Nataša Milojević u Šumadiji stvara parisku modu

Biznis u regionu

27.11.2025.

U danima kada u šoping centre širom sveta, pa i regiona, stižu dopune za aktuelnu zimsku kolekciju, Nataša Milojević do glavnog grada Srbije putuje 50-tak minuta. Još toliko probija se gradskim prevozom kroz gužvu po centru. 

Iz svog ateljea “Porte des Lions”, u malom mestu u blizini Topole, u Šumadiji kreće sa zadacima. Notes sa zvezdama je uvek ispunjen. Obaveze su od sastanka u PR agenciji, dogovora sa manekenkom, do časova modelovanja i šivenja ili odabira materijala.

Dizajnerka po formalnom obrazovanju, 2023. otvorila je atelje o kakvom je oduvek maštala. Za sebe kaže da je Parižanka iz Šumadije, a do ostvarenja ove profesionalne želje stigla je posle dugo godina rada za druge, u modnoj industriji.

-Čim sam diplomirala počela sam da radim u kući specijalizovanoj za venčanice. Ljubav prema visokoj modi prenela mi je tetka koja je živela u Parizu i gde je radila za renomirane krojačke salone.

Iz kreative Nataša je, međutim, brzo prešla u poslove modnog menadžmenta. Godinama je bila siva, poslovna eminencija u atelju jedne srpske dizajnerke, da bi nakon pandemije odlučila da se vrati u rodni kraj i osmeli da postane preduzetnica. 

Kaže da je u početku nedostajala vreva grada, ali je angažman u kompaniji modne konfekcije u Topoli, pomogao da se navikne na mirniji ritam. Iako je od njenog  mesta  do Beograda 50-tak kilometara, i tada rad od od 8 do 16h, nisu  joj bili prepreka da upiše školu šivenja i modelovanja.

– Zaokupljena brzim ritmom fashion industrije i radeći za druge zanemarila sam svoje usavršavanje i teško je bilo da nađem vreme za kreativni delo. 

Tetka nije doživela da vidi njene realizovane modne komade, ali je iz Pariza prenela njene krojačku lutku i šivaću mašinu – na kojima radi. 

Ime brenda je, takođe, francusko, po čuvenom Ulazu lavova u Luvru. 

Nataša je iskoristila podsticaje koje u ovoj zemlji regiona državne institucije preko Nacionalne službe zapošljavanja usmeravaju za razvoj preduzetništva . Konkurisala je za dobijanje sredstva i tek po dobijanju granta, pre dve godine otvorila preduzetničku radnju.

Prve komade koje je šila bili su dekorativni jastuci, jer smatra da je tekstil u enterijeru format kroz koji može da iskaže svoje viđenje mode. Ujedno je i njen omaž dizajnerki Sarah Lavoine čiji rad prati i ceni. 

Ove godine zaokružila je prvu mini kolekciju. Haljine “Viktorija”, “Nika”, suknja Le Mini deo su modne priče koju je kompletno sama dizanirala i šila.  Za sada  se Natašini modeli mogu naći u jednom koncept storu u Beogradu.

Priznaje da je najteži deo onaj u kome ima najviše iskustva – marketing i prodaja. Svesna je da je to neminovnost, jer je teško pozicionirati se na tržištu gde su prisutni svi: od najpoznatijih svetskih brendova do domaćih modnih kuća iza kojih stoje ne samo kolege već i oni kojima je moda niša za ulaganje. 

– Moda je u jednom trenutku na ovim prostorima postala zanimanje kojim može svako da se bavi. Apsurdno možda, više oni koji, u stvari, nemaju konkretnu profesiju. Bez vizije, talenta, škole, ali s ekonomskom potporom da ulažu u brendiranje. Moja vodilja jesu modni komadi koji su poput primenjene umetnosti. Za koje klijent zna da je od ideje do realizacije autentično delo samog dizajnera. 

Svaki komad razvija sama, od ideje, crteža, odabira mataerijala, krojenja, šivenja, jer želi da budu poput modne bombonjere. – Savršeni, sa svakim šavom sa dva identična lica, priča Nataša Milojević i dodaje da je upravo crtanje i zvuk mašine čine srećnom.

Uz obaveze kao preduzetnice ne zanemaruje takođe veliku ljubav- modnu  ilustraciju. Početkom ove godine njeni crteži bili su deo međunarodne izložbe pariske galerije The Holy Art Gallery, čija je postavka posle Pariza prikazana u Milanu, a za koju su konkurisali umetnici iz celog sveta.

Natašini modna ilustracija-stilizovana i moderna Šumadinka našla se i na suvenirima hotela Oplenac.

