Pekmez od drenjine koji pravi Jovanka s porodicom stavio Drvar na gastro mapu sveta

Biznis u regionu

24.04.2024.

Drvar je gradić koji sredovečne generacije ex YU prostora pamte po istorijskoj epizodi iz Drugog svetskog rata i pokušaja atentata na Tita. Za mlađu populaciju to je grad u zapadnom delu Bosne i Hercegovine, u administrativnom Kantonu 10. 

Zahvaljujući upornosti i radu Jovanke Sabljić i njene porodice, ovaj grad postaje prepoznatljiv na gastronomskoj mapi regiona, ali i sveta. Po obrazovanju magistar ekonomije, zaposlena kao savjetnik za razvojne projekte u Vladi K10, još pre decenije pokrenula je porodični biznis koncept „Budi zdrav ko dren“. 

Tradicionalnim proizvodima rodnog kraja dala je modernu poslovnu notu. Sve je rezultiralo nedavno kada je ručno mućeni pekmez od drenjine krajem prošle godine postao prvi proizvod s oznakom zaštićenog porekla iz Drvara i jedan od sedam registrovanih GI proizvoda u ovoj zemlji regiona.  

Na smotrama održivog turizma i gastro sajmovima redovno osvajaju nagrade ne samo za proizvode već i koncept očuvanja tradicije.

Kada i kako ste došli na ideju da stari proizvod od drenjine može biti održiv biznis model? 

Drvarski kraj je poznat po tradiciji dužoj od 100 godina uzgoja i prerade drenjine. Naše bake i djedovi su pravili imber-sirup od drenjina, pekli rakiju-drenju, mutili pekmez. Skoro da nije bilo kuće koja nije imala u dvorištu stablo. I u dvorištu pokojnog djeda i bake još uvijek imamo drenjić star 200 godina koji odlično rađa.

Drenjine su nezaobilazna uspomena iz djetinjstva kao i većini mojih vršnjaka. Radeći na projektima, posebno na projektima van zemlje, shvatala sam o kakvom se jedinstvenom proizvodu radi. Drenjine ima skoro svugdje, ali malo ko ima tako dugu tradiciju prerade kao ovaj kraj. Znala sam da će se dogoditi nešto zanimljivo sa drenjinama. Prije 10 godina odlučila sam da se posvetim drenjinama sa naučnog aspekta i u samom brendiranju. 

Mućeni pekmez od drenjine je prvi proizvod s oznakom zaštićenog porekla iz Drvara i jedan od nekolicine registrovanih GI proizvoda u BiH. Koliko je to doprinelo prepoznatljivosti ?

Drvar je dobio prvi zaštićen proizvod. Drvarski mućeni pekmez od drenjina je jedini pekmez na svijetu koji se ne kuva već miješa ručno od tri do pet sati. Na taj način se čuvaju hranjive vrijednosti. Drenjine su bogate vitaminom C, vlaknima, antocijanima, mineralnim materijama naročito kalijumom i kalcijumom, a posebno antioksidativnim materijama. Djeluju protivupalno. Zaštita je dugotrajan proces, ali u konačnici pomaže svakom proizvođaču koji radi kako nalaže proizvodna specifikacija, a to je da se proizvod pravi po tradicionalnoj recepturi. Postali smo prepoznatljivi i svake godine raste broj zainteresovanih za naše proizvode. Osim direktne i online prodaje, ljudi širom Evrope pišu i zakazuju termine dolazaka u izložbeni salon. 

Ko je sve uključen u koncept „Budi zdrav ko dren“?

Nosioci cijele priče je moja porodica, roditelji i ja. Sarađujemo sa desetak kooperanta kada je sirovina u pitanju. U zavisnosti od plana proizvodnje planiramo sezonske radnike. Najviše rade u pripremi pekmeza jer sve se obavlja ručno.

Kada je sezona, koliko ste prošle godine umutili pekmeza, šta se najviše traži? 

Sezona sakupljanja je do kraja avgusta do kraja oktobra. U 2023. umutili smo  900 kg pekmeza od drenjina. U posljednje dvije godine pekmez je definitivno najpopularniji, a potom sledi interesovanje za rakiju. 

Da li može da se živi od ovoga?

Da, naravno. Važno je razviti koncept i istražiti tržište koje danas definitivno vapi za zdravom hranom i tradicionalim proizvodima. Udružiti se, povezati priče i ako tome dodamo i poneka sistemska rješenja za razvoj malih proizvođača na lokalnom i kantonalnom nivou razvoj i rast su zagarantovani. Istrajati i ne odustati od tradicionalnih vrijednosti. 

U celom regionu postoji problem migracija sa sela. Koji je vaš savet mladima, čak ako i ne žele da žive, ipak, da kroz posao održavaju „život“ ruralnih sredina?

