Trend povećanja površina pod organskom proizvodnjom beleži se poslednjih godina u EU, ali i u zemljama regiona.
Od 2012. do 2020. godine poljoprivredne površine koje se koriste za organski način uzgoja u EU su značajno povećane; zauzimale su 14,7 miliona hektara u 2020, u odnosu na 9,5 miliona hektara koliko ih je bilo 2012. godine. U Srbiji se, takođe, povećava broj organskih parcela i organskih proizvođača kojima su na raspolaganju podsticajni konkursi velikih kompanija.
U EU, u 2020, od ukupno korišćenih poljoprivrednih površina organske zauzimaju 9,1 odsto – podaci su iz februara ove godine koje je objavio Evrostat. U pomenutom periodu došlo je do povećanja površina koje se koriste za organsku poljoprivredu u svim zemljama evropske porodice, osim u Poljskoj.
Najveći udeo od ukupnih površina, u istoj godini, imala je Austrija (25 odsto), a odmah potom Estonija (22 odsto) i Švedska (20 odsto). Nasuprot tome, udeo organske poljoprivrede bio je niži od pet odsto u osam država članica EU, najniži u Irskoj i na Malti.
Austrija je time ostvarila postavljeni cilj iz Startegije EU – „Od njive do trpeze“. Ovim dokumentom predviđeno je da do 2030. godine u EU najmanje 25 procenata ukupnih poljoprivrednih površina mora da se koristi na organski način obrade zemljišta i proizvodnje hrane.
A šta je sa Srbijom?
Što se tiče Srbije, do većeg pomaka u organskoj prizvodnji došlo je sredinom druge decenije 21. veka.
Međutim, organska biljna proizvodnja i dalje se obavlja na manje od jedan odsto ukupnih poljoprivrednih površina, tačnije na 0,58 odsto, što je ispod evropskog i svetskog proseka koji iznosi 1,5 odsto.
Ipak, vidljivi su i pozitivni pomaci. Samo u poslednje dve godine za više od 10 odsto je povećana površina koja se obrađuje organski.
U 2021. u Srbiji je bilo 23.527 hektara pod organskim načinom obrade, dok se pre jedne decenije organska biljna proizvodnja obavljala na nešto više od 6.000 hektara. Broj organskih proizvođača se tokom decenije povećao sa oko 1.000 na preko 6.000 onih koji imaju individualnu i većinski grupnu sertifikaciju.
Podrška kroz Organic konkurs NLB Komercijalne banke
Podrška organskim proizvođačima u Srbiji poslednjih 12 godina dolazi kroz Organic konkurs koji sprovodi NLB Komercijalna banka. https://www.nlbkb.rs/poljoprivreda/nlb-organic-konkurs
U sklopu teme održivosti kojom NLB Grupa poklanja posebnu pažnju, organska proizvodnja je izabrana kao primer podrške za one koji kroz svoj rad i proizvodnju proizvode zdravu hranu i čuvaju resurse u skladu s principima ekološke održivosti i razvoja.
Prijavljivanje za 12. ciklus Organic konkursa NLB Komercijalna banke otvoreno je do 2. maja, a prijave se šalju na e-mail: organic@nlbkb.rs s naznakom „Prijava za 12. Organic konkurs”.
Za najbolje projekte proizvodnje, prerade, ali i prodaje organske hrane i proizvoda, obezbeđen je nagradni fond od 2.500.000 dinara. Osim glavne nagrade, u iznosu od milion dinara za najbolji projekat organske proizvodnje ili prerade, NLB Komercijalna banka dodeliće i tri specijalna priznanja, sa ciljem da podstakne snažnije uključivanje mladih i žena u održiv način proizvodnje, kao i prodaju organskih proizvoda iz Srbije. Banka će ove godine prvi put sa po 500.000 dinara nagraditi najbolji projekat organske proizvodnje u kategoriji žena, kao i mladih do 40 godina starosti. Istim iznosom stimulisaće i uslužni, odnosno ugostiteljski objekat (restoran, kafić, maloprodajni objekat, hotel i sl.), koji u svojoj ponudi ima najmanje jedan proizvod organskog porekla iz Srbije, za koji je potrebno dostaviti sertifikat o poreklu.
Rezultati konkursa biće poznati do kraja maja
U prethodnih 11 godina na Organic konkursu učestvovalo je 646 projekata iz cele zemlje, od kojih su nagrađene 42 održive ideje sa najvećim potencijalom da doprinesu zdravijoj i održivoj budućnosti za nas i generacije koje dolaze.
A. Cvetićanin
Foto Unsplash/M.Spiske
0 komentara