Alijansa za cirkularna pakovanja: uvesti depozitni sistem za sve materijale 

Biznis u regionu

10.10.2023.

Uvođenje depozitnog sistema za sve materijale: plastiku, metal, kartonsku višeslojnu ambalažu i staklo u kombinaciji sa postojećim sistemom produžene odgovornosti proizvođača (EPR), jedini je način da se postignu ciljevi na koje se Srbija obavezala EU (do 2030. godine), jednoglasno su poručili iz Alijanse za cirkularna pakovanja.

Alijansu čine kompanije Alpla, Srpska fabrika stakla, Greiner Packaging, Tetra Pak, Ball Packaging, Smurfit Kappa, a povod za iznošenje stavova je donošenje Zakona o upravljanju ambalažnim otpadom o kojem je se govorilom na konferenciji u Beogradu „Ambalaža 5.0 – Inspiracija. INOVACIJA. Održivost“, 

Zakonodavac  obuhvata samo dva materijala 

U saopštenju je navedeno i da Alijansa, koja je deo konsultativnog procesa u donošenju novog Zakona, nije dobila odgovor zašto se Ministarstvo zalaže za depozitni sistem koji obuhvata samo dva materijala – plastiku i aluminijum (limenke), a ne i druge materijale kao što su staklo i višeslojna kartonska ambalaža. 

Upravo to nije uobičajena praksa u svetu, jer podaci ekspertske kuće “ReLoop“ profilisane za depozitni sistem, govore da 92 procenata onih koji su uveli depozit ima bar tri materijala uključena u proces sakupljanja i selekcije (staklo, plastika i limenke).

Obaveze Srbije  do 2030.godine

Alijansa podseća da se u oblasti zaštite životne sredine Srbija obavezala da do 2030. godine ispuni ciljeve EU da reciklira 85 procenata otpada od kartona i papira, 75 procenata  od stakla, 60 procenata otpada od aluminijuma i 55 procenata plastičnog otpada.

Alijansa za cirkularna pakovanja, koja okuplja lidere u oblasti proizvodnje ambalažnog pakovanja, koji čine 65 procenata celokupne proizvodnje u Srbiji i dostižu godišnji obrt od 660 miliona evra, stav o uvođenju depozitnog sistema za sve materijale zasniva, ne samo na iskustvima evropskih država, već i na specijalizovanoj “Eunomija“ studiji,  koja je sprovedena isključivo za teritoriju Srbije.

Alijansa navodi da je ovo ključno pitanje kako iz ugla ekologije tako i ekonomije, koje može uticati na izvoz ambalažnih pakovanja, odnosno spoljno-trgovinsku razmenu države, na celokupan učinak reciklažne industrije u Srbiji, što sve zajedno može uticati na budžet Republike Srbije.

EU standardi 

-Poznato je da je EU postavila standarde da svako ambalažno pakovanje treba u sebi da sadrži određeni procenat recikliranog materijala, i taj procenat će se povećavati iz godine u godinu, to se zahteva ne samo kroz EU standarde nego i kroz klimatske planove kompanija. 

Ukoliko naše proizvodnje ne budu u prilici da dođu do iskorišćene ambalaže odnosno resursa, što se može desiti ukoliko se ne uvede depozitni sistem sakupljanja i selekcije za sve materijale, praktično znači da naši proizvodi neće moći da se prodaju na inostranom tržištu, jer neće biti u skladu sa njihovim standardima. To može ugroziti proizvodnju, radna mesta, ali to nije sve. Postavlja se pitanje gde će iskorišćena ambalažna pakovanja završiti? Kao otpad – na deponiji ili u prirodi? Novi zakon upravo to ne bi smeo da dozvoli. Iskorišćena ambalaža je resurs i svi u svetu je tako tretiraju. Nadamo da će novi zakon to omogućiti, a to je jedino moguće uz uvođenje depozitnog sistema za sve materijale. Reciklaža takođe doprinosi smanjenju CO2 emisije što je još jedan od preduslova za konkurentnost“, izjavio je Nenad Đurđević, predsednik Alijanse za cirkularna pakovanja i komercijalni direktor za Jugoistočnu Evropu, Tursku i države CIS-a u kompaniji Ball Packaging.