Ponekad ne možemo protiv trenda, nažalost. Ono što možemo i moramo razlikovati jeste dobro od onoga što nije. Koncept „Budi zdrav ko dren” je primjer dobre prakse da se u nerazvijenom mjestu, na ruralnom području može razviti dobra ideja. Uspjeh nema veze sa mjestom stanovanja, idealnim uslovima, početnim kapitalom. Ponekad je potrebno samo da se trudite, učite, radite i ne odustajete. Manja mjesta će vas natjerati da razmišljate, uključite se, angažujete, vratite korijenima i pravim vrijednostima, jer parče zemlje na kojoj radite sa svojom porodicom je nešto neprocjenjivo. 

Kakvi su planovi, hoće li neki proizvod postati regionalan?

Obzirom da smo dobitnici i međunarodnih nagrada za projekte nastavljamo sa istraživačkim projektima na međunarodnom nivou. Trebali bi neke započeti već sada u ovoj godini, a što se tiče prodaje nadamo se da ćemo uskoro biti prisutni i u Srbiji.

A.Cvetićanin

Foto Lična arhiva 

Povezani tekstovi

Koliko košta kugla sladoleda na Jadranu?

Koliko košta kugla sladoleda na Jadranu?

Špica je letnje sezone, a temperature dostižu maksimum. Stanovnici regiona koji su krenuli na odmore moraju da se naoružaju strpljenjem jer su kolone na graničnim prelazima duge i po nekoliko kilometara. U iščekivanju dolaska na željenu destinaciji nije zgoreg...

Cene privatnog smeštaja u Sokobanji

Cene privatnog smeštaja u Sokobanji

Sokobanja je po broju turista tokom proleća bila odmah iza Vrnjačke banje i banje Vrdnik, koje su najposećeniji spa centri u Srbiji. Prema izveštaju o turističkom prometu Republičkog zavoda za statistiku, ove zemlje regiona, Sokobanju je u petom mesecu posetilo 8.778...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

U Hrvatskoj najviše sezonskih radnika iz BiH i Srbije

U Hrvatskoj najviše sezonskih radnika iz BiH i Srbije

Hrvatski MUP je ovih dana objavio podatak da je u skladu sa Zakonom o strancima, u periodu od početka godine do 31.07.2026. godine ukupno izdano 106.395 dozvola za boravak i rad strancima. Najveći broju stranih radnika je u djelatnostima: Turizam i ugostiteljstvo –...

Sledeći vikend počinje  32.Sarajevo Film Festival

Sledeći vikend počinje 32.Sarajevo Film Festival

Sarajevo Film Festival (SFF) 32.po redu održava se ove godine od 14. do 21. 08. Tokom osam festivalskih dana glavni grad Bosne i Hercegovine ugostiće najznačajnija imena svetske i regionalne kinematografije. Na binama pod otvorenim nebom i u bioskopskim dvoranama po...

Koji gradovi su najbolji za studiranje?

Koji gradovi su najbolji za studiranje?

Prema rang-listi koju je sastavila kompanija Quacquarelli Symonds (QS), specijalizovana za analizu visokog obrazovanja, austrijska prestonica zauzela je deveto mesto, a posebno se ističe po visokom kvalitetu života. Na prvom mestu nalazi se Seul, ispred Tokija i...

Klimtov „Poljubac”  u LEGO izdanju

Klimtov „Poljubac”  u LEGO izdanju

LEGO Grupa i bečki muzej Belvedere predstavili su novi LEGO Art set Gustav Klimt – „Poljubac“. Sa 4.000 delova, ova trodimenzionalna posveta slavnom remek-delu ujedno je i najveći LEGO Art set do sada. Razvijen u saradnji sa muzejom Belvedere, gde je originalna slika...

Nagrade na Pulskom festivalu za filmove iz Srbije

Nagrade na Pulskom festivalu za filmove iz Srbije

Filmovi  jedne od vodećih nezavisnih produkcijskih kuća u Srbiji, This and That Productions, osvojili su ukupno sedam Zlatnih arena na nedavno završenom 73. Pulskom filmskom festivalu. Ostvarenje „3 nedelje posle” nagrađeno  je sa tri priznanja u kategoriji hrvatskih...

Beograd slavi 170 godina od rođenja Nikole Tesle

Beograd slavi 170 godina od rođenja Nikole Tesle

Povodom obeležavanja 170 godina od rođenja Nikole Tesle, u Press centru Udruženja novinara Srbije (UNS) predstavljena je knjiga „Planetarni Tesla“ autora Vlade Markanovića. Događaj je okupio brojne predstavnike medija, kulturnog i javnog života. O značaju Teslinog...

Somborski filmski festival od 09. do 12. 07.

Somborski filmski festival od 09. do 12. 07.

Osmi Somborski filmski festival biće održan od 9. do 12.07. pod sloganom „Svetlost i senke stvarnosti“, u organizaciji Kulturnog centra „Laza Kostić“ Sombor. Ovogodišnje izdanje obeležavaju i dva velika jubileja: 150 godina od rođenja pionira filma Ernesta Bošnjaka i...

Share This