Rast ekonomija regiona za 10 odsto

Biznis u regionu

10.10.2023.

Ekonomije regiona su od pandemije korona virusa, odnosno u protekle tri godine, ekonomski porasle za oko 10 odsto dok je u EU rast iznosio oko tri odsto, rečeno je na otvaranju međunarodne konferencije CORE days u Kotoru, gde je predstavljen prvi regionalni indeks o uslovima za održivi ekonomski razvoj.

Indeksom su obuhvaćene Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Severna Makedonija, i Srbija koje zajedno čine tržište od gotovo 20 miliona stanovnika i ukupnim BDP-om od skoro 200 milijardi evra. 

U izveštaju se navodi da je za brži ekonomski rast neophodno unaprediti poslovno okruženje u celoj regiji.

Na otvaranju skupa govorio je Jakov Milatović, predsednik Crne Gore koji je naglasio da se zalaže i promoviše dobrosusedske odnose. 

– Želim da revitalizujem i normalizujem odnose sa Srbijom, to smo delimično već uspeli da uradimo. Dokaz za to je i moja poseta Beogradu. Nama je Srbija najveće turističko trziste. Prošle godine je bila i najveći strani investitor, a mi nemamo ambasadora i direktan platni promet. Umesto da politika bude zamajac, ona je skoro pa opstruirala odnose. To nije moja politika, politika opstrukcija. Želim da se to promeni. Ne treba zaboraviti da je priča o Evropskoj uniji počela kao regionalne integracije, to treba da bude i naš put. Ovu poruku sam preneo i na sastanku u Zagrebu, poručio je Milatović.

Rezultati prvog regionalnog indeksa pokazuju da je Hrvatska najbolje rangirana u regionu, kao članica EU koja ima relativno povoljno poslovno okruženje, i to sa posebno visokim rezultatom u oblastima kao štu su makroekonomska stabilnost i vladavina prava. Srbija sledi na drugom mestu sa odličnim rezultatima u eFiskalizaciji i elektronskim sistemom za izdavanje građevinskih dozvola.

Potom se ističe Crna Gora sa poreskom reformom i ukidanjem doprinosa za zadravstvo što je imalo pozitivne efekte na rast privrede i naplatu budžetskih prihoda. Albanija je na četvrtom mestu sa više od 1.000 digitalizovanih usluga za oko 2,8 miliona korisnika. Severna Makedonija je rangirana peta sa pozitivnim pomacima u pogledu kvaliteta regulative, a na začelju tabele su Kosovo* i Bosna i Hercegovina. 

Nikolas Markijer, regionalni menadžer IFC-a za zapadni Balkan poručio je da  promovisanje regionalne integracije i podsticanje održivog društveno-ekonomskog razvoja leži u srži njihove misije na Zapadnom Balkanu.-Posvećeni smo rastu privatnog sektora na tržištima u razvoju, sa fokusom na usmeravanje finansijskih sredstava ka ekološki prihvatljivim i održivim inicijativama, uzimajući u obzir i njihove društvene i upravljačke ishode, dodao je Markijer.

Otvaranje CORE days konferencije bila je i prilika da Niš, Paraćin, Stanari i Srbac dobiju certifikat o povoljnom poslovnom okruženju (BFC SEE) i tako se pridruže mreži od 44 lokalne samoprave iz regiona koje su certifikovane u poslednjem ciklusu.

– Nova, IV edicija BFC standarda, objavljena ove godine, pažnju posvećuje digitalizaciji, održivom i socijalno odgovornom razvoju, zaštiti životne sredine, podsticanju inovacija i EU integracijama na lokalnom nivou. Više od 60 gradova iz regiona prijavilo se za sticanje ovog prestižnog pečata kvaliteta i ulazak u novu regionalnu utakmicu, uz razmenu i primenu reformskih rešenja koja čine suštinski put regiona ka EU integracijama, rekla je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a i podsetila da se program u regionu uspešno sprovodi od 2012. godine.

Foto NALED

Povezani tekstovi

Prvi u regionu: Crna Gora uvela menstrualno odsustvo

Prvi u regionu: Crna Gora uvela menstrualno odsustvo

Menstruacija je u region i dalje pod velom predrasuda iako je reč o prirodnom biološkom procesu koji pogađa polovinu svetskog stanovništva. Čak i u modernom dobu, ova tema na našem podneblju je skrajnuta, u sferi stida i prećutkivanja. Još uvek ukorenjeni tabu ne samo...

Titova vila Galeb u Igalu ponovo otvorena za posetioce

Titova vila Galeb u Igalu ponovo otvorena za posetioce

Titova vila “Galeb” u Igalu, Crna Gora, ponovo će biti otvorena za posetioce od danas. Obilazak će biti organizovan ponedeljkom, sredom i petkom od 18 h. Ulaznice se kupuju na kapiji. Cena za odrasele je 10 evra, deca od 12 do 18 godina plaćaju 5 evra, dok je za mlađe...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This