solarna energija je obnovljiv, tih i čist izvor energije, koji ne opterećuje okolinu i ne ostavlja štetne tragove za buduće generacije. U eri klimatske krize, ovakva rešenja nisu samo pametna, već i moralno odgovorna.

Solarni paneli jesu dugoročna ušteda, ali zahtevaju početnu investiciju. Erste Banka pomaže finansiranje postavljanje solarnih panele kroz kreditnu, ali i savetodavnu podršku.

Kao institucija posvećena finansijskom zdravlju i održivom razvoju, Erste Banka prepoznaje važnost podrške zelenim projektima i energetskoj efikasnosti. 

U skladu sa svojom ESG strategijom, Banka već godinama finansira inicijative koje doprinose borbi protiv klimatskih promena i podržava klijente u donošenju odgovornih finansijskih odluka. Osim edukacije i finansijskog savetovanja, kroz razne modele kreditiranja Erste Banka može olakšati ulaganje u obnovljive izvore energije, uključujući solarne sisteme za domaćinstva.

Povezani tekstovi

AikBank digitalizovala otvaranje računa

AikBank digitalizovala otvaranje računa

AikBank je od ovog meseca uvela potpuno online otvaranje računa, čime građani željeni paket otvaraju bez potrebe odlaska u filijale. Proces otvaranje računa je jednostavno i brzo za 15 minuta sa računara ili mobilnog telefona. Potrebno je da klijenti na sajtu banke...

Od 10.04. puna primena EES prilikom ulaska u EU

Od 10.04. puna primena EES prilikom ulaska u EU

Nakon delimične primene EES , koja je počela prošle jeseni, za putnike iz 59 zemalja, među kojima je i Srbija, od 10. 04.počinje potpuna primena mera prilikom ulaska u EU. Sistem ulaska i izlaska ( Entry-Exit System) EES, odnosi se na sve državljane zemalja van EU...

Kompanija Aman kupila DIS

Kompanija Aman kupila DIS

Kako prenose svi srpski mediji, vest dana je prodaja 100 posto udela kompanije PTP DIS d.o.o. iz Krnjeva, kompaniji Aman doo iz Beograda. Kompanija Aman doo, od prve prodavnice u Zemunu, posluje punih tridesetpet godina na srpskom tržištu i za to vreme preuzela je niz...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Ekata Estate je autentičan prostor koji se nalazi u mestu Krnjevo, nadomak Smederevske Palanke. To je  multifunkcionalni kompleks koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim...

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Jedan od najstarijih sajmova u regionu Sajam poljoprivrede u Novom Sadu ove godine biće otvoren 16.05. Vodeća manifestacija iz oblasti agrobiznisa, 93. po redu Međunarodni poljoprivredni sajam, biće otvoren šest dana , zatvaranje je predviđeno 21.05. Kako su navikli...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

„Mačji krik“ po poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića

Film „Mačji krik“ rediteljke Sanje Živković, nastalog prema poslednjem scenariju Gorana Paskaljevića, nakon specijalne projekcije održane 26. 02. u Dvorani Kulturnog centra Beograda, na repertoaru je narednih nedelju dana. Osim Beograda, „Mačji krik“ će biti prikazan...

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Film “Mileva Ajnštajn” 27.02. na DOK-u

Beogradska premijera igrano-dokumentarnog filma „Mileva Ajnštajn“ rediteljke Andrijane Stojković biće održana u petak, 27.02, u 19 časova u mts Dvorani, u okviru osmog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma - DOK #8. Film prati život Mileve Marić,...

Share This