Gotovo svaki drugi građanin Srbije – 49 procenata spremno je da prijavi svog poslodavca zbog zapošljavanja na crno. To je značajan pomak u odnosu na period od pre pet godina, kada bi isto uradila tek trećina radnika.
Najčešći razlog za neprijavljivanje je strah od gubitka posla, podaci su istraživanja stavova građana o sivoj ekonomiji rađenog za potrebe Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje, zajedničkog projekta GIZ-a i kompanija Mastercard i Visa, sprovedeno pod okriljem programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.
Veću odlučnost protiv sive zone građani iskazuju u ulozi kupaca.
Veća spremnost da se prijavi siva ekonomija
Iako 90 procenata ističe da redovno dobija fiskalni račun pri kupovini, gotovo polovina nema problem da ga sam zatraži. Trećina, 31 procenata bi prijavilo prodavca zbog neizdavanja fiskalnog računa, što je bolji učinak u poređenju sa istraživanjem iz 2017, kada se za ovu opciju opredelila tek petina ispitanika.
Utisak gotovo polovine građana je da se obim sive ekonomije smanjio u odnosu na prethodnu godinu.
Stanovnici Srbije, skoro 50 procenata smatra da je ova štetna pojava najzastupljenija u sektoru građevinarstva (49%), zatim u trgovini na malo (34%), ugostiteljstvu (23%), zanatstvu i advokaturi.
Trećina kaže da siva ekonomija ne utiče na njihov život
Dušan Vujović, predsednik Naučnog veća NALED-a istakao je da ohrabruju pozitivni trendovi i da je za suzbijanje sive ekonomije najvažnije otkriti je na samom početku, pre nego udje u ekonomske tokove.
Čak 72% građana smatra da siva ekonomija nije opravdana, a najčešće je prepoznaju kao rad na crno i utaju poreza.
S druge strane, zabrinjava podatak da trećina anketiranih veruje da siva ekonomija suštinski ne utiče na njihov život, a gotovo 20 procenata priznaje da celu ili deo plate prima na ruke.
Bolji način bez keša
– Slogan Nacionalne inicijative je Bolji način. Smatramo da su prednosti bezgotovinskih plaćanja naspram keša očigledne – efikasnost, pouzdanost i praktičnost. Jedan od ciljeva projekta je povećanje prihvatne infrastrukture i zato je osmišljen POS Program, za koji će moći da se prijave preduzetnici i MSP koja žele da instaliraju POS terminal, oni koji žele da prodaju proizvode preko interneta za šta će dobiti softversko rešenje, kao i državne i lokalne institucije, pojasnio je Zlatko Milikić, tim lider projekta isped GIZ-a u Srbiji i pozvao sve zainteresovane da posete sajt https://boljinacin.rs/ gde je u toku pretprijava za POS program.
Ne koriste svi bezgotovinsko plaćanje
Kako je pokazalo istraživanje, svaki drugi građanin koristi neki vid bezgotovinskih plaćanja. Dominantnu ulogu i dalje imaju kartice (73%), dok su najmanje zastupljena instant plaćanja (14%). Bezgotovinski najčešće plaćaju tehniku, nameštaj i kućne aparate, a trećina njih bi želela da se ova opcija uvede i u frizerskim i kozmetičkim salonima, četvrtina u javnim ustanovama i petina u malim lokalnim prodavnicama.
Oni koji plaćaju bezgotovinski navode da je ključni razlog to što ne moraju da nose gotovinu sa sobom, lakše im je i brže da plate bezgotovinski i zato što je manji rizik od krađe ili gubitka novca. One koje koriste gotovinu, popusti u prodavnicima ili poreske olakšice bi motivisale da plaćaju bezgotovinski.
Foto Naled
0 komentara