Kompanije koje su članice Alijanse smatraju da je upravljanje ambalažnim otpadom veoma važno pitanje i da treba da bude regulisano zakonom što je praksa u EU, a ne podzakonskim aktima.

Depozitni sistem obezbeđuje i radna mesta 

„Zakon treba da obezbedi efikasan okvir upravljanja ambalažnim otpadom, što je jedino moguće kroz implementaciju depozitnog sistema za koji je potrebno ovim normativnim aktom precizirati vrste materijala i pića, rokove, kao i ciljeve iskazane u procentima po vrsti materijala. Mi, kao bitna karika kada je reč o ambalažnim pakovanjima, želimo da budemo uključeni u proces donošenja zakona kroz radnu grupu, jer se jedino uvažavanjem svih stejkholdera može doneti izbalansirano sistemsko rešenje od kojeg će Srbija imati korist, dodao je Nenad Đurđević, predsednik Alijanse.

„Donošenje odluka bez razmatranja dugoročnih posledica može ugroziti ne samo radna mesta, već i celokupnu industriju proizvodnje ambalaže, kao i razvoj domaće reciklažne industrije. 

Jedan od ilustrativnih primera za ovakav scenario je Srpska Fabrika Stakla, članica Vaider Group. Nedavno su uložena značajna sredstva u proizvodne kapacitete ove fabrike, a dodatna sredstva su izdvojena za izgradnju reciklažnih postrojenja. 

U prvoj fazi, planirano je da se do 2026. godine poveća kapacitet prerade na 15 tona stakla na sat, dok će u narednoj fazi, do 2030. godine, dostići impresivnih 30 tona stakla na sat. To znači da će godišnji kapacitet prerade stakla biti povećan sa 70.000 tona na čak 150.000 tona, ističu predstavnici Srpske Fabrike Stakla, članice kompanije Vaider Group, koja takođe pripada Alijansi. 

„Verujemo da Srbija poseduje značajan potencijal za reciklažu. Međutim, ukoliko nova zakonska rešenja ne obuhvate sistem depozita za sakupljanje stakla i drugih materijala, postaje gotovo nemoguće dostići ove impresivne količine. 

Problem sakupljanja i reciklaže stakla u Srbiji traje već četiri  do pet godina, i ovakav pristup je neophodan kako bismo promenili sadašnje stanje.“

Uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalažnog otpada za sve materijale, pomoglo bi da se prikupi oko 90 odsto ove vrste otpada i udvostruči trenutna stopa reciklaže, što je oko 40 odsto ukupnog otpada od posmatranih materijala. 

Depozitni sistem sličan je kaucionom što znači da građani za svaku vraćenu flašu, limenku ili višeslojnu kartonsku ambalažu dobijaju nazad oko pet dinara. 

U Alijansi tvrde, pozivajući se na “Eunomija“ studiju, koja je urađena samo za teritoriju Srbije, da bi ukupni troškovi industrije za uvođenje depozita za sve materijale, sa plaćanjem opreme i operativnih troškova, bili samo 1,4 centa po komadu ambalaže i tim povodom kažu: “da li je to puno da se upostavi sistem koji donosi preko 90% reciklaže ambalažnog otpada, čisti našu prirodu i vodotokove od zagađenja?“

Rešenja koja su dobra za budućnost reciklaže

Članice Alijanse se zalažu, na osnovu praksi drugih država koje sve više uključuju u nacionalni depozitni sistem i višeslojnu kartonsku ambalažu, da i ona bude deo depozita. 

„Kompanija Tetra Pak zastupa stav da je samo sveobuhvatni depozitni sistem, koji uključuje svu ambalažu koja dokazano može da se nađe u depozitnom sistemu, optimalno rešenje za Srbiju. Protiv smo usvajanja užurbanih ili nepromišljenih rešenja, koja odstupaju od najboljih praksi. Naša ambicija je da u Srbiji, kao i u ostatku Evrope, ostvarimo visok procenat sakupljanja i reciklaže upotrebljene ambalaže, ali to nije moguće bez ravnopravnog tretmana svih tipova ambalaže, pa i višeslojne kartonske ambalaže. Dodatno, ovakvo rešenje doprinosi i konfuziji potrošača. 

