Nacionalna inicijativa za bezgotovinska plaćanja lansirala je POS program. Svi preduzetnici, mikro i mala preduzeća i javne institucije u Srbiji koji žele da omoguće plaćanja putem platnih kartica, mobilnih novčanika ili instant plaćanja mogu da se prijave i besplatno dobiju instalaciju i korišćenje uređaja za svoje radnje ili onlajn prodaju, uz trgovačku naknadu do najviše 0,99 procenta, u trajanju do godinu dana.
Opremanje 25.000 prodajnih mesta kroz POS program
Planirano je da se do 2025.godine opremi 25.000 prodajnih mesta širom Srbije kroz ovaj program.
Kako je rekao Siniša Mali, potpredsednik Vlade i ministar finansija na Petoj nacionalnoj konferenciji o sivoj ekonomiji koji su organizovali Ministarstvo finansija i Nacionalna inicijativa za bezgotovinska plaćanja – “ u prethodnih pet godina siva ekonomija smanjena je za tri procentna poena, pokazalo je istraživanje NALED-a.”
On je rekao i da su uvedena sistemska rešenja kao što su eFakture, eFiskalizacija i ePorezi i da se transparentnim sistemima bori protiv sive ekonomije.
-Danas predstavljamo dobru inicijativu za mala i srednja preduzeća kao što je POS program koji će dodatno podstaći smanjenje sive zone, prenosi NALED u saopštenju.

Stanka Pejanović, potpredsednica Upravnog odbora NALED-a ističe da studije Nacionalne inicijative ukazuju na pad sive ekonomije između dva i tri odsto BDP-a u proteklih pet godina, što je važan rezultat, uz prelazak više od 200.000 neprijavljenih radnika u legalne tokove, kao i rast poreskih prihoda za oko osam milijardi evra.
Digitalna plaćanja U borbI protiv sive ekonomije
Ipak, obim sive ekonomije i dalje je veoma visok u Srbiji i potrebno je nastaviti sistemsko i koordinisano rešavanje.
– Digitalizaciju vidimo kao ključ u daljoj borbi sa nelojalnom konkurencijom. Dva stuba te borbe su eFakture i eFiskalizacija, koja će obezbediti visok nivo transparentnosti finansijskih transakcija, a treći su bezgotovinska plaćanja koja će transparentnost podići na još viši nivo – dodala je Pejanović.
Anke Konrad, ambasadorka Nemačke u Srbiji istakla je važnost borbe protiv sive ekonomije i dodala da bezgotovinsko plaćanje doprinosi sveobuhvatnom praćenju i transparentnosti kao i smanjenju parafiskalnog opterećenja građana i privrede.
– Ovo je značajna prekretnica za Vladu Srbije i prihvatanje pravne tekovine EU. Važno je da se nastavi sa realizacijom Programa za suzbijanje sive ekonomije i da se uskoro uspostavi mehanizam unutrašnje kontrole i budžetske inspekcije, kaže ambasadroka Anke Konrad.
Mastercard i Visa među pokretačima POS programa
Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH u kompaniji Mastercard kaže da su prvi put na ideji razvoja konkurentnosti i modernizacije platnog tržišta ujedinjeni i javni i privatni sektor što dosta govori o značaju inicijative. Uzor za pokretanje POS programa bila je inicijativa Cashless Poland, koja je na sličan način povećala broj trgovaca u Poljskoj koji prihvataju bezgotovinska plaćanja čak 2,5 puta.
– Kroz POS program s jedne strane gradimo prihvatnu infrastrukturu u skladu sa evropskim standardom, a s druge jačamo otvoreno i slobodno tržište na kojem svaki građanin ima mogućnost da se odluči da plati platnom metodom koja njemu lično odgovara u datom trenutku, naglašava Jelena Ristić.

