Mogući pad inflacije ne smanjuje cene finansijskih proizvoda

Biznis u regionu

26.06.2024.

Prema rang listi objavljenoj u najnovijoj godišnjoj ediciji Finansije TOP, izdanje ekonomskog mesečnika Biznis i finansije, Raiffeisen banka je bila najprofitabilnija banka u Srbiji u 2023, sa ostvarenom dobiti od 21,4 milijarde dinara.

Dunav osiguranje je šamipion liste osiguravača, sa premijom koja je u istom periodu premašila 40 milijardi dinara. Predstavnici finansijskog sektora predviđaju da će se inflacija u Srbiji verovatno obuzdati u skorije vreme, ali da nije realno očekivati smanjenje bilo kojih potrošačkih cena, uključujući i cene finansijskih proizvoda.

Sektor banaka

Raiffesen banka je bila najprofitabilnija banka u Srbiji u 2023. godini, sa ostvarenom dobiti od 21,4 milijarde dinara. 

Ovakav rezultat je, međutim, delimično posledica jednokratnih efekata nakon što je Raiffeisen banka preuzela Credi Agricole banku, pokazuje rang lista objavljena u godišnjoj ediciji Finansije TOP 2023/24, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.

Banca Intesa je na drugom mestu sa dobiti od 21 milijarde dinara, a na trećem je UniCredit banka sa zaradom od 18,5 milijardi dinara. 

OTP banka je uknjižila 16,7 milijardi dinara dobiti i zauzima četvrtu poziciju, dok je peta NLB Komercijalna banka koja je ostvarila krajnji rezultat od 15,1 milijarde dinara.

Na rang listi mesečnika Biznis i finansije najveća banka po aktivi sa udelom od 15,6% i dalje je Banca Intesa, a slede OTP banka (13,9 %), AIK banka (13,1%), Raiffesien banka (11,2%) i UniCredit banka (10,7%).

Zlatno doba 

Prema podacima u junskoj, godišnjoj ediciji mesečnika Biznis i finansije, neto dobit banaka u 2023. dostigla je 122,2 milijarde dinara, nakon što je većina igrača na tržištu ostvarila rekordni krajnji rezultat u svojoj isto- riji, a prosečan prinos na kapital bankarskog sektora iznosio je oko 15%. Glavni razlog za prošlogodišnje povećanje zarade bio je neto prihod od kamata koji je uvećan za 52%, na 227,6 milijardi dinara.

Pored naglog rasta kamata na kredite i skromne cene depozita, solidan doprinos krajnjem rezultatu sa 77,3 milijarde dinara dali su i neto prihodi po osnovu naknada i provizija, koji su uvećani za 11% u odnosu na 2022. godinu.

Banke su u prvom tromesečju 2024. ostvarile dobit od 43,3 milijarde dinara, što je povećanje od 29% u odnosu na prethodnu godinu, ali je teško očekivati da će se ovakav tempo rasta nastaviti do kraja godine, ocenjuje se u ediciji Finansije TOP. Neto prihodi od kamata, usled skupljih izvora finansiranja (rast kamata na depozite), porasli su za „svega“ 28%, na 62,4 milijarde dinara, dok je neto prihod od naknada i provizija ubrzao 17%, na 20 milijardi dinara.

Zapadne banke profitabilnije ovde nego kod kuće 

Banke iz Zapadne Evrope koje posluju u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), uključujući i Srbiju, ostvaruju veći prinos na kapital u poređenju sa zapadnoevropskim tržištem i zahvaljujući tome povećavaju profitabilnost i matičnim bankama.

Uprkos sporijoj kreditnoj aktivnosti, profitabilnost podružnica zapadnoevropskih banaka u CIE dostigla je rekordan nivo u 2023. godini, a najveći potencijal za dalji rast bankarskog sektora imaju Rumunija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija.

Istovremeno, očekuje se dalja konsolidacija bankarskog tržišta u regionu, koja je trenutno najizraženija u Mađarskoj, Rumuniji i Srbiji, navodi se u ediciji Finansije TOP.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje predvodi rast premije

Prošle godine, Dunav osiguranje je bilo prvo na tržištu sa premijom nešto većom od 40 milijardi dinara, odnosno tržišnim učešćem od 26%. Drugo je Generali Osiguranje Srbija sa premijom od blizu 29 milijar- di dinara i 18,7% tržišnog učešća, dok je na trećem mestu Wiener Städtische osiguranje sa premijom od 17,4 milijardi dinara i 11,3% tržišnog učešća. Sledi DDOR Novi Sad koji je prikupio 16,9 milijardi dinara premije i ima udeo na tržištu od 10,9%, a na petoj poziciji je Triglav osiguranje sa 11,3 milijarde dinara premije i 7,3% tržišnog učešća, pokazuje rang lista ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.

Osiguravajuća društva u Srbiji su 2023. ostvarila ukupnu premiju od 155,25 milijardi dinara, za 22 milijarde više nego 2022. godine. Na ovakav rezultat najviše je uticao rast cene obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, gde je premija za godinu dana porasla sa 38,9 milijardi dinara na 46,2 milijarde, a zatim dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje je ostvarilo premiju od 14,58 milijardi dinara, za 4,68 milijardi više nego 2022. godine. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je i najbržerastuće osiguranje sa rastom od 47%.

