Srbija će do 2026. godine u razvoj veštačke inteligencije uložiti 100 miliona evra.
Strateški okvir za takav poduhvat trebalo bi da pruži nova Stretegija razvoja veštačke inteligencije do 2030. koja će biti jedan od prioriteta nove Vlade, zajedno sa pratećim Akcionim planom. Cilj je da se Srbija svrsta u lidere regiona u ovoj oblasti, poručeno je sa sednice NALED-ovog Saveza za eUpravu.
Prema Indeksu spremnosti za veštačku inteligenciju za 2023. godinu Srbija zauzima 57. mesto od 193 rangiranih država. Zemlje iz regiona su pozicionirane: Hrvatska (70), Crna Gora (78), Severna Makedonija (83), Albanija (89), Bosna i Hercegovina (117).
Prema rečima Stefana Badže, vođe tima za posebne projekte pri kabinetu predsednice Vlade, fokus rada na novoj strategiji je obezbeđivanje fleksibilnije regulative i pružanje olakšica firmama koje žele da primene inovacije.
On je podsetio i da je tokom 2023. pokrenuto pitanje zakonodavne aktivnosti i usvojene su Etičke smernice za razvoj veštačke inteligencije u saradnji sa NALED-om.
– Tokom 2024. započećemo rad na izradi zakona, prateći aktivnosti EU tj. usvajanje Uredbe o veštačkoj inteligenciji koje se očekuje za dva meseca. Do kraja 2026. u planu je investiranje 30 miliona evra u još jedan superkompjuter, koji će biti besplatan za istraživače i startape, 20 miliona evra u softver za javni sektor, pre svega u zdravstvu, energetici i transportu, kao i 30 miliona evra za podsticaje za razvoj veštačke inteligencije. Dodatno ćemo uložiti u stratape, budući da četvrtina razvija AI rešenja , rekao je Badža.
Pozvao je zainteresovane da se uključe izradu nove strategije, kako bi Srbija do kraja godine imala predlog akta koji reguliše ovu oblast.
Prva startegija za razvoj veštačke inteligencije u ovoj zemlji regiona doneta je 2019. Time je Srbija postala prva zemlja u Jugoistočnoj Evropi i 26. u svetu koja ima ovakav dokument.
NALED će biti deo radne grupe za izradu nove strategije.
Kako je rekla Dragana Ilić, predsednica Saveza za eUpravu i direktorka korporativnih poslova u kompaniji CETIN preduslov za korišćenje veštačke inteligencije je dostupnost širokopojasnog interneta.
– Drago nam je da je Srbija načinila važne korake u pravcu razvoja veštačke inteligencije. Među najvažnijim prioritetima Saveza za ovu godinu su dalji razvoj eUsluga, unapređenje regulatornog okvira za razvoj digitalne infrastrukture i 5G tehnologije, unapređenje zaštite, otvaranje i ponovna upotreba podataka kroz razvoj veštačke inteligencije i koncepta pametnih gradova – izjavila je Ilić.
Dubravko Ćulibrk, direktor Instituta za veštačku inteligenciju, predstavio je aktivnosti i aktuelne projekte na kojima radi ova ustanova. Prema njegovim rečima, vizija Instituta jeste da postane centar izvrsnosti, koji razvija stručnjake na polju primene veštačke inteligencije i doprinosi stvaranju ekonomije zasnovane na znanju.
-.Razvili smo softver za prevod za 53 jezika, koji i dalje unapređujemo. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja radimo na modelu za obradu mamograma, koji funkcioniše po principu alarmiranja kada neki nalaz zahteva dodatnu pažnju lekara. Kako su poplave postale učestala pojava, bavimo razvijanjem rešenja za njihovu predikciju i prevenciju. Naš tim za sada ima oko 50 istraživača – izjavio je Ćulibrk.
Srbija je 2022. godine postala deo Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju i jedna je od malobrojnih članica iz grupe zemalja u razvoju, a 2023. i članica Alijanse za upravljanje veštačkom inteligencijom Svetskog ekonomskog foruma.
Foto I. Omilaev/Unsplash
0 komentara