Vladimir Đorđević , generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu kaže da se projektom, koji je rezultat javnog i privatnog partnerstva, podržava dalji rast lokalne privrede i to kroz razvoj bezgotovinskog plaćanja i uključivanje svih pojedinaca i organizacija u tokove digitalne ekonomije.
– Zainteresovani privrednici mogu da se prijave u jednoj od devet banaka učesnica programa ili putem sajta www.boljinacin.rs. Pozivam sve male trgovce da pogledaju uslove, prijave se i iskoriste prednosti POS programa za unapređenje poslovanja – rekao je Đorđević.
Šta je uslov uključenja u POS program
Uslov za učešće je da nisu prihvatali bezgotovinska plaćanja u proteklih godinu dana. Nakon isteka beneficiranog perioda ne postoje dodatne obaveze, a uređaje ili softvere je moguće nadalje koristiti po uslovima koji se dogovore sa bankom. Program su do sada podržali АIK, Banca Intesa, Erste banka, Halkbanka, NLB Komercijalna banka, OTP banka, Procredit banka, Raiffeisen, Unicredit i Payten, a na događaju je ponovo upućen poziv čitavom finansijskom sektoru da se pridruži u obezbeđivanju subvencija za male trgovce.
POS program je deo Nacionalne inicijative za bezgotovinska plaćanja „Bolji način“ koji su pokrenuli Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Mastercard i Visa, u saradnji s NALED-om i Ministarstvom finansija, pod okriljem develoPPP programa nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.
Početak POS programa obeležen je registracijom prvog trgovca. Ljubica Šišović ispred lanca trafika Cordoba+, prijavila se kako bi u tri objekta kupcima ponudila mogućnost kartičnog ili instant plaćanja.
Glavni ciljevi Programa za suzbijanje sive ekonomije
Smanjenje obima poslovanja u sivoj zoni među registrovanom privredom sa sadašnjih 11,7 na 10 procenata BDP-a do 2025. jedan je od glavnih ciljeva novog Programa za suzbijanje sive ekonomije. Strateški dokument predviđa i smanjenje broja radnika na crno za 20 procenata i povećanje broja novoosnovanih preduzetničkih radnji i firmi na više od 50.000 godišnje.
Program obuhvata 23 mere i gotovo 120 aktivnosti, podeljene u tri oblasti: jačanje kapaciteta inspekcijskih organa i prekršajnih sudova, dalje unapređenje efikasnosti Poreske uprave, kao i podsticaje za odgovornu privredu. Namera je da se unapredi otkrivanje i sankcionisanje rada u sivoj zoni i da se procenat osuđujućih presuda poveća sa 40 na 60 procenata, a da se udeo nepravilnosti koje otkrivaju inspektori PU smanji sa 48 na 35 procenata.
Za stvaranje podsticajnih uslova za poslovanje, u planu je dalje smanjenje poreskog opterećenja plata i rešavanje problema parafiskala, a među ključnim merama je i stimulisanje bezgotovinskih plaćanja čiji porast na nivo zemalja centralne i istočne Evrope bi mogao doneti dodatnih 700 miliona evra u budžet godišnje.
OBIM sivE ekonomijE u Srbiji
U procesu izrade novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, Nacionalna inicijativa za bezgotovinska plaćanja pripremila je dve studije o obimu poslovanja u sivoj zoni.
Prva studija, sprovedena po anketnom metodu pokazala je da je siva ekonomija u proteklih pet godina pala sa 14,9 na 11,7 procenta BDP-a među registrovanim privrednicima i da kroz aktivnosti u sivoj zoni godišnje obrnu oko 6,5 milijardi evra.
Studija sprovedena po monetarnom metodu, koja obuhvata i neregistrovanu privredu, takođe je pokazala trend pada sive ekonomije sa 22,2 na 20,1 procenat BDP-a, što govori da registrovana i neregistrovana preduzeća u sivoj zoni godišnje zajedno prometuju gotovo 11 milijardi evra.
Foto NALED i Unsplash/J.Leupe
0 komentara