U prošloj godini likvidirano je više od 700 miliona evra šteta, a najveći deo, više od 520 miliona, odnosio se na neživotna osiguranja. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je, osim po rastu premije, prošle godine predvodilo i po rastu šteta, koji je iznosio čak 57%, navodi se u ediciji Finansije TOP.

Lizing rastao , inflacija usporila oporovak fondova 

Vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji 2023. iznosila je 773 miliona evra, što predstavlja godišnji rast od 10,6%. Pozitivan trend je nastavljen i u prva tri meseca tekuće godine, sa vrednošću novozaključenih ugovora koja je bila veća za 20% u poređenju sa istim periodom prošle go- dine. Putnička vozila su najzastupljenija, sa udelom od 47% u ukupnom finansiranju prvog tromesečja. Najbrojniji korisnici finansijskog lizinga u 2023. godini bila su preduzeća u delatnosti saobraćaja i infor- misanja, koja su na ovaj način uložila u privredu Srbije 205,5 miliona evra.

Neto imovina penzionih fondova iznosila je 53,8 milijardi dinara na kraju četvrtog tromesečja 2023, što je nominalni godišnji rast od 11,5%, ali je visoka inflacija rast svela na realnih 3,9%. U imovini dobrovoljnih penzionih fondova najveći udeo od 70,1% imale su državne obveznice, 17,8% činila su oročena i sredstva na kastodi računima banaka, 10,8% je uloženo u akcije kompanija sa berze, a 0,9% u investicione jedinice otvorenih investicionih fondova. Potraživanja su činila 0,4% u ukupnoj imovini dobrovoljnih penzionih fondova.

Neto imovina investicionih fondova u 2023. iznosila je približno 104 milijarde dinara i bila je veća za 66% u odnosu na 2022. godinu, dok je broj novih članova povećan za oko 40%. Svi fondovi su u 2023. godini ostvarili prinose u rasponu od 2,49% do 21,16%. Međutim, zbog visoke godišnje inflacije koja je lane iznosila 12,1%, samo četiri fonda su uspela da sačuvaju novac svojih ulagača, jer su imali prinos veći od inflacije.

Foto detalj Naslovna strana

Povezani tekstovi

Coca Cola i Bambi smanjili emisiju CO2

Coca Cola i Bambi smanjili emisiju CO2

Kompanije Coca-Cola HBC Srbija i Bambi predstavile su Izveštaj o održivom poslovanju, sumirajući 2024. godinu u kojoj su stabilnost, agilnost i strateška partnerstva bili ključni za dalji, održivi rast obeju kompanija i dodatnu posvećenost u stvaranju pozitivnog...

Šta donose Zeleni i Plavi koridor carinama u SEE regionu

Šta donose Zeleni i Plavi koridor carinama u SEE regionu

Lideri carinskih uprava sa Zapadnog Balkana i država članica EU sastali su se u Tirani, Albanija na Drugoj visokoj konferenciji generalnih direktora carinskih uprava, pod nazivom „Carinsko partnerstvo za povezanu Evropu“.  Konferenciju su zvanično otvorili...

Zida se i na Velikoj plaži u Ulcinju

Zida se i na Velikoj plaži u Ulcinju

Postavljen je kamen temeljac za budući Porta Rai Beachfront Hotel & Residences na Velikoj Plaži u Ulcinju. Investicija je zajednički poduhvat međunarodnih kompanija Karisma Hotels & Resorts i Dobrov & Family Group, naveodi se u saopštenju. Ukupni ekonomski...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Šta piše u novom broju Finansije top

Šta piše u novom broju Finansije top

Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni ali trajniji uticaj na...

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu, koji se održava od 03. 07. do 06.07, u Bajinoj Bašti, Srbija biće prikazano 27 kratkih igranih filmova iz 16 zemalja u okviru takmičarskog programa. U četiri dana publika će imati priliku da vidi filmove iz: Srbije, Hrvatske, Severne Makedonije,...

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Otvoren je Sarajevo Photography Festival, najvažniji regionalni događaj posvećen fotografiji. Na više lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, publika će moći da vidi do 15.06. program koji posebno osvetljava aktuelne društvene i ekološke izazove kroz temu...

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

U toku su prijave za Helem Nejse Talent akademiju. Ovog leta organizuje se druga po redu letnje škole namenjene mladima iz kreativnih industrija. Akademija će biti održana od 02. do 09. 08. 2025. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina,  na više od 10 lokacija....

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Legendarni bend The Sisters of Mercy nastupa u Beogradu 24. 07. 2025. u Hangaru (Luka Beograd). Koncert kultne engleske grupe u glavnom gradu Srbije održava se posle pauze duže od decenije, kada su poslednji put svirali u glavnom gradu ove zemlje regiona. Bend već...

Izložba „Hvatač snova“ o Aleksandru Zografu

Izložba „Hvatač snova“ o Aleksandru Zografu

Izložba „Hvatač snova“, posvećena strip autoru Aleksandru Zografu, jednom od najznačajnijih predstavnika alternativne i strip scene regiona i šire, otvara se 06.06. u Beogradu. Kustos izložbe je Stevan Vuković, a publika će postavku moći da poseti u istorijskom zdanju...

Share This