Kolika košta investiciono i šta je “papirno” zlato

Biznis u regionu

23.05.2025.

Globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što je rast od jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, cena zlata je porasla za 38%, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po rastu cene zlata u 21. veku, podaci su Svetskog saveta za zlato.

Nagli skok cene plemenitog metala rezultat je značajnih promena na globalnom planu, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Takođe, tražnja za investicionim zlatom je porasla čak 170%  poslednjih godinu dana

Najveći uticaj na ovaj tredn dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su tokom prethodne godine Evropljani bili više fokusirani na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvesnosti, posebno u vezi sa trgovinskim ratom SAD-a, sada smo svedoci promene u investicionom ponašanju.

Konstantan rast tražnje je zabeležen i u Srbiji, a najveći skok desio se u prethodnih godinu dana. Trgovci zlatom potvrđuju da se tražnja za ovim plemenitim metalom udvostručila u ovom periodu. Po podacima Republičkog zavoda za statistiku uvoz se povećao, a njegova vrednnost iznosi preko 110 miliona eura, što je 13 puta više nego pre pet godina. 

Istovremeno, globalni investitori ponovo se okreću ulaganjima u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posedovanja takozvano „papirno zlato“, gde investitor ima dokument koji potvrđuje da poseduje određenu količinu zlata. Aktiva ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnije investicije došle su iz Severne Amerike (pre svega SAD) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište ETF-ova na zlato, pri čemu kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Ipak, čak i sa ovim rastom, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za poređenje, tokom 2010–2011. godine, kada je cena zlata dostigla rekordnih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne ETF imovine na globalnom nivou. 

Podaci kažu da je tažnja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže kod većih proizvoda – zbog fiksnih troškova proizvodnje, oni zauzimaju manji procenat u ukupnoj ceni većih zlatnih jedinica (npr. preko 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.

I centralne banke nastavljaju sa kupovinom zlata širom sveta. U prva tri meseca 2025. godine, centralne banke su neto kupile 243,7 tona zlata. Iako je to smanjenje od 21% u odnosu na prvi kvartal 2024, ako se ovaj nivo kupovine zadrži, 2025. bi takođe mogla postati rekordna godina po akumulaciji zlata od strane centralnih banaka.

Među ostalim značajnijim kupcima nalaze se Kina (12,8 tona), Kazahstan (6,5 tona), Češka (5 tona), Turska (4,1 tona) i Indija (3,4 tone).

U SrbijI zlatne rezerve trenutno iznose 48.8 tona, što je više od rezervi ostalih zemalja na Balkanu. 

Georgija Hristova, direktora „Tavex zlato&srebro“ za tržište zlata u Srbiji smatra da “još nije dostiglo svoj maksimum”. – Trgovina investicionim zlatom u Srbiji započela je 2018. godine, kada je ukinut PDV, tako da je tržište još uvek mlado. Prema našim procenama, ono će nastaviti da raste, kao što raste svuda u svetu, posebno zbog trenutne političke i geopolitičke situacije. Cena zlata od 3.900–4.000 evra po unci je realna za period pred nama, a prema dosadašnjem iskustvu, videli smo da čim berza krene da raste, građani krenu da kupuju više“, kaže Hristov.

Cena investicionog zlata na svetskim berzama je u maju 2025. godine dostigla rekordnih 2.430 dolara po unci, što predstavlja rast od gotovo 20% u odnosu na početak godine i čak 38% u odnosu na isti period 2024. Ključni pokretači ovog rasta su intenzivna kupovina od strane centralnih banaka (posebno Kine i Indije), eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad poverenja u američki dolar usled prolongirane politike niskih realnih kamatnih stopa. Takođe, rast ulaganja u ETF-ove dodatno je pritisnuo tražnju, pri čemu je fizičko isporučivo zlato na COMEX-u palo na višegodišnji minimum. Tehnička analiza ukazuje na formiranje snažnog uzlaznog kanala, sa potencijalnim otporom na 2.500 dolara, dok su investitori sve oprezniji zbog prenapregnutih RSI pokazatelja (iznad 70), što signalizira moguću kratkoročnu korekciju. Ipak, investitori u Srbiji, koji su do sada mahom reagovali sa zadrškom, ulaze u zlatnu zonu rasta — gde se cena više ne posmatra kao visoka, već kao referentna.

Foto Unsplash

Povezani tekstovi

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Mladice na Zemunskom keju kompanije MOL

Zaposleni i volonteri kompanije MOL Serbia nastavljaju i ove godine ekološku inicijativu „Vraćamo prirodu u grad“ , u okviru koje je krajem prošlog meseca organizovana sadnja 31 mladice na Zemunskom keju. Krajem prošle godine, u okviru iste inicijative, posađeno je 30...

Da li briga o životnoj sredini jača konkurentnost?

Da li briga o životnoj sredini jača konkurentnost?

Kompanija Mars objavila je izveštaj „Plan održivosti kroz generacije“ za 2024. godinu i istakla dalji napredak ka smanjenju ukupnog ugljeničnog otiska. U poređenju sa baznom 2015, kompanija je do kraja 2024. godine smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte...

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Pet miliona evra za digitalizaciju MSP u Srbiji

Nakon uspešne saradnje na zelenim investicijama kroz program Go Green, Erste Banka Srbija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su novi ugovor o kreditiranju. Ovim ugovorom obezbeđena je dodatna kreditna linija u iznosu do pet miliona evra, namenjena...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Zašto su za Gen Z brendovi emotivni oslonac?

Progres koji bi inače trajao čitav vek, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji (AI), dogodiće se za samo pet godina, što će značajno uticati na to kako potrošači posmatraju brendove. Moramo biti spremni za ulazak u eru veštačke superiorne inteligencije u narednih tri do...

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu 11 filmova iz regiona

Na 12. Bašta Festu, koji se održava od 03. 07. do 06.07, u Bajinoj Bašti, Srbija biće prikazano 27 kratkih igranih filmova iz 16 zemalja u okviru takmičarskog programa. U četiri dana publika će imati priliku da vidi filmove iz: Srbije, Hrvatske, Severne Makedonije,...

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Sarajevo centar fotografije u regionu do 15.06.

Otvoren je Sarajevo Photography Festival, najvažniji regionalni događaj posvećen fotografiji. Na više lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, publika će moći da vidi do 15.06. program koji posebno osvetljava aktuelne društvene i ekološke izazove kroz temu...

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

Prijave za besplatnu Helem Nejse Talenat akademiju

U toku su prijave za Helem Nejse Talent akademiju. Ovog leta organizuje se druga po redu letnje škole namenjene mladima iz kreativnih industrija. Akademija će biti održana od 02. do 09. 08. 2025. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina,  na više od 10 lokacija....

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Karte za The Sisters of Mercy 5.000 RSD

Legendarni bend The Sisters of Mercy nastupa u Beogradu 24. 07. 2025. u Hangaru (Luka Beograd). Koncert kultne engleske grupe u glavnom gradu Srbije održava se posle pauze duže od decenije, kada su poslednji put svirali u glavnom gradu ove zemlje regiona. Bend već...

Share This