Prema podacima Privredne komore Srbija, prošle godine 2024, vrednost izvoza  tekstila, kože i obuće iz ove zemlje regiona bila je nešto više od 1,5 milijardi evra. Problemi su nedostatak radnika, sve starija starosna struktura zaposlenih, plasman na ino i nova tržišta, prepoznatljivost brendova u svetskoj konkurenciji.  Iako nisko akumulativna delatnost, srpski tekstilci prednjače po vlasničkoj strukturi i više od 90 odsto kompanija je u lokalnom domaćem vlasništvu.

Foto Lična arhiva Porte des Lions

Povezani tekstovi

Dr Eva Pirc, inženjerka godine Slovenije: Tehnika je kreativna

Dr Eva Pirc, inženjerka godine Slovenije: Tehnika je kreativna

-Udeo žena u inženjerstvu je nizak zato što decu previše „ukalupljujemo“. Verujem da bi se njihov broj povećao kada bismo inženjerstvo u osnovnim školama predstavljali na deci blizak način – onako kako zapravo izgleda rad u praksi. Važno je da im  omogućimo...

Fantazija ukusa iz bašte porodice Filjka 

Fantazija ukusa iz bašte porodice Filjka 

Porodica Filjka iz sela Uljma, u Južnom Banatu polako ulazi u treću generaciju koja se bavi povrtarstvom. Kako kaže Zoran Filjka nekada je u selu bilo nezamislivo da nemaš povrće, makar za sopstvene potrebe. - Svaka kuća je imala svoju baštu. Sejalo se osnovno:...

Startap Tabu za upoređivanje plata ušao na tržište Srbije

Startap Tabu za upoređivanje plata ušao na tržište Srbije

Posle četiri godine od lansiranja u Hrvatskoj, Tabu, digitalna platforma za analizu zarada zaposlenih u IT sektoru odnedavno je prisutna i u Srbiji.  Platforma je razvijena iz početne ideje da se na osnovu anonimnih odgovora, kroz upitnik, koji online popunjavaju...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Žene imaju manje plate u bankarstvu

Žene imaju manje plate u bankarstvu

U svetu bankarstva i dalje vladaju muškarci. Izveštaj Evropske bankarske agencije (EBA) donosi podatke da su skoro devet od 10 zaposlenih u bankama, koji su 2024.godine zarađivali najmanje milion evra, bili...

Lepota odbačenog u MAU

Lepota odbačenog u MAU

Izložba „Reci: Art - Otpad kao resurs” autorke Ivane Vojt biće otvorena  22. 04.  u 19 časova u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu (MAU). Izložba se bavi  jednim od ključnih globalnih izazova - rastućom količinom otpada i njegovom transformacijom u vredan...

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Prvi Ekata festival u Krnjevu

Ekata Estate je autentičan prostor koji se nalazi u mestu Krnjevo, nadomak Smederevske Palanke. To je  multifunkcionalni kompleks koga čine destilerija, restoran, galerija i amfiteatar, projektovan kao jedinstvena arhitektonska celina inspirisana savremenim...

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu počinje 16.05.

Jedan od najstarijih sajmova u regionu Sajam poljoprivrede u Novom Sadu ove godine biće otvoren 16.05. Vodeća manifestacija iz oblasti agrobiznisa, 93. po redu Međunarodni poljoprivredni sajam, biće otvoren šest dana , zatvaranje je predviđeno 21.05. Kako su navikli...

Beč pokreće fond za rast MSP

Beč pokreće fond za rast MSP

Kako bi podržali mala i srednja preduzeća, Grad Beč i Raiffeisen-Holding „Donja Austrija–Beč“ planiraju da putem posebnog finansijskog instrumenta obezbede vlasnički kapital. Fondom od sedam miliona evra, namenjenih malim i srednjim preduzećima koja se nalaze u fazi...

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

Više od 100 filmova na Beldocs festivalu

19. Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs biće održan od 20. do 26.05. na više lokacija u Beogradu. Publiku očekuje raznovrstan program sa više od 100 filmova različitih formata i trajanja, uključujući i inovativna VR ostvarenja i video igre koje donose...

Umetnost se gleda dodirom

Umetnost se gleda dodirom

Muzej afričke umetnosti objavio je publikaciju „Vidi, dodirni, oseti - taktilna izložba Muzeja afričke umetnosti“, jedinstveni vodič kroz stalnu postavku na Brajevom pismu, namenjen slepim i slabovidim posetiocima. Ovo izdanje, realizovano je u saradnji sa Školom za...

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Nagrađeni  film „Maldoror“ pred publikom regiona

Film „Maldoror“ reditelja Fabrisa du Velza dobitnik je Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije (Adriatic Audience Award), koja je dodeljena na 31. Festivalu autorskog filma u Beogradu. Nagrada je osvojena sabiranjem glasova publike sa svih festivala članica...

Mesec frankofonije u Srbiji

Mesec frankofonije u Srbiji

Svake godine, treći mesec u godini, proslavlja se kao Mesec frankofonije u Srbiji. Grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine i okupljajući više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija), ima ključnu ulogu u organizaciji...

Share This