Prema istraživanju “Dekompozicije nejednakosti prema izvorima dohotka: Što nam govore anketni podaci korigirani uz pomoć poreznih podataka” trojice autora Instituta za javne financije: Slavka Bezeredi, Nora Mustaća i Ivice Urbana Hrvatska je ima izraženiju nejednakost dohotka u odnosu na druge zemlje članice EU, pišu hrvatski mediji.
U istraživanju su anketni podaci dopunjeni poreskim podacima i izvršena je analiza doprinosa različitih izvora dohodaka ukupnoj nejednakosti, piše Jutarnji list.
Najvažniji izvor dohotka u ovoj zemlji regiona jesu plate, slede penzije pa dohodak od samostalnog rada.
Dohodak od imovine i kapitala koji se obrađuje u anketi je u Hrvatskoj izuzetno nizak, kao na primer u Mađarskoj i Estoniji. Prema EUROMOD-u (Model poreznih olakšica za cijelu EU) autori u istraživanju navode da je činio tek 1,5 posto ukupnog dohotka.
Korekcijom podataka povećan je na osam posto, pa je Hrvatska peta po na listi zemalja EU s najvišim udelom ove vrste prihoda, nakon Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske. Što utiče kada se koriste korigirani podaci umjesto izvornih da se pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećava za 15 posto.
Dohodak od kapitala odnosi se na isplaćene dividende i udjele u dobiti, 85 posto. U manjem dijelu odnosi se na kapitalne dohotke, poput kamata na štednju. Radi se o godišnjem iznosu od oko 1,6 milijardi eura, što čini oko četiri posto ukupnog bruto dohotka.
Karakteristika dohotka od kapitala u Hrvatskoj je visoka “koncentriranost”. Samo oko 10.000 građana s najvišim ukupnim dohotkom prima više od 50 posto ukupnog dohotka od kapitala. Za oko 1.000 građana s najvišim dohotkom upravo je dohodak od kapitala glavni izvor primanja, važniji od plate i ostalih izvora konstatuje se u tekstu Jutarnjeg lista.
Foto A. Hamilton/Unsplash
0 komentara