Vreli temperaturni talasi doneli su dugotrajne periode visokih temperatura, veliku potrošnju struje i vode, ali i učestalije požare, kako u prirodi tako i u naseljenim mestima širom Srbije i regiona.
Istovremeno, svedoci smo trenda izgradnje visokih objekata u gradovima i u turističkim centrima, a u kojima požar u jednom stanu može prouzrokovati posledice za sve korisnike u objektu visokogradnje.
Takođe, energetske sanacije zgrada, pa i onih najviših, donose nove materijale koji mogu biti uzrok povećanja „požarnog kapaciteta “, savetuju iz Udruženja mineralne vune Srbije – MIVUS.
Visoke zgrade u slučaju požara nisu bezbedne za evakuaciju liftom zbog mogućeg prekida napajanja strujom. Trebalo bi podsetiti i da najveći broj žrtava požara strada od gušenja dimom, a ne od vatre, te su zbog toga stepeništa, takođe, nesigurni put evakuacije.
Profesionalni vatrogasci operišu s procenom da je tri minuta maksimalno trajanje požara u prostoriji tokom koga je gašenje požara moguće; Razlog je veliki broja zapaljivih materijala u kućama i stanovima, koje je razvoj tehnologije doneo u poslednjem veku. Nakon prva tri minuta od izbijanja požara, a u praksi i mnogo ranije, obavezna je evakuacija stanara.
U Srbiji, pojedini gradovi nemaju vatrogasna vozila sa visokim kranovima i merdevinama za gašenje požara na visinama i evakuaciju stanara sa visokih spratova. Tamo gde takva vozila postoje, u velikim gradovima, nije moguća evakuacija i gašenje ni sa takvim vozilima-iznad određene spratnosti.
Stanovnici solitera i potencijalni kupci nekretnina s pravom su zabrinuti za živote i imovinu i pitaju se kako se ostvaruje bezbednost od požara u visokim zgradama.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije u Sektoru za vanredne situacije angažuje inženjere koji osmišljavaju regulativu za zaštitu od požara. Na osnovu stručnosti, iskustva i praksi u međunarodnom okruženju, kreirani su Pravilnici o tehničkim normativima za zaštitu od požara. Ovi dokumenti tretiraju različite objekte po nameni – stambeni, komercijalni, javni i drugi. Na osnovu toga, svaka vrsta objekata ima drugačije zahteve sa protivpožarnu zaštitu. Najstrožiji su uslovi za objekte u kojima boravi mnogo ljudi i tu spadaju javni objekti (pozorišta, bioskopi, škole, bolnice…) ali i najviši objekti izgrađeni u Srbiji.
Ovi pravilnici definišu primenu negorivih građevinskih materijala u objektima gde je rizik od požara i štete koju može da izazove veliki. Takođe, određuju se obavezni prekidi u strukturi zgrada čime se zaustavlja širenje požara, zatim neophodnost protivpožarnih puteva za evakuaciju i slične mere.
Na primer u bioskopu moraju biti projektovani izlazi za hitnu evakuaciju koji će omogućiti punoj sali da se isprazni za samo dva minuta!
Kod visokih objekata evakuacija je znatno otežana, tako da su uslovi koji definišu upotrebu zapaljivih građevinskih materijala rigorozniji. Najčešće se koristi za izolaciju mineralana vuna – staklena i kamena. Izolacija od mineralne vune je jedinstvena: ona odlaže širenje požara, delujući kao protivpožarna barijera, usporavajući požare i dajući hitnim službama dodatno vreme da dođu do zgrada. Izolacija od mineralne vune je negoriva i može izdržati temperature iznad 1.000°C, što je čini idealnom izolacijom građevinskih objekata (fasade, krovovi, tavanice), ali i za ispune pregradnih zidova i protivpožarnih vrata. Dodatno, mineralne vune u slučaju požara ne ispuštaju otrovne gasove niti se tope, što daje dodatnu sigurnost prilikom evakuacije.
Pravilnici MUP-a definišu da svi visoki objekti moraju imati fasadu od negorivih materijala. Prema klasifikaciji objekata u Srbiji, sve zgrade visine preko sedam spratova moraju imati fasadu od negorivih materijala, što je najčešće mineralna vuna.
Objekti niže spratnosti moraju imati u nivou svakog sprata na fasadi protivpožarnu barijeru, visine oko jedan metar. Horizontalne barijere za širenje požara na fasadama su takođe obavezne prema pravilnicima MUP-a. Ove barijere, napravljene od mineralne vune, sprečavaju širenje požara uz fasadu, što je naročito bitno kod objekata koji su renovirali svoju fasadu zbog potreba da poboljšaju energetsku efikasnost svoje zgrade.
Najkraće, neophodnost izrade pojaseva od mineralne vune na fasadama viših i visokih objekata čuva živote i imovinu korisnika i sprečava mogućnost širenja požara koji je zahvatio jednu prostoriju ili stan u zgradi. Zakonska regulativa MUP-a jasno reguliše primenu negorivih materijala unutar objekata i na fasadama, kako pri izgradnji novih solitera, tako i pri sanaciji fasada starih zgrada sa više spratova. Nadamo se da će najavljeno zapošljavanje 50 inženjera u Ministarstvu, na prevenciji požara prilikom kontrole izgradnje i sanacije visokih zgrada, doprineti bezbednosti stanovanja i korišćenja visokih objekata.
Foto J.Macdonald/Unsplash
0 komentara