IKEA je bila startup na biciklu pre 80 godina

Biznis u regionu

29.07.2023.

Kompanija IKEA osnovana je 28. jula 1943. godine u malom gradu Älmhult u provinciji Småland, Švedska. Osnivač Ingvar Kamprad je u tom trenutku imao 17 godina. 

U početku IKEA se bavila prodajom preko pošte, a dostavu je radio sam Ingvar, na biciklu. 

Naziva IKEA je akronim od Ingvar Kamprad iz Elmtaryda (porodične farme) i Agunnaryda (lokalne parohije).  

Pet godina kasnije – 1948 nameštaj postaje deo IKEA asortimana.

Ingvar Kamprad u brošuri objašnjava kako IKEA uspeva da zadrži tako pristupačne cene “pristupačne cene – moguće su zahvaljujući velikom prometu, direktnoj isporuci iz fabrike i veoma niskim režijskim troškovima.”   

Prvi IKEA katalog izlazi 1950. godine.  

Prva IKEA prodavnica u gradu Älmhult, u Švedskoj otvara se 1958. godine; danas je tu IKEA muzej.  

U okviru prodavnice IKEA Älmhult deceniju kansije 1960. otvara se prvi IKEA restoran.   

1995 godine prva PS kolekcija je lansirana na Internacionalnom sajmu nameštaja u Milanu. Linija nameštaja nazvana Demokratski dizajn razvijena je primenom trodimenzionalnog pristupa koji podrazumeva funkcionalnost, kvalitet i pristupačnost. Kasnije, koncept demokratskog dizajna uključio je i održivost.  

IKEA se  2018. obavezuje da će do 2030. godine postati cirkularna kompanija.  

Iste godine osnivač Ingvar Kamprad umire u 91. godini.

Brend je danas prisutan na 62 tržišta, u 460 IKEA prodavnica, 700 miliona fizičkih kupaca i 2,6 milijardi onlajn poseta.

Zabeležio je više od 20 miliona preuzimanja aplikacije u fiskalnoj 2022. godini. Tim zaposlenih je 231.000 širom sveta.

Foto Ikea

Povezani tekstovi

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Loša poslovna komunikacija može dovesti do nepotrebnog trošenja marketinškog budžeta i narušavanja odnosa sa kupcima. Kako bi pomogao biznisima da izbegnu najčešće greške, Rakuten Viber izdvaja pet saveta za uspešniju komunikaciju sa kupcima....

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This