Stoga pozivamo Vladu Srbije da kroz nastavak dijaloga zajednički ostvarimo dugoročno optimalno rešenje za depozitni sistem na nacionalnom nivou“, izjavila je Tanja Basta, ekspert za održivi razvoj za istočnu Evropu u kompaniji Tetra Pak.

Kompanije u Alijansi posvećene su principu cirkularnosti što potvrđuju i ciljevi koje su pred sebe postavile zaključno sa 2030. godinom. 

Ball Corporation planira da do zadatog roka reciklira  90 procenata proizvedenih aluminijumskih limenki, stopa reciklata na svim tržištima na kojima Ball posluje treba da dosegne 85 procenata. 

Kompanija ALPLA je postavila cilj od najmanje 25 procenata rPET-a u proizvodima, Greiner teži 100% cirkularnom poslovanju kada je reč o plastičnoj jednokratnoj ambalaži, ambalaži za višekratnu upotrebu i kompostabilnoj ambalaži; Staklarna Hrastnik – Srpska fabrika stakla“ je postavila cilj da ima najmanje 50 procenata sadržaja post-recikliranog stakla, Tetra Pak želi da postignemo stopu recikliranja od najmanje 70% do 2030. godine, a Smurfit Kappa bavi se proizvodnjom isključivo recikliranog papira. 

Foto M.Bugarčić i Pexels

Povezani tekstovi

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Zaposleni i volonteri kompanije MOL Serbia nastavljaju i ove godine ekološku inicijativu „Vraćamo prirodu u grad“ , u okviru koje je krajem prošlog meseca organizovana sadnja 31 mladice na Zemunskom keju. Krajem prošle godine, u okviru iste inicijative, posađeno je 30...

Koliko su građani Srbije (ne)zadovoljni  kilažom

Koliko su građani Srbije (ne)zadovoljni kilažom

Više od 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno. Istovremeno, četvrtina ispitanika sa viškom kilograma ne preduzima ništa kako bi poboljšao svoje stanje, podaci su istraživanja o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela...

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Nakon uspešne saradnje na zelenim investicijama kroz program Go Green, Erste Banka Srbija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su novi ugovor o kreditiranju. Ovim ugovorom obezbeđena je dodatna kreditna linija u iznosu do pet miliona evra, namenjena...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Progres koji bi inače trajao čitav vek, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji (AI), dogodiće se za samo pet godina, što će značajno uticati na to kako potrošači posmatraju brendove. Moramo biti spremni za ulazak u eru veštačke superiorne inteligencije u narednih tri do...

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu, koji se održava od 03. 07. do 06.07, u Bajinoj Bašti, Srbija biće prikazano 27 kratkih igranih filmova iz 16 zemalja u okviru takmičarskog programa. U četiri dana publika će imati priliku da vidi filmove iz: Srbije, Hrvatske, Severne Makedonije,...

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Otvoren je Sarajevo Photography Festival, najvažniji regionalni događaj posvećen fotografiji. Na više lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, publika će moći da vidi do 15.06. program koji posebno osvetljava aktuelne društvene i ekološke izazove kroz temu...

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

U toku su prijave za Helem Nejse Talent akademiju. Ovog leta organizuje se druga po redu letnje škole namenjene mladima iz kreativnih industrija. Akademija će biti održana od 02. do 09. 08. 2025. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina,  na više od 10 lokacija....

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Legendarni bend The Sisters of Mercy nastupa u Beogradu 24. 07. 2025. u Hangaru (Luka Beograd). Koncert kultne engleske grupe u glavnom gradu Srbije održava se posle pauze duže od decenije, kada su poslednji put svirali u glavnom gradu ove zemlje regiona. Bend već...

Share This