Šta sve nudi prvi srpski i regionalni Biodistrikt Kolubara

Biznis u regionu

19.06.2025.

Nedoumica šta da radi sa orezanim granama sa stabala šljive podstakla je Pavla Đorđevića da se oproba u perma modelu uzgoja povrća.

Na gazdinstvu Organela, u zaseoku Gornja Bukovica, nadomak Valjeva, koje je ovaj Beograđanin 2017. godine oživeo sa kolegama sa Poljoprivrednog fakulteta, organski način uzgoja povrća i voća je svakodnevica.

Lepota i izazov poljoprivredne proizvodnje bez hemije, na nekada zapuštenom imanju koje je sada jedno od epicentara Biodistrikta Kolubara, kako kaže Pavle jeste u stalnom istraživanju. – Uspeli smo, na primer, da dobijemo ukrasne tikvice samo na travi. Trenutno eksperimentišemo sa ovčijom vunom, zemljom i senom u perma gredicama.

Pavle Đorđević,vlasnik gazdinstva Organela

Ovo je odličan model jer iziskuje manje rada. Nema okopavanja, manje je korova , a plodovi su kvalitetni i mogu da se sade jedno pored drugog. Mi smo tako posadili kupus i mirođiju. Kada ih oberemo odmah spremamo za sadnju drugo povrće, opisuje proces Pavle Đorđević koji je asfalt zamenio zelenilom i šumom u centralnoj Srbiji.

Organsko povrće iz Perma modela

Ušteda, pre svega, vremena koje ovom organskom uzgajivaču, kako sam kaže, najviše nedostaje – znači mnogo. Umesto da provodi sate pleveći baštu može da provede više vremena u razvozu i isporuci plodova kupcima ili NURDOR-u. Udruženju roditelja dece obolele od raka Organela godinama donira zdrave namirnice za spremanje obroka. Takođe, učestvuje na radionicama kao koordinator Biodistrikta Kolubara .

Sve ovo mogli su da čuju novinari srpskih medija, profesori univerziteta- agronomi, predstavnici državnih institucija prilikom obilaska Biodistrikta Kolubara koji je prvi ne samo u Srbiji već u ovom delu Evrope.

Kako kaže Ivana Simić, generalna sekretarka organizacije Serbia Organika biodistrikti su višestruko koristan koncept, jer predstavljaju inovativni alata ne samo za razvoj organske proizvodnje već podstiču razvoj drugih delatnosti u jednoj regiji. Biodstrikti utiču na transformaciju prehrambenih sistema, kroz efikasno korišćenje svih prirodnih resursa, uz znatno manji uticaj na životnu sredinu. – Nije slučajno što je prvi biodistrikt u Srbiji organizovan u Kolubarskom kraju koji karakteriše ne samo plodna zemlja i vredni ljudi već i bogata istorija i tradicija, kaže Ivana Simić.

Poljoprivredno gazdinstvo Sretenović je sertifikovalo organsku proizvodnju 2018. godine. Tomislav Sretenović se takođe iz grada vratio na dedovinu i danas gaji organske žitarice na šest hektara.

Tomislav Sretenović,sertifikovan organski proizvođač od 2018. godine

Brašno melje na vodenici iz 1818. godine, sa dva kamena koju je njegov predak kupio od Turaka i čija se tapija čuva kao porodično blago.

Kao gotov organski proizvod u ponudi imaju 12 vrsta brašna od različitih vrsta organskog kukuruza ili ječma i ovsa. Osim za prodajeu brašno koriste za pripremu jela u svom etno ugostiteljskom objektu.

Poseta organskim proizvođačima organizovana je u okviru projekta ,,Od zrna do održivosti – prehrambeni sistemi za sve‘’ čiji je cilj unapređenje četiri cilja održivog razvoja u Srbiji. Pre obilaska domaćinstava gosti su posetili i Istraživačku stanicu Petnicu, Narodni muzej Valjevo i Muselimov konak.

Kroz projekat očekuje se doprinos napretku Srbije u transformaciji prehrambenih sistema, kroz jačanje multisektorske saradnje i institucionalnih kapaciteta, kao i kroz lokalizaciju globalnog modela biodistrikta.https://biznisuregionu.com/srbija-dobila-prvi-biodistrikt-u-italiji-vise-od-20/

Lokalizacija biodistrikta se sprovodi u saradnji sa Nacionalnim udruženjem za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika.

Biodistrikt-podsticaj više delatnosti u jednoj regiji

Projekat ,,Od zrna do održivosti – prehrambeni sistemi za sve’’ je jednogodišnja inicijativa koju finansira Zajednički SDG fond (Fond za Ciljeve održivog razvoja), uz podršku Evropske unije i vlada Belgije, Danske, Nemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Monaka, Holandije, Norveške, Poljske, Portugala, Republike Koreje, Saudijske Arabije, Španije, Švedske i Švajcarske. Ovu inicijativu u Srbiji vodi Kancelarija stalnog koordinatora UN, a sprovodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), zajedno sa Programom UN za životnu sredinu (UNEP) i Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz podršku Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i drugim nacionalnim partnerima.

Aleksandra Mirković

Foto FAO/Sanja Knežević, A. Mirković

Povezani tekstovi

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

AikBank dobila međunarodnu potvrdu stabilnosti poslovanja

Dobijanjem prve kreditne ocene od agencije S&P Global Ratings, AikBank je stekla međunarodnu potvrdu stabilnog poslovanja, uspešne strateške vizije i snažnog poverenja svojih klijenata i partnera. U izveštaju agencije S&P ističe se da AikBank kroz organski...

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Greške u komunikaciji koje biznise mogu skupo koštati

Loša poslovna komunikacija može dovesti do nepotrebnog trošenja marketinškog budžeta i narušavanja odnosa sa kupcima. Kako bi pomogao biznisima da izbegnu najčešće greške, Rakuten Viber izdvaja pet saveta za uspešniju komunikaciju sa kupcima....

Yettel objavio Izveštaj o održivom poslovanju za 2025. godinu

Yettel objavio Izveštaj o održivom poslovanju za 2025. godinu

Kompanija Yettel objavila je Izveštaj o održivom poslovanju za 2025. godinu, koji predstavlja rezultate u oblastima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. Kvalitet i pouzdanost mreže važan su deo odgovornog poslovanja Yettela. U...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This