Evropska Centralna Banka (ECB) je odučila da ostavi nepromenjenu kamatnu stopu na nivou od 4,5 procenta, i nisu date naznake kada bi moglo da se očekuje prvo smanjenje te stope. RBI u svom istraživanju ukazuje da će ta centralna banka, ipak, smanjiti kamatnu stopu u drugom kvartalu na 4,25 procenta.
ECB je smanjio prognozu rasta BDP-a za 2024. godinu na 0,6% sa 0,8% (projekcija BDP-a RBI Istraživanja iznosi 0,5%). Projekcija inflacije za ovu godinu je smanjena na 2,3% sa 2,7%. Korekcije ukazuju da ECB očekuje da će inflacija ući u projektovani cilj u 2025. godini.
Prema preliminarnim rezultatima, recesija je izbegnuta u evrozoni u drugoj polovini 2023. godine. Međutim, industrijska proizvodnja je u velikoj meri stagnirala, navodi su u mesečnom izveštaju Raiffeisenbanke u Srbiji, objavljenom na njihovom sajtu http://navodi su u mesečnom izveštaju Raiffeisenbanke u Srbiji, objavljenom na njihovom sajtu
Prema istraživanjima (ZEV, ifo, Sentik), učesnici na ekonomskom i finansijskom tržištu očekuju pozitivniji ekonomski razvoj nego što je nedavno zabeleženo, što je potvrđeno kroz sentiment indikatore. Naime, očekivanja o razvoju ekonomije u narednom periodu od strane kompanija u industrijskom i uslužnom sektoru dostigla su minimalan nivo (npr. PMI indikator), što ukazuje da se uskoro može očekivati oporavak BDP-a.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) je osmi mesec zaredom izglasao da se referentna kamatna stopa ne menja, jer iako globalna inflacija pada, njeni nivoi još uvek su povišeni, a sa druge strane očekivanje je da će se domaća inflacija vratiti u ciljani okvir (3% +/-1,5 pp) do sredine godine.
Promet u trgovini na malo (u stalnim cenama) u januaru je ostvario rast od 4,1% godišnje posle 3,6% godišnje u decembru 2023. Tome je doprineo nastavak rasta realnih zarada tokom januara u privatnom sektoru (decembar 2023: +5,1% godišnje), povećanje zarada u javnom sektoru (+10% godišnje) i povećanje penzija (+14,8% godišnje), kao i povećanje minimalne zarade na 47.000 dinara (+17,8% godišnje).
Malo ubrzana dinamika mesečne inflacije i efekat visoke baze (februar 2023: 16,1% međugodišnje) svakako su doprineli značajnom usporavanju inflacije u februaru na 5,6% međugodišnje. Bazni efekat će imati dezinflatorni učinak najmanje do sredine godine. Ipak, stabilan kurs, slaba lična potrošnja, opadajuća inflatorna očekivanja i dalje restriktivna monetarna politika podjednako daju važan impuls usporavanju inflacije.
Perspektive rasta BDP-a u evro-zoni 2024. godine
Prema preliminarnim rezultatima, recesija je izbegnuta u evrozoni u drugoj polovini 2023. godine, međutim industrijska proizvodnja je u velikoj meri stagnirala. Prema istraživanjima (ZEV, ifo, Sentik), učesnici na ekonomskom i finansijskom tržištu očekuju pozitivniji ekonomski razvoj nego što je nedavno zabeleženo, što je potvrđeno kroz sentiment indikatore. Naime, očekivanja o razvoju ekonomije u narednom periodu od strane kompanija u industrijskom i uslužnom sektoru dostigla su minimalan nivo (npr. PMI indikator), što ukazuje da se uskoro može očekivati oporavak BDP-a.
Po našem mišljenju, poslovna aktivnost, kako u uslužnom, tako i u industrijskom sektoru, mora nastaviti da se poboljšava da bi se desio preokret. Čak i ako usluge predstavljaju daleko najveći deo privrede i verovatno će pokretati privredu u većoj meri, nijedan rast ekonomije se nikada nije dogodio bez oživljavanja industrije, barem istorijski.
Foto M. Spiske/Unsplash
